Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Put iz zapećka

Objavljeno prije

na

,,Niko ni o čemu ne razmišlja. Ako se završi jadransko-jonski autoput, mi ispadamo iz igre! Niko nikad neće ići našim putem do Prijepolja za Crnu Goru i Albaniju. To će biti lokalni, a ne regionalni put. Nama su to svi stranci rekli, a u medijima se nikad nije pojavilo”, zavapio je nedavno, u srpskim medijima, generalni sekretar opozicione Srpske narodne stranke Aleksandar Vučić. Od izgradnje tog autoputa uvijek su strahovale nacionalističke grupacije u Srbiji. I to je razumljivo: na taj način najbliži putevi iz Crne Gore u Evropu ne bi vodili preko Beograda.

MRKA: Srbija, međutim, praktično ništa ne čini da Crnu Goru saobraćajno veže za sebe. Radovi na autoputu Beograd-južni Jadran, na dionici od Uba do Lajkovca, stali su odmah nakon što su počeli. Nijesu pomogli zaklinjanja, obećanja i želje ministra za infrastrukturu u srpskoj Vladi Milutina Mrkonjića. Izvođači radova kažu da su mašine povučene s gradilišta jer još nije završen otkup zemljišta na trasi budućeg autoputa.Ali, jasno je da Srbija nema novaca ni za eksproprijaciju zemljišta, a kamoli za gradnju te ceste. Zato se povremeni radovi, na za nju mnogo važnijem Koridoru 10, izvode samo sredstvima iz fondova EU ili evropskih banaka.Inače, iako sada predstavlja najkraću drumsku vezu od zapadne Evrope prema Turskoj, otkada su Bugarska i Rumunija ušle u EU, na Koridoru 10 zabilježen je pad prometa od čak 30 odsto. Glavni razlog je to što sada vozači koji iz Turske kreću na Zapad imaju samo jednu graničnu provjeru na prelazu u Bugarskoj, đe već ulaze u EU.

KRAK: Zato je malo spremnosti Evropljana da finansiraju crnogorski krak zamišljenog autoputa od jadranske obale do granice sa Srbijom. Za gradnju tek dvije i po dionice na autoputu Bar-Boljare, po astronomskoj cijeni od 1,57 milijarde eura, grčko- izraelski konzorcijum, kompanija Aktor i HCH, pregovara s Evropskom investicionom bankom (EIB). Pregovori o finansijskoj podršci najskupljem infrastrukturnom projektu u istoriji Crne Gore počeli su krajem juna, neposredno nakon potpisivanja protokola kojim su crnogorska Vlada i konzorcijum precizirali pitanja dodjele koncesije za „projektovanje, finansiranje, gradnju, upravljanje i održavanje dionica autoputa”. Pošto je protokolom definisan rok od četiri mjeseca za obezbjeđivanje novca za gradnju dijela autoputa, pregovori sa EIB trebalo bi da budu zaključeni do kraja oktobra. Precizirano je da rok može biti produžen za najviše dva mjeseca, što će, svakako, prevashodno zavisiti od stava EIB. Kako saznajemo, u EIB nemaju želju da finansiraju izuzetno skupu dionicu Smokovac-Mateševo i žele da gradnja puta otpočne na dvije dionice, Đurmani-Virpazar i Virpazar-Smokovac, koje su frekventne i rentabilne.To praktično znači da ni ove godine gradnja ionako redukovanog autoputa neće otpočeti. To ne smeta crnogorskim zvaničnicima da i dalje uvjeravaju javnost pričom da postoji još jedna, „čak i bolja varijanta”, koja garantuje da će naša država dobiti autoput. Navodno, autocestu žele graditi Kinezi i Turci. Najviše su zbog kraha „posla stoljeća” na gubitku crnogorski tajkuni koji su u očekivanju gradnje autoputa prema sjeveru prethodnih godina pokupovali na stotine hektara zemljišta uz predviđenu trasu, a još više oni koji su već bili upalili mašine za rad u Gornjim Mrkama. Upravo taj moćni lobi čitavo je ovo vrijeme zapovijedao Vladi, gurajući je u blamažu i pred svijetom i pred svojim građanima.

KARIKA: Moguće je da mašine ipak budu zapošljene u Crnoj Gori. Sve bliži je san o drugom autoputu, povijesnoj cesti Via Egnatia, koji bi vodio od Trsta preko Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije do grčke Kalamete, povezujući na najkraći način centralnu i južnu Evropu. Zato se vjeruje da će on uskoro biti preimenovan u „panevropski koridor 11”.

Najveći dio tog autoputa, u dužini od 1.160 kilometara kroz Hrvatsku, kroz koju, inače, prolazi polovina te ceste, već je završen, kao i kroz Albaniju. Ostalo je tridesetak kilometara u Sloveniji, te Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

„Taj bi put fizički povezao ovaj prostor sa zapadnom Evropom, ali bi djelovao i na političko udruživanje i smanjenje tenzija, čime bi se dobio pomak na evropskom udruživanju. Takvo udruživanje naša je sudbina jer Evropa samo udružena može konkurisati SAD-u, Kini i Japanu”, kaže bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i precizira da niko ne želi ostati ostrvo.

Upravo se to dešava Crnoj Gori: autoput je praktično došao na njezine granice, a ona je postala nedostajuća karika.

ZNAČAJ: Trasa jadransko-jonskog autoputa, koji je u svim crnogorskim razvojnim planovima i nacionalnim strategijama definisan kao projekat od prvorazrednog značaja, trebala bi ići centralnim dijelom Crne Gore, od mjesta Nudo, u Grahovu, preko Čeva i Podgorice prema Božaju, odnosno platoom na 500 do 700 metara nadmorske visine sa svega tri odsto tunela i mostova.

Predložena trasa ide uglavnom brdskim, veoma malo naseljenim krajevima, prelazi znatnim dijelom preko državnog zemljišta što je sa stajališta eksproprijacije veoma povoljno u odnosu na moguće planirane druge koridore bliže Crnogorskom primorju ili gradskim područjima. Ta se prednost posebno ogleda u veoma malom negativnom uticaju na okolinu najvrjednijih prostora Crne Gore (primorsko područje, nacionalni parkovi, zaštićena prirodna dobra).

Postoje ili su planirane dobre i relativno kratke saobraćajne veze s brzom cestom duž Crnogorskog primorja, kao što su Trebinje-Herceg Novi, Grahovo-Risan, Čevo-Cetinje-Budva, Podgorica -Bar i Skadar –Ulcinj, što bi trebalo uraditi i na sjeveru.

U situaciji kada naša zemlja nema dovoljno kvalitetnih ležaja u hotelima, značaj jadransko-jonske autoceste je nemjerljiv za turizam. U to su se ovog ljeta mogli uvjeriti Ulcinjani. Autoput Drač-Prizren ključni je razlog što je ove sezone u tom gradu bilo mnogo više Kosovara nego što su očekivali i najveći optimisti i što gostiju ima i ovih jesenjih dana.

„Trasa tog autoputa prolazi centralnim dijelom Crne Gore, koji je ekonomski veoma zanemaren. Autoput bi potpuno otvorio te krajeve za ekonomsku valorizaciju i obezbijedio razvoj prvenstveno poljoprivrede, kao podrške turizmu, a takođe i industrije i turizma”, ističe crnogorski ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar.

I možda najvažnije: ovaj put dug 95,2 kilometra koštao bi oko milijardu eura, odnosno za oko 200 miliona eura manje nego samo dionica Smokovac-Mateševo, koja je dugačka 43,5 kilometra!

Od životnog značaja

Bivši ministar obnove i graditeljstva u hrvatskoj vladi Radimir Čačić, koji je najzaslužniji što ta zemlja danas ima možda najbolje puteve u Evropi, kaže da bi izgradnjom jadransko-jonskog autoputa Crna Gora iz potpunog zapećka, direktnim, brzim, atraktivnim pravcem i za turizam i za ekonomiju, direktno ušla u srednju Evropu. „Dobija se veza prema Sloveniji, gdje je i granica EU što je, okvirno, dva, dva i po sata vožnje. To je za Crnu Goru od životnog značaja”. Čačić takođe tvrdi da bi i zemlje regiona imale ogromne efekte od te ceste.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo