Povežite se sa nama

MONITORING

Kupujmo svoje

Objavljeno prije

na

Vlada i većinski vlasnici Kombinata aluminijuma postigli su dogovor. Još samo da nađu banku koja će se prema novcu svojih akcionara ophoditi po modelu po kome ovdašnja vlast troši pare poreskih obveznika (dakle, krajnje bezbrižno i neodgovorno) i zatvore finansijsku konstrukciju. Novo slavlje, potom, može da počne. TUĐE A NAŠE: ,,Vlada je”, predočio je ministar ekonomije Branko Vujović, ,,preuzela obavezu da izda garanciju na kreditno zaduženje KAP-a u visini od 135 miliona eura. Od tog iznosa 25 miliona će se koristiti za socijalni program, 22 za radni kapital, tri za vraćanje duga Montenegro bonusu, 63 miliona za obaveze prema konzorcijumu banaka i 21 milion prema CKB.” Uz to će u naredne tri godine sa 45 miliona eura subvencionirati nabavku struje za Kombinat. U taj iznos nijesu uračunati ovogodišnji troškovi Crne Gore za nabavku električne energije za KAP. U pitanju je, prema različitim informacijama, od 15 do 35 miliona eura.

Za uzvrat Centralno evropska aluminijska kompanija (CEAC) je na Vladu prenijela polovinu akcija KAP-a i Rudnika boksita koje su, prije četiri godine platili 55 miliona. Drugu polovinu stavili su u zalog – one će postati državne u slučaju da na Crnu Goru padne teret vraćanja garantovanih 135 miliona. Po svoj prilici, a to ne kriju ni članovi Vlade, to je vrlo vjerovatan rasplet grand privatizacije.

Ipak, najvažniji ustupak Oleg Deripaska je Milu Đukanoviću napravio tako što su njegove kompanije povukle međunarodnu tužbu protiv Vlade i državnih fondova tešku više od 300 miliona eura. Podrazumijeva se, i Vlada Crne Gore je odustala od kontratužbe.

,,Kupovinom šanse za crnogorsku industriju aluminijuma stvaraju se uslovi da, ako ne četiri hiljade, bar 1,5 do dvije hiljade porodica od te djelatnosti u Crnoj Gori mogu kvalitetno da žive”, objasnio je premijer, nakon što je Vlada u ponedjeljak prihvatila Ugovor o poravnanju sa većinskim vlasnikom KAP-a.

Prevedeno na stvaran život to znači da će, suprotno odredbama kupoprodajnog Ugovora, bez posla ostati više od 2,5 hiljada sadašnjih radnika Kombinata i Rudnika boksita. Prekobrojni će dobiti tek polovinu otpremnine koja im je garantovana sporazumom između sindikata i predstavnika Deripaske. Novac za otpremnine će, umjesto vlasnika kompanije, obezbijediti Vlada Crne Gore – dijelom iz budžeta (pet miliona) i sa računa Direkcije za mala i srednja preduzeća (10 miliona eura), a dijelom kreditnim garancijama.

Proizilazi da će građani Crne Gore platiti 200 miliona eura da se na arbitraži u Frankfurtu ne bi dokazivalo da li je Milo prevario Olega, Oleg Mila, ili su i jedan i drugi žrtve gramzivih i(li) nesposobnih saradnika. Da li je otkazivanje dugo najavljivane predstave vrijedno tolikog novca?

KO JE KOME DUŽAN: Neko treba da objasni zašto Vlada Crne Gore plaća Deripaski da bi povratila dio vlasništva nad KAP-om kad je on, zbog nepoštovanja kupoprodajnog ugovora, morao izgubiti kupljene akcije i dodatno platiti visoku odštetu. CEAC je početkom ove godine kršio dvije od tri ugovorne stavke koje podrazumijevaju automatski raskid ugovora na njegovu štetu. Umjesto da ga kazne, Đukanović i njegovi saradnici ponudili su mu alibi u vidu ,,globalne ekonomske krize”, i ako se ona u Ugovoru ne pominje kao razlog za nepoštovanje preuzetih obaveza (tzv. viša sila).

Potom je Ugovor stavljena van snage.

Problematična je i predočena računica o socijalnoj komponenti i potrebi očuvanja radnih mjesta. Vlada je pristala da sufinansira otpremninu prekobrojnim radnicima KAP-a i Boksita – kompanija u kojima nije imala ni jednu jedinu akciju. Riječ je o iznosima i do deset puta većim od otpremnina koje, istovremeno, nudi zaposlenima u Duvankomercu – kompaniji u većinskom vlasništvu države! ,,Odgovorna vlada novcem poreskih obveznika ne servisira socijalni program za prekobrojne radnike privatne kompanije”, bez efekta je upozoravao profesor Univerziteta Mediteran Milenko Popović. Navodna briga za zapošljene samo je kulisa iza koje se igraju neke druge, mnogo isplativije, igre.

To postaje još jasnije kada premijera i njegove saradnike čujemo kako nas ubjeđuju da je Vlada odriješila državnu kesu kako bi pomogla očuvanje makar dijela radnih mjesta u Kombinatu (Rusi govore o 1.100 zapošljenih). Računica je prosta – ako od 200 miliona sadašnje i buduće državne pomoći Olegu Deripaski odbijemo novac namijenjen za isplatu otpremnina, proizilazi da Đukanovićeva Vlada ulaže 175 miliona eura da bi sačuvala najviše 1,5 hiljadu radnih mjesta. To je 116 hiljada eura po zapošljenom. Za taj se novac, bilo gdje na Balkanu, može otvoriti 10 – 15 radnih mjesta. Istim novcem, u SAD, mogu se iškolovati četiri pilota putničke avijacije, uz plaćen smještaj i hranu. I to je argument za sumnju da vlast ovim novcem ne plaća egzistencijalnu sigurnost radnika KAP-a, već kupuje oprost vlastitih grijehova iz frankfurtske tužbe.

Nekad je Veselin Vukotić loše prodaje državnih preduzeća pravdao parolom – ne prodajemo preduzeća, mi kupujemo strateške investitore. Sada, kad je došlo vrijeme da Crna Gora u te iste strateške partnere ulaže, ne desetine, nego stotine milione eura, premijer Đukanović ubjeđuje da to nije pljačka, nego – kupovina šanse. Suština je, u oba slučaja, ista: mi plaćamo tuđe račune.

 

IGOR LUKŠIĆ
KAP nije što je bio

,,KAP danas, čak i pod punim iskorišćenjem njegovih kapaciteta, nije više toliko relevantan kao što je nekada bio za crnogorsku ekonomiju”, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar finansija Igor Lukšić, sredinom maja ove godine, na skupu Ekonomska kriza i njeno djelovanje na EU integracije koji je organizovao Monitor. Lukšić je ovako obrazložio svoj stav: ,,Kada bi funkcionisao punim kapacitetima KAP-ovo učešće u BDP bilo bi četiri do pet odsto, a neto izvozni efekat između sedam i osam odsto. Ne samo direktni nego i indirektni efekat. To više nije ono što je nekada bilo, bez obzira na to što pod pretpostavkom punih iskorišćenih kapaciteta KAP izvozi negdje oko 40 – 45 odsto crnogorskog robnog izvoza, zato što kod nas dominantno izvozna industrija postaje – ne više aluminijum – nego turizam i neke druge sa njim vezane grane. Idealno bi bilo kada bi se problem KAP-a moga riješiti kroz njegovo duboko restruktuiranje i širenje asortimana proizvoda. Da li je to moguće drugo je pitanje…

SDP-ova posla

,,Dio Vlade koji predstavlja SDP je spreman da do kraja i maksimalno podrži socijalni program.. Sa druge strane nijesmo spremni da podržimo pokušaj da se po svaku cijenu održi proizvodnja u toj fabrici”, obrazložio je
Vujica Lazović navodno neslaganje sa odlukom Vlade. Potez SDP-a ne zaslužuje komentar. Samo pomen, kao još jedan dokaz principijelnosti i kuraži manje članice vladajuće koalicije. Da je SDP-u, zaista, bilo stalo do KAP-a i njegovih radnika, oni bi zahtijevali samo jedno i jedino – poštovanje ugovorenih prava i obaveza.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo