Povežite se sa nama

OKO NAS

Kultura iznad svega

Objavljeno prije

na

Manastir Đurđevi stupovi u Beranama napunio je osam vjekova. Obilježavanje tog datuma protekle sedmice bio je događaj godine ne samo u ovom gradu. Direktor Polimskog muzeja, arheolog Predrag Lutovac, koji je bio član Organizacionog odbora za obilježavanje jubileja, smatra da je ovaj manastir najznačajniji spomenik pravoslavne kulture u Crnoj Gori, i da mu je teško naći konkurenciju u tom pogledu.

„Ako bi mene pitali koja su tri najznačajnija konfesionalna arhitektonska objekta u našoj državi, ja bih rekao – kotorska katedrala Svetog Tripuna za katolike, manastir Đurđevi stupovi za pravoslavce i Husein pašina džamija u Pljevljima za muslimane. Onda vam je jasno šta mislim o značaju jubileja koji smo upravo obilježili”, kaže Lutovac za Monitor. On posebno naglašava, da datum koji je proslavljen pripada svim građanima Crne Gore, bez obzira na konfesionalnu ili nacionalnu pripadnost.

„Kulturno dobro ne može niko da svojata. Ono je univerzalno dobro. Tu nema moje ili tvoje. Kod nas hitno mora da se mijenja svijest o tome šta je kulturna vrijednost naroda. Mi smo građanska država. Kada dođe turista u Kotor, bilo odakle da stiže i koje da je vjere ili nacije, on prvo ide da vidi katedralu Svetog Tripuna. Tako mora biti i sa manastirom Đurđevi stupovi u Beranama”, objašnjava Lutovac.

Prema njegovim riječima, poslije osamsto godina ovo arhitektonsko djelo izašlo je iz okvira prostog vjerskog objekta i postalo obilježje čitavog naroda koji danas živi u Polimlju.

„Njegova starost i svjedočanstvo svih istorijskih i kulturnih dešavanja čine ga vanvremenskim objektom i obilježjem cjelokupnog naroda, jer je manastir, kao takvo kulturno dobro, postao nerazdvojni dio života na ovim prostorima. Poslije stotina generacija, on je postao dio koda čitavog stanovništva. Ovaj spomenik kulture ili kulturno dobro treba da postane mjesto hodočašća, bez obzira na vjersku ili kulturnu pripadnost. Treba da se tretira kao međunarodni spomenik jer sa osamsto godina, ovaj manastir to jeste”, kaže Lutovac.

On objašnjava da je manastir Đurđevi stupovi, uprkos nekoliko pohara, sačuvao autentičnost.„Bilo je pohara, paljenja, djelimičnog oštećivanja, ali nikada nije u potpunosti oštećen, jer da je tako, danas ga ne bi imali u ovom obliku. Sva burna zbivanja ovih osam vjekova nijesu uticala na njegov arhitektonski izgled, pa je manastir ostao izvoran, onakav kakav je građen prije osamsto godina”, priča Lutovac.

Direktor Polimskog muzeja podsjeća da je crkva posvećena svetom Đorđu zadužbina Stefana Prvoslava, sina velikog župana Tihomira, najstarijeg brata Stefana Nemanje. ,,Vrijeme građenja crkve nije poznato, ali istorijski izvori govore da je Budimljanska episkopija osnovana 1220. godine, a episkopsko sjedište je bilo u hramu svetog Đorđa. Zato se pretpostavlja da je crkva podignuta u osmoj ili devetoj deceniji XII vijeka, oko 1170, a da su zbog njene promijenjene namjene izvršene određene dogradnje početkom XIII vijeka. Budimljanska episkopija podignuta je na rang mitropolije najvjerovatnije u prvoj polovini XV vijeka, prije pada srpske despotovine pod vlast Osmanskog carstva. Mitropolija Budimlje postepeno se gasi poslije velike seobe 1690. godine. Posljednji put se u istorijskim izvorima pominje 1737. godine. Poslije više oštećenja kroz vjekove, crkva je nakon Drugog svjetskog rata, Zakonom o zaštiti spomenika kulture Crne Gore, upisana u registar i stavljena pod zaštitu”, objašnjava Lutovac.

On kaže da je Crkva sv. Đorđa složeno zdanje, sastavljeno iz tri jasno izdvojene cjeline. „Ovim sukcesivnim narastanjem crkva sv. Đorđa je dobila izgled izuzetno izduženog hrama, ali i pored toga, sva tri dijela čine organski skladnu cjelinu”, pojašnjava Lutovac.

,,Crkva je freskopisana u više navrata, ali je živopis vremenom stradao, tako da je danas ostao sačuvan u fragmentima. Uz južni zid naosa nalazi se zidani grob ktitora župana Stefana Prvoslava, ukrašen reljefnom pločom, slikanim soklom i ktitorsko-nadgrobnim natpisom”, opisuje Lutovac arhitektonska i enterijerska obilježja manastira. On objašnjava da se na časnoj trpezi nalazi drveni prestoni krst, dok je stari, zlatni, izložen u manastirskom muzeju na Cetinju.

,,Na desetak metara, zapadno od ulaza u crkvu, nalaze se arhitektonski ostaci manastirskih konaka. Ovaj objekt je bio ozidan od neobrađenog i pritesanog kamena slaganog u pravilne horizontalne redove spojene krečnim malterom. Dimenzije objekta su 34 sa osam metara, sa zidovima debljine 0,70 metara. Zidovi su očuvani u visini od 0,70. metara na istočnoj do 1,20. metara na zapadnoj strani konaka. Ostaci ovih konaka otkriveni su, 2008. godine, prilikom statičkog učvršćivanja temelja crkve i izrade drenaže i uređenja okolnog prostora”, priča arheolog Lutovac.

Projektom rekonstrukcije kompleksa manastira Đurđevi Stupovi, koji je uradio Republički zavoda za urbanizam i projektovanje u Titogradu još sada daleke 1988. godine, bila je predviđena i sanacija zgrade stare manastirske ekonomije, izgrađene u međuratnom periodu. Zgrada nikada nije sanirana pa su, na njenoj istočnoj i sjevernoj fasadi, vidljive velike pukotine nastale tonjenjem sjeveroistočnog ugla građevine.

,,Pored manastira je i zgrada koja je podignuta 1860. godine, kao prva svetovna škola u Vasojevićima. Zgrada je više puta prepravljana. Posljednja adaptacija izvršena je za potrebe Budimljansko-nikšićke episkopije, kada je nadzidan još jedan sprat, rađen od sige”, objašnjava direktor Polimskog muzeja.

Lutovac podsjeća da je manastir Đurđevi stupovi jedan od tri zakonom zaštićena spomenika kulture u beranskoj opštini, i da predstavlja monumentalno arhitektonsko djelo.,,Ko to ne zna, taj ne cijeni kulturno nasljeđe. Mi smo toliko mali, mi moramo ove velike vrijednosti, kao što su manastir Đuređevi stupovi, katedrala Svetog Tripuna, Husein pašina džamija, da cijenimo i da poštujemo. Ne treba da se ponašamo kao da ćemo da živimo hiljadu godina. Neko je živio tu prije nas i neko će živjeti poslije nas. Moramo našoj generaciji, za neke buduće, da usadimo osjećaj za poštovanje kulturnih dobara”, zaključuje Lutovac.

Zvaničnici

Jubilej manastira Đurđevi stupovi obilježen je tokom dva dana na veličanstven način. Svečanoj akademiji od crnogorskih zvaničnika prisustvovao je predsjednik Filip Vujanović, koji je bio na čelu Organizacionog odbora za obilježavanje ovog datuma. Neuporedivo više zvaničnika bilo je narednog dana na svečanoj liturgiji. Bili su: srpski premijer Ivica Dačić, ministar prosvjete u Vladi Srbije Žarko Obradović ambasadori Rusije i Ukrajine i td. Naroda nije falilo. Ispred spektakularno velike bine, kakva još nije viđena na ovim prostorima, prodefilovalo je, prema zvaničnim procjenama, više desetina hiljada građana sa svih strana. Zabavni dio programa obilježili su nastupi bendova Galija, Neverne bebe, Piloti i Amadeus bend. Organizatori su obezbijedili direktan prenos sa dvanaest kamera za sve televizije koje su iskazale želju da prenose svečanu akademiju. Besplatan signal nuđen je i TV Crne Gore, ali javni servis nije bio zainteresovan za ovaj događaj. Tokom dvodnevnog obilježavanja jubileja nije zabilježen ni jedan incident.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo