Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Liberalizam za priču, budžet za pare

Objavljeno prije

na

  I ove sedmice je profesor Veselin Vukotić posredstvom medija narodnim masama držao predavanja o zabludama u vezi sa idejom države blagostanja, i o svemoćnom tržištu naravno.

 

Tek koji dan prije Vukotićeve medijske najezde, njegov kolega Svetozar Stiv Pejović, teksaški profesor i jedan od osnivača Univerziteta Donja Gorica poručio je preko državnih i prodržavnih medija – za Crnu Goru ne bi bilo dobro da uđe u Evropsku uniju. Spas Crne Gore Pejović vidi upravo u liku profesora Vukotića, koji će ,,moći da predvodi garnituru mladih ljudi koji bi mogli da izvedu tranziciju u Crnoj Gori, a koji se sada formiraju”.

Majko sveta, da li nam to Stiv poručuje da se sprema još jedna tranzicija predvođena profesorom Vukotićem?

ELITA U DUGOVIMA: Nova armija Vukotićevih studenata koja se proizvodi na UDG-u, ,,pojačana” je pride i ,,lokerima” (na maternjem – ormarićima) i raznovrsnim ,,eventima” (maternji: događajima), kako to ponosno objašnjavaju prvi diplomci sa Vukotićevog Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, u biltenu kompanije Čelebić iz juna ove godine. Vlasnik kompanije, Tomislav Čelebić ujedno je i jedan od osnivača UDG-a, pored premijera Mila Đukanovića i akademika Dragana Vukčevića.

Profesor je studente podučio po sopstvenoj mjeri. Tržište je sveto i nepogrešivo, pojedinac je niko i ništa ako nije uspješan u svijetu biznisa i novca – provejava kroz sve tekstove prvih UDG diplomaca objavljenih u Čelebićevom biltenu. Kao i neizmjerni ponos što su ,,buduća elita” kako im to stalno ponavljaju njihovi dekani i profesori. Na sajtu fakulteta ponosno se ističe i da je UDG postala članica Assosiation of Private Enterprise Education ,,sa sjedištem u SAD i članovima iz 70 zemalja”. Ko se ne bi ponosio. Zaboravili su samo da dodaju da se svako može učlaniti u tu association po cijeni od 70 do hiljadu dolara.

Priča o uspjehu UDG-a ima sitnu manu. Profesor Vukotić, ali i ostali osnivači UDG-a, ćute na tvrdnje koje stižu uglavnom iz Pokreta za promjene – da poslovanje njihovog univerziteta nije baš uspješno, da je UDG zadužen preko 12 miliona eura i da su nedavne zakonske akrobacije ministra prosvjete Slavoljuba Miga Stijepovića napravljene upravo da bi se finansijski pomogao privatni univerzitet, zatočnika tržišnog fundamentalizma.

Podsjećanje: čim je postavljen za ministra, Stijepović je izdao akreditaciju koja je nedostajala UDG-u da postane univerzitet, a ubrzo potom i pokrenuo usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju koji omogućava finansiranje privatnih univerziteta iz budžeta onda kada Savjet za visoko obrazovanje procijeni da je to od ,,javnog interesa”. A većinu članova u Savjetu, po novim zakonskim rješenjima ima Vlada. A Vladu predvodi Milo Đukanović, osnivač privatnog Univerziteta Donja Gorica.

Iako se Stijepović javno zakleo da ,,država neće finansirati privatne fakultete koji već postoje na državnom univerzitetu”, nije pristao da se tako u zakonu i napiše. To će se, obećao je ministar, naknadno propisati vladinom uredbom. Da.

ĆUTANJE: Vukotić, Đukanović, Vukčević i Čelebić nijesu reagovali kada je nedavno portal in4s, što su potom prenijele Vijesti, objavio podatke o zaduženjima UDG-a, odnosno preduzeća Univerzitats.

Znalo se da je Đukanoviću, odnosno preduzeću Univezitats, 2006. godine na ime otvaranja privatnog univerziteta CKB banka odobrila kredit u iznosu od šest miliona eura. Grejs period za njegovu otplatu, objavljeno je, ističe sledeće godine. Što će reći, UDG-u tek predstoji vraćanje tog duga. Branka Bošnjak, šefica stručnog tima za obrazovanje PzP ustvrdila je ranije da je upravo to razlog za izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju.

To, izgleda, nijesu jedini dugovi UDG-a. Univerzitats se navodno naknadno još poprilično zadužio. Početkom 2009. godine, objavljeno je, ,,CKB im je odobrila još četiri miliona eura sa rokom otplate od 144 mjeseca (UG.O HIPO.OV.BR.9092/09), a u aprilu iste godine, 1.900.000.00 eura – sa rokom otplate od 12 godina (UG.O HIPO.OV.BR.12760/09 ). Za navedena kredite iz CKB u hipoteku založeno je zemljište, zgrada površine 16.700 i garaže u okviru zgrade. Takođe, tokom 2009. Montenegro banka im odobrava kredit u iznosu od 132.000.00 eura sa rokom otplate do 01.09.2012 (-UG.O HIPO.OV.BR.38214/09)”.

Da su zaduženi preko 12 miliona eura vlasnici UDG-a nijesu javno ni potvrdili ni demantovali.

TRŽIŠNA EKONOMIJA NA DOMAĆI NAČIN: Početkom ljeta Dragan Vukčević je u intervjuu Pobjedi objasnio da UDG posluje zahvaljujući kreditima, te da su jedini izvor njihovih finansija – školarine.

Ove godine UDG upisalo je 450 studenata, od planiranih 700. Broj novoupisanih studenata , ,,približno isti kao i prošle godine” kako su objasnili sa univerziteta, nijesu povećale ni brojne olakšice koje je UDG nudio studentima koji upišu neki od njihovih pet fakulteta. Jedna od tih olakšica je recimo 20 odsto niža školarina za drugo dijete iz porodice koje se upiše na UDG.

Godišnja školarina iznosi 1500 eura. Sa novoupisanih 450 studenata UDG broji oko 1500 studenata. To je godišnje zarađenih dva miliona i dvjesta pedeset hiljada. Od toga treba platiti zaposlene. Prema popisu sa sajta UDG, njih je oko 100. Poređenja radi, Pravni fakultet na državnom univerzitetu koji broji oko 40 zaposlenih mjesečno izdvaja oko 60 hiljada eura za plate. Godišnje 720 hiljada eura. Ta računica kaže da 100 zaposlenih, plaćenih kao na državnom univerzitetu, godišnje košta malo manje od dva miliona koliko UDG zaradi od školarine. A treba otplaćivati kredite.

Koliko je isplativo imati privatni fakultet svojevremeno je objašnjavao Nenad Đorđević, jedan od prvih koji je u Srbiji ušao u privatno obrazovanje: ,,Obrazovanje nije profitabilna grana i ulaganje u privatne fakultete ne može da pokrije troškove. Onaj ko se odluči da se time bavi mora biti spreman da dotira rad svojih obrazovnih institucija”. Školarine na njegovoj akademiji, pri tom, iznose 4500 eura.

Da nije lako zaraditi od privatnog obrazovanja pokazao je i slučaj privatne gimnazije Luča, koja je ove godine završila sa ključem u bravi. Jedna od osnivača Luče je Đukanovićeva sestra Ana Kolarević.

Univerzitats je Savjetu za visoko obrazovanje, u postupku akreditovanja i dobijanja licence, dostavio biznis plan. Sa državnog univerziteta su ih podsjetili da ga imaju, i da ne bi trebalo da računaju na budžet. Prefesor je to sigurno dobro izračunao. Nije valjda da je predvidio uplitanje države u zakone svetoga tržišta.

Da je teže nego što je mislio, Vukotić je priznao ubrzo nakon što se upustio u projekat privatnog univerziteta. Ali brzo je shvatio: ,,Mislim da neki iznos od 30 do 40 odsto sredstava iz budžeta namjenjenih za studente državnog univerziteta treba da ide za studente koji su na privatnim univerzitetima”.

Šta je profesor htio da kaže shvatio je Migo. U obrazloženju zašto se mijenja Zakon o visokom obrazovanju u dijelu koji omogućava finansiranje privatnih studija od javnog interesa stoji da je to ,,u skladu sa Preporukom Savjeta Evrope o pristupu visokom obrazovanju, po kojoj sistem finansiranja visokog obrazovanja treba da obezbijedi fer i ravnopravan pristup visokom obrazovanju svim građanima”.

Ako ministrima za to služe evropski standardi, stvarno nam, što bi reko Stiv – ne treba Evropa.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo