Manastir Đurđevi stupovi u Beranama napunio je osam vjekova. Obilježavanje tog datuma protekle sedmice bio je događaj godine ne samo u ovom gradu. Direktor Polimskog muzeja, arheolog Predrag Lutovac, koji je bio član Organizacionog odbora za obilježavanje jubileja, smatra da je ovaj manastir najznačajniji spomenik pravoslavne kulture u Crnoj Gori, i da mu je teško naći konkurenciju u tom pogledu.
„Ako bi mene pitali koja su tri najznačajnija konfesionalna arhitektonska objekta u našoj državi, ja bih rekao – kotorska katedrala Svetog Tripuna za katolike, manastir Đurđevi stupovi za pravoslavce i Husein pašina džamija u Pljevljima za muslimane. Onda vam je jasno šta mislim o značaju jubileja koji smo upravo obilježili”, kaže Lutovac za Monitor. On posebno naglašava, da datum koji je proslavljen pripada svim građanima Crne Gore, bez obzira na konfesionalnu ili nacionalnu pripadnost.
„Kulturno dobro ne može niko da svojata. Ono je univerzalno dobro. Tu nema moje ili tvoje. Kod nas hitno mora da se mijenja svijest o tome šta je kulturna vrijednost naroda. Mi smo građanska država. Kada dođe turista u Kotor, bilo odakle da stiže i koje da je vjere ili nacije, on prvo ide da vidi katedralu Svetog Tripuna. Tako mora biti i sa manastirom Đurđevi stupovi u Beranama”, objašnjava Lutovac.
Prema njegovim riječima, poslije osamsto godina ovo arhitektonsko djelo izašlo je iz okvira prostog vjerskog objekta i postalo obilježje čitavog naroda koji danas živi u Polimlju.
„Njegova starost i svjedočanstvo svih istorijskih i kulturnih dešavanja čine ga vanvremenskim objektom i obilježjem cjelokupnog naroda, jer je manastir, kao takvo kulturno dobro, postao nerazdvojni dio života na ovim prostorima. Poslije stotina generacija, on je postao dio koda čitavog stanovništva. Ovaj spomenik kulture ili kulturno dobro treba da postane mjesto hodočašća, bez obzira na vjersku ili kulturnu pripadnost. Treba da se tretira kao međunarodni spomenik jer sa osamsto godina, ovaj manastir to jeste”, kaže Lutovac.
On objašnjava da je manastir Đurđevi stupovi, uprkos nekoliko pohara, sačuvao autentičnost.„Bilo je pohara, paljenja, djelimičnog oštećivanja, ali nikada nije u potpunosti oštećen, jer da je tako, danas ga ne bi imali u ovom obliku. Sva burna zbivanja ovih osam vjekova nijesu uticala na njegov arhitektonski izgled, pa je manastir ostao izvoran, onakav kakav je građen prije osamsto godina”, priča Lutovac.
Direktor Polimskog muzeja podsjeća da je crkva posvećena svetom Đorđu zadužbina Stefana Prvoslava, sina velikog župana Tihomira, najstarijeg brata Stefana Nemanje. ,,Vrijeme građenja crkve nije poznato, ali istorijski izvori govore da je Budimljanska episkopija osnovana 1220. godine, a episkopsko sjedište je bilo u hramu svetog Đorđa. Zato se pretpostavlja da je crkva podignuta u osmoj ili devetoj deceniji XII vijeka, oko 1170, a da su zbog njene promijenjene namjene izvršene određene dogradnje početkom XIII vijeka. Budimljanska episkopija podignuta je na rang mitropolije najvjerovatnije u prvoj polovini XV vijeka, prije pada srpske despotovine pod vlast Osmanskog carstva. Mitropolija Budimlje postepeno se gasi poslije velike seobe 1690. godine. Posljednji put se u istorijskim izvorima pominje 1737. godine. Poslije više oštećenja kroz vjekove, crkva je nakon Drugog svjetskog rata, Zakonom o zaštiti spomenika kulture Crne Gore, upisana u registar i stavljena pod zaštitu”, objašnjava Lutovac.
On kaže da je Crkva sv. Đorđa složeno zdanje, sastavljeno iz tri jasno izdvojene cjeline. „Ovim sukcesivnim narastanjem crkva sv. Đorđa je dobila izgled izuzetno izduženog hrama, ali i pored toga, sva tri dijela čine organski skladnu cjelinu”, pojašnjava Lutovac.
,,Crkva je freskopisana u više navrata, ali je živopis vremenom stradao, tako da je danas ostao sačuvan u fragmentima. Uz južni zid naosa nalazi se zidani grob ktitora župana Stefana Prvoslava, ukrašen reljefnom pločom, slikanim soklom i ktitorsko-nadgrobnim natpisom”, opisuje Lutovac arhitektonska i enterijerska obilježja manastira. On objašnjava da se na časnoj trpezi nalazi drveni prestoni krst, dok je stari, zlatni, izložen u manastirskom muzeju na Cetinju.
,,Na desetak metara, zapadno od ulaza u crkvu, nalaze se arhitektonski ostaci manastirskih konaka. Ovaj objekt je bio ozidan od neobrađenog i pritesanog kamena slaganog u pravilne horizontalne redove spojene krečnim malterom. Dimenzije objekta su 34 sa osam metara, sa zidovima debljine 0,70 metara. Zidovi su očuvani u visini od 0,70. metara na istočnoj do 1,20. metara na zapadnoj strani konaka. Ostaci ovih konaka otkriveni su, 2008. godine, prilikom statičkog učvršćivanja temelja crkve i izrade drenaže i uređenja okolnog prostora”, priča arheolog Lutovac.
Projektom rekonstrukcije kompleksa manastira Đurđevi Stupovi, koji je uradio Republički zavoda za urbanizam i projektovanje u Titogradu još sada daleke 1988. godine, bila je predviđena i sanacija zgrade stare manastirske ekonomije, izgrađene u međuratnom periodu. Zgrada nikada nije sanirana pa su, na njenoj istočnoj i sjevernoj fasadi, vidljive velike pukotine nastale tonjenjem sjeveroistočnog ugla građevine.
,,Pored manastira je i zgrada koja je podignuta 1860. godine, kao prva svetovna škola u Vasojevićima. Zgrada je više puta prepravljana. Posljednja adaptacija izvršena je za potrebe Budimljansko-nikšićke episkopije, kada je nadzidan još jedan sprat, rađen od sige”, objašnjava direktor Polimskog muzeja.
Lutovac podsjeća da je manastir Đurđevi stupovi jedan od tri zakonom zaštićena spomenika kulture u beranskoj opštini, i da predstavlja monumentalno arhitektonsko djelo.,,Ko to ne zna, taj ne cijeni kulturno nasljeđe. Mi smo toliko mali, mi moramo ove velike vrijednosti, kao što su manastir Đuređevi stupovi, katedrala Svetog Tripuna, Husein pašina džamija, da cijenimo i da poštujemo. Ne treba da se ponašamo kao da ćemo da živimo hiljadu godina. Neko je živio tu prije nas i neko će živjeti poslije nas. Moramo našoj generaciji, za neke buduće, da usadimo osjećaj za poštovanje kulturnih dobara”, zaključuje Lutovac.
Zvaničnici
Jubilej manastira Đurđevi stupovi obilježen je tokom dva dana na veličanstven način. Svečanoj akademiji od crnogorskih zvaničnika prisustvovao je predsjednik Filip Vujanović, koji je bio na čelu Organizacionog odbora za obilježavanje ovog datuma. Neuporedivo više zvaničnika bilo je narednog dana na svečanoj liturgiji. Bili su: srpski premijer Ivica Dačić, ministar prosvjete u Vladi Srbije Žarko Obradović ambasadori Rusije i Ukrajine i td. Naroda nije falilo. Ispred spektakularno velike bine, kakva još nije viđena na ovim prostorima, prodefilovalo je, prema zvaničnim procjenama, više desetina hiljada građana sa svih strana. Zabavni dio programa obilježili su nastupi bendova Galija, Neverne bebe, Piloti i Amadeus bend. Organizatori su obezbijedili direktan prenos sa dvanaest kamera za sve televizije koje su iskazale želju da prenose svečanu akademiju. Besplatan signal nuđen je i TV Crne Gore, ali javni servis nije bio zainteresovan za ovaj događaj. Tokom dvodnevnog obilježavanja jubileja nije zabilježen ni jedan incident.
Tufik SOFTIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DANAS, SJUTRA1 sedmica
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS3 sedmice
HORIZONTI3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FELJTON4 sedmice