DRUŠTVO
Ćutanje ima alternativu

Objavljeno prije
15 godinana
Objavio:
Monitor online
Oni su zaposleni u državnim i privatnim preduzećima ili službenici i zvaničnici državnih institucija. Od tihe većine razlikuje ih spremnost da nadređenima, policiji, pravosuđu ili medijima prijave nedolično ponašanje u svom poslovnom okruženju – prevaru, pljačku, korupciju, kršenje zdravstvenih ili bezbjednosnih pravila. Zovu ih duvači u pištaljku, zviždači ili koriste izraz iz engleskog jezika whistleblowers.
Ima ih svuda. I kao da ih je bilo uvijek. Prvi zakoni o zaštiti prava zviždača stari su skoro 150 godina. Amerikanci su još 1863. godine, za vrijeme mandata Abrahama Linkolna, donijeli propis o zaštiti whistleblowers –a, navodi Centar za razvoj nevladinog sektora (CRNVO), u dokumentu Zaštita zviždača u pravnom sistemu Crne Gore, iz januara ove godine. Neke zemlje, među kojima je i Crna Gora, tek se spremaju da ozakone propise koji bi domaće zviždače štitili od maltretiranja i otkaza.
HEROJI I IZDAJNICI: Denijel Elsberg je, navode mediji i udžbenici, objavljivanjem tzv. Pentagonskih papira doprinio kraju Vijetnamskog rata. Negdje u isto vrijeme (1973. godine) Stanley Adams, bivši direktor Hoffmann-LaRochea, podnio je prijavu tadašnjoj Evropskoj ekonomskoj zajednici (današnja EU) zbog namještanja cijena u svojoj kompaniji.
Christoph Meili je bio noćni čuvar u Swiss bank. Svijet je za njega čuo kada je Meili otkrio da njegovi poslodavci uništavaju dokaze o ušteđevini žrtava Holokausta koje je banka morala vratiti njihovim porodicama. I Cynthia Cooper službenica kompanije WorldCom izašla je iz anonimnosti nakon što je otkrila veliku prevaru u računovodstvu preduzeća. Afera je okončana gubitkom od devet milijardi dolara i zatvaranjem pet direktora među kojima je bio i predsjednik uprave WorldCom-a.
Ovo su neki od najpoznatijih zviždača našeg doba. Javnost ih, uglavnom, smatra herojima. U njihovom poslovnom okruženju, međutim, nije rijetko da ih proglase i tretiraju kao vječite nezadovoljnike, buntovnike bez razloga i, konačno, izdajnike. Pokazalo se da njihov položaj, nakon što su objelodanili nedolično ponašanje, u velikoj mjeri zavisi od postojeće zakonske regulative ali i spremnosti zajednice da im pruži podršku u sukobu sa moćnicima.
Elsberg je, nakon što je objelodanio tajna dokumenta vojske SAD o nemogućem raspletu rata u Vijetnamu, postao poznat kao “američki heroj”. Adams je, naprotiv, završio u zatvoru. Činovnici EEZ su, greškom – objasnili su, Adamsovu prijavu o velikoj poslovnoj prevari proslijedili – njegovim šefovima. A ovi su svoj finansijski i politički uticaj iskoristili kako bi ga strpali u zatvor zbog industrijske špijunaže. Nakon šest mjeseci provedenih iza rešetaka, Stanley Adams je narednih deset godina na sudu vodio bitku kako bi se odbranio od lažnih optužbi.
Sintija Cooper je (skupa sa zviždačicama iz FBI-ja i Enrona Coleen Rowley i Sherron Watkins) proglašena za ličnost godine prestižnog magazina Time, koji im je tako iskazao priznanje „za nesebični i hrabri čin kojim su javnost i pravne institucije upozorile na nepravilnosti u svojoj poslovnoj okolini”. Švajcarac Meili je, međutim, morao zatražiti politički azil, pošto su vlasti njegove zemlje odlučile da ga uhapse i sude mu zbog navodne izdaje bankarske tajne.
BALKANSKA URAVNILOVKA: Na Balkanu su, pokazalo se, vlasti bile mnogo dosljednije, a javnost tiša. Zato su se i zviždači od Zagreba do Podgorice, bez izuzetaka, proveli kao ,,bosi po trnju”.
Prva zviždačica koja je u Hrvatskoj dobila veliku medijsku pažnju bila je Ankica Lepej, službenica Zagrebačke banke. Ona je 1998. godine otkrila kako je Ankica Tuđman u Banci oročila 239 hiljada njemačkih maraka, a da njen suprug Franjo, tadašnji hrvatski predsjednik, taj novac nije prijavio u svom imovinskom kartonu.
Istovremeno, u Podgorici je Nebojša Medojević, tada službenik Agencije za prestrukturiranje preduzeća i strana ulaganja, Monitoru dostavio ugovor o privatizaciji nikšićke Privare Trebjesa. Iz njega je bilo očigledno da su državni zvaničnici uključeni u sklapanje posla sa belgijskim Interbruw-om prevarili javnost i Skupštinu akcionara Trebjese falsifikujući navodne izvode iz kupoprodajnog ugovora.
Oboje su, ubrzo, dobili otkaz u svojim firmama. A političari su, bez ikakvih posljedica, nastavili po starom.
„Sve je krenulo naopako i uzet sam na zub onog trenutka kada sam izjavio da sam po nalogu visokog funkcionera DPS-a Mevludina Nuhodžića agitovao kod 34 sugrađanina da glasaju DPS, umjesto Bošnjačke stranke”, prisjeća se bivši pripadnik crnogorske policije Suad Muratbašić, „Rekao sam i to da me je jedan komandir držao u robovskom položaju obećavajući mi kurs za policajca, pri tom me iskorišćavajući i fizički i materijalno”. Disciplinska komisija Uprave policije prvo je Muratbašića kaznila suspenzijom i oduzimanjem 30 odsto plate zbog „kršenja policijskog kodeksa”. Nakon 25 dana suspenzije Muratbašić je vraćen na posao – samo da bi razdužio opremu pošto je dobio otkaz, uz obrazloženje da mu je istekao ugovor o radu sa Upravom policije.
Slučaj Zagrepčanke Vesne Belanović još je ekstremniji. Ona je kao ekonomista radila u hrvatskoj Industriji nafte (INA), na poslu kontrole i praćenja materijalnih troškova. Sve do 2001. godine, kada je javnost i nadležne obavijestila o koruptivnim radnjama teškim oko 100 miliona dolara: „Primijetila sam da nema tri broda, da je nestalo 40 cisterni, da se sabotira vlastiti vozni park, da se favoriziraju ugovorni prijevoznici. Kad sam ukazala na korupciju, bila sam eliminirana, izgubila sam posao, 47 puta sam bila na sudu.” Belanović je uskoro istjerana iz INA, a potencijalni poslodavci su iz vrha vlasti obaviješteni da, ukoliko je zaposle, mogu očekivati rigorozne kontrole svih državnih inspekcija. I dalje je bez posla.
Svojevrsnu golgotu preživjeli su ili i dalje preživljavaju i crnogorski ,,zviždači”: policijski inspektor iz Herceg Novog Slobodan Pejović, veterinarski inspektor Mirjana Drašković, predsjednik sindikata Željezare u Nikšiću Janko Vučinić.
Može li se promijeniti odnos prema ljudima koji su spremni da ukažu na nezakonitosti iz svog poslovnog okruženja?
PREPORUKE I PRVI KORACI: Države članice Savjeta Evrope (SE) trebalo bi da usvoje zakone kojima će garantovati potpunu zaštitu “zviždačima”, piše u Rezoluciji o zviždačima koju je, krajem aprila ove godine, jednoglasno usvojila Parlamentarna skupštini SE. Zakon o zviždačima treba da se odnosi i na državni i na privatni sektor, uključujući i članove oružanih snaga i specijalnih službi, piše u Rezoluciji u kojoj se konstatuje kako posebna pažnja treba da se posveti zaštiti novinarskih izvora.
“Zakonima treba zaštititi sva lica, iz javnog i privatnog sektora, koja dobronamjerno prijavljuju slučajeve korupcije ili nesavjesnog rada, vjerujući u tačnost informacija, čak i ako bi se kasnije ispostavilo da nijesu bili u pravu”, poručio je parlamentarcima u Strazburu izvjestilac Odbora za pravne poslove i ljudska prava Piter Omtcigt naglasivši da “prijavljivanje korupcije i nesavjesnog rada zahtijeva hrabrost i odlučnost”.
Nešto ranije, u septembru prošle godine, u Podgorici je boravio Stephen Kohn, predsjednik i izvršni direktor američkog Nacionalnog centra zviždača. Tokom svoje prezentacije Zaštita zviždača i javni interes Kohn je istakao da „ukoliko je vlada zaista ozbiljna povodom otkrivanja i spriječavanja prevara, rasipništva i zloupotrebe, i ako je obezbjeđena javna sigurnost, moraju se donijeti djelotvorni zakoni protiv kažnjavanja, koji podstiču, nagrađuju i štite zviždače”.
Svoj stav gost iz Amerike je obrazložio i podacima do kojih su došli istraživači Pricewaterhouse Coopers (PWC) 2007. godine, u anketi sprovedenoj među rukovodiocima više od 5.400 kompanija iz 40 zemalja. PWC je na osnovu ankete objavio saznaje da je jedna trećina nezakonitih i štetnih radnji u ovim kompanijama otkrivena putem interne kontrole i revizije, dok su whistleblower-i doprinijeli da se otrkije čak 43 odsto potvrđenih nepravilnosti.
Slični nalazi su dobijeni i na osnovu istraživanja 959 slučajeva prevare, koje je sprovelo američko Udruženje ovlašćenih istraživača prevara. Prema tom istraživanju zviždači su zaslužni za otkrivanje skoro polovine (46 odsto) ukupnih prevara. Konačno, Kohn je upozorio da „Vladini statistički podaci (misli se na Vladu SAD) pokazuju da su zviždači jedan od najvažnijih izvora informacija koji vodi ka povraćaju novca od prevara na štetu države.”
Izgledalo je kao da su vlasti u Podgorici shvatile poruku. Iz kabineta potpredsjednika Vlade Svetozara Marovića početkom godine je najavljen početak rada na zakonu o zaštiti zviždača. Potom je, prije desetak dana, saopšteno kako je „međuresorska radna grupa” završila rad. Međutim, novog zakona neće biti. Rukovodilac radne grupe Milan Vučinić, inače savjetnik u Marovićevom kabinetu, saopštio je kako će zaštita zaposlenih u državnom sektoru, koji budu prijavljivali korupciju, biti obezbijeđena kroz izmjene postojećeg Zakona o državnim službenicima, dok bi se zaštita „zviždača” iz privatnih kompanija regulisala mogućim izmjenama Zakona o radu i kolektivnim ugovorima.
Istovremeno, Vučinić je saopštio da su u Vladi odustali od opcije da zaposleni u državnoj službi koji prijave pljačku ili korupciju budu i finansijski nagrađeni, obrazlažući da takva nagrada „ne bi imala opravdanje”, pošto bi nagrađivala ponašanje na koje su službenici inače obavezni. Ali, radna grupa je nadležnom ministarstvu preporučila da
bi trebalo Sindikatu i poslodavcu „ostaviti mogućnost da kao vid motivacije za prijavljivanje korupcije koriste mogućnost novčanog nagrađivanja zaposlenih”.
Ostaje da se vidi – može li najavljena politika dvostrukih aršina dati rezultata. Ili će crnogorski zviždači i dalje ostati crne ovce u stadu oguglalom na zloupotrebe i korupciju.
Čuveni zviždači
Mark Felt, agent FBI-ja, tek je 2005. godine, neposredno prije svoje smrti, otkrio da je on bio tajni izvor Duboko grlo koji je medijima dostavio ključne dokaze u aferi Watergate.
Jedan od najpoznatijih svjetskih zviždača je Jeffrey Wigand koji je u Big Tobacco skandalu 1995. u jednom intervjuu do detalja opisao kako cigarete stvaraju zavisnost i sadrže kancerogene sastojke.
Za duvansku industriju vezan je i slučaj Pascala Diethelma koji je otkrio veze tada uglednog naučnika Ragnara Rylandera i kompanije Phillip Morris. Raglander je trideset godina, po nalogu tog proizvođača duvanskih proizvoda, lažno prikazivao i umanjivao podatke o štetnosti pušenja. Sud u Ženevi potvrdio je ove optužbe i otada je naučnicima zabranjeno da od duvanske industrije traže sponzorstva za svoja istraživanja.
David Franklin, bivši službenik Parke-Davisa (podružnice Pfizera), otkrio je da se lijek protiv epilepsije protivzakonito reklamirao i kao lijek protiv bolova, glavobolje, bipolarne bolesti i slično. Zbog toga je Pfizer platio kaznu od 430 miliona dolara.
Paul van Buitenen je 1999. godine otkrio nepravilnosti u finansijama Evropske komisije ukazujući na „jake indicije” da su revizori tokom kontrola poslovanja Komisije bili ometani u radu, te da su službenici od nadređenih dobijali uputstva da vrše opstrukciju revizorske kontrole.
Katherine Gun, bivša službenica britanske vlade, otkrila je medijima povjerljive informacije o ilegalnim aktivnostima britanskih i američkih tajnih službi koje su dovele do napada na Irak.
Joe Darby, pripadnik američke vojne policije u Iraku, prvi je upozorio nadležne na zlostavljanje zatvorenika u zatvoru Abu Ghraib.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
DRUŠTVO
ODLUKA UPRAVNOG SUDA O SOLANI: Prirodni biser nije državni nego tajkunski

Objavljeno prije
6 danana
14 Juna, 2025
Jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom 27 – životna sredina i klimatske promjene, ne može biti zatvoreno dok u punom kapacitetu ne zaživi Park prirode Solana. U Briselu su jasni da je suštinski odnos prema Solani test za cijelu Crnu Goru kako shvata obaveze u zaštiti životne sredine. Opet smo pokazali – nikako
Upis države na prostor ulcinjske Solane ,,Bajo Sekulić” je nezakonit, odlučio je Upravni sud.
,,Upravni sud Crne Gore je presudio da je 15 miliona kvadrata solane u Ulcinju nepravedno oduzeto Eurofondu koji je kupio za 800 hiljada eura.Pravedna kupovina, nema što.Isto kao da ti neko proda kvadrat stana u Podgorici za 50 centi. Ili da za kilo paprika kupiš porše. Ili, recimo, da pridaš malo para pa Milov majbah daš u zamjenu za 15 miliona kvadrata najluksuznijeg zemljista u Crnoj Gori. Poješće nas mrak”, komenatarisao je presudu na svom Fejsbuk profilu ekološki aktivista i dugogodišnji borac za spas Solane Darko Saveljić.
Stečajna uprava Solane podnijela je tužbu Upravnom sudu nakon što je Uprava za katastar u junu 2022. godine upisala kao vlasnika imovine Solane državu Crnu Goru. To se desilo na osnovu rješenja Vladinog Savjeta za privatizaciju koje je donijelo rješenje da Eurofond nije platio tržišnu naknadu za akcije Solane. Na čelu tadašnjeg Savjeta za privatizaciju bio je premijer Dritan Abazović, na čelu Ministarstva finansija Aleksandar Damjanović, Uprave za katastar Koča Đurišić, a PJ Ulcinj Dževdet Čaprići. Tadašnja ,,pobjeda” države iz URA je objašnjena ovako: ,,Mi smo imali jednu krađu naočigled očiju javnosti gdje je zemljište ‘Solane’ od skoro 15 miliona kvadratnih metara ustupljeno Veselinu Baroviću za svega 800.000 eura, nakon čega je on imao namjeru da ga proda za skoro 260 miliona eura i prenamijeni za građevinsko zemljište”.
Najnovijim rješenjem Upravnog suda stečajna uprava bi ponovo mogla da pokrene prodaju imovine jer je ona vraćena Eurofondu, koji je većinski vlasnik Solane u stečaju.
Stečaj u Solani uveden je u prvoj polovini 2005. godine, a neuspjeli petogodišnji plan reorganizacije trajao je od početka 2006. godine.
Većinski paket tog preduzeća je za oko 800.000 eura preuzeo 2005. Eurofond, čiji je jedan od akcionara biznismen Veselin Barović, blizak Milu Đukanoviću.
Nakon privatizacije, proizvodnja soli je opala, fabrika izgubila koncesiju za korišćenje morske vode, Eurofond je podizao kredite zalažući imovinu fabrike, a onda je 2011. u preduzeću opet proglašen stečaj. Eurofond je te godine zatražio da mu se pravo korišćenja imovine preduzeća pretvori u pravo svojine, navodeći da je prilikom privatizacije platio tržišnu cijenu.Nijesu uspjeli ni brojni pokušaji prodaje jer je Solana nuđena po cijeni većoj 300 puta od one koju je platio Eurofond.
Upravni sud je sada usvojio tužbu stečajne uprave i poništio osporeno rješenje o upisu prava svojine državi Crnoj Gori nad imovinom Solane
,,Da bi Država svoje pretenzije u pogledu vlasničkih prava na predmetnim nepokretnostima mogla ostvariti, neophodno bi bilo da eventualno inicira parnični postupak u kome bi se raspravljalo o osnovanosti zahtjeva za utvrđenje prava svojine, sem ukoliko nije riječ o zemljištu na kome bi Država ex lege, s obzirom na kategoriju zemljišta mogla imati pravo svojine”, navodi se u novoj odluci Upravnog suda.
Posebno zanimljivo je sljedeće obrazloženje presude: ,,U eri vladavine društvene svojine (kao svačije i ničije) moguće je naći argumente za opravdanje postojanja tih prava, koja su joj imanentna, a kojima su zakonodavci htjeli, čisto neuspješno, da joj daju kakav-takav imovinsko-pravni izraz. Danas nema opravdanja da u eri vladanja novih svojinsko-pravnih odnosa ova prava egzistiraju i dalje. Prava iz bivše društvene svojine bila su smetnja za realizaciju investicionih, prodajnih i drugih aranžmana. Najveći broj društveno-pravnih lica je u stvari prestao da postoji i umjesto njih nastali su novi subjekti, kao njihovi pravni sljedbenici. Na ove subjekte prešla su i nepretvorena prava iz društvene svojine. Naravno, to je samo po sebi protivrječno”.
,,Presuda Upravnog suda je van svake ekonomske i pravne logike, i predstavlja direktan pucanj u naš evropski put, jer Solana predstavlja glavnu stavku u poglavlju 27 koje se tiče zaštite životne sredine. Bez adekvatnog rješenja pitanja Solane nema daljeg progresa na putu učlanjenja u EU”, saopštio je predsjednik ulcinjske URE i bivši predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.On je dodao i da je presuda Upravnog suda, takođe, jasan pokazatelj da neke megalomanske ambicije sumnjivog kapitala nastavljaju da vrebaju najvrjednije resurse Ulcinja i Crne Gore, uz najmanju moguću cijenu i van svih zakonskih procedura.
Njegov partijski lider Dritan Abazović, na konferenciji za štampu u Skupštini, izjavio je da se radi o teritoriji koja je ogromna – 15 miliona kvadratnih metara koja vrijedi najmanje 200 miliona eura. ,,Nakon velike borbe prošle Vlade, Upravni sud želi da vrati stvari na staro. Pokušaćemo na sve načine da se odupremo tajkunima”, kazao je Abazović i dodao da su crnogorski tajkuni koji su tada vodili Eurofond kupili Solanu za pet centi po kvadratu.
Otkako je država ,,preuzela” Solanu nije urađeno mnogo. Najstarijim ulcinjskim preduzećem, shodno odluci Vlade, upravljaju NPCG od avgusta 2015.godine, s ciljem zaštite biodiverziteta.
Ulcinjska Solana je nakon usvajanja odluke na sjednici lokalnog parlamenta 24. juna 2019. godine, proglašena zaštićenim područjem Parkom prirode. Ni pet godina od preuzimanja vlasti nijesu uspjele da uspostave vlasničku upravljačku strukturu za novi Park prirode. Opština je planirala da 2021. preuzme upravljanje Solanom od JP “Nacionlani parkovi Crne Gore” (NPCG),ali je odustala jer tada nije stvorila pravne pretpostavke da uđe u taj posao.
Sredinom aprila ove godine Vlada je dala saglasnost da Javno preduzeće za upravljanje nacionalnim parkovima (NP) upravlja ulcinjskom Solanom u stečaju narednih šest mjeseci. ,,S obzirom na to da upravljač Parka prirode još nije formiran, na čemu se intenzivno radi na relaciji Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo finansija i Opština Ulcinj, NP i dalje vrši poslove upravljača”, piše u Vladinoj informaciji.
Ugovor o zakupu predstavlja pravni osnov za angažovanje 21 bivšeg radnika Solane na poslovima realizacije planskih aktivnosti i očuvanja prirodnih vrijednosti Solane.
Oko formiranja preduzeća koje bi upravljalo Solanom, Vlada i Opština Ulcinj bezuspješno pregovaraju, najava predsjednika Opštine Ulcinj Genci Nimanbegua da je njegova intencija da novo preduzeće bude formirano do kraja prošle godine nije ostvarena. Prema planu, Opština Ulcinj bi u novoformiranom preduzeću Park prirode “Ulcinjska solana”, bila suvlasnik sa Vladom.
Institucijama se nije žurilo. iako su stručnjaci naglašavali da je proglašenje Solane za park prirode samo mrtvo slovo na papiru. Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) upozoravali su da su godine nebrige i neadekvatnog upravljanja područjem dovele do toga da se na Ulcinjskoj solani smjenjuju periodi poplava i suša, tako je da je ovo zaštićeno područje više puta dovedeno na granicu ekološke katastrofe.
,,Urušeni nasipi doveli su do toga da se velike količine vode zadržavaju u centralnom dijelu Solane, dok ostali bazeni veći dio godine ostaju suvi. Tako da je realizacija projekta sanacije urušenih nasipa i dovođenja slane vode u bazene pretpostavka za očuvanje ovog jedinstvenog lokaliteta kako bi ono ostalo najveći ‘aerodrom’ za ptice na istočnoj obali Jadrana”, saopštili su ranije iz CZIP-a.
Pored politike i prava, priča o Solani je dobar pokazatelj našeg odnosa prema prirodnim biserima. Solana je osnovana 1934., a posljednja berba soli obavljena je 2013. Od tada Crna Gora je jedina mediteranska zemlja koja ne proizvodi so.
Srećom da sve ne zavisi od nas, pa je Solana ne samo zbog brojnosti ptičjeg fonda već i zbog rijetkih vrsta biljaka, važna na evropskom nivou. Solana je na Ramsarskoj listi kao međunarodno značajno močvarno stanište, a najavljeno je da će biti uključena i u
Natura 2000, dio ekološke mreže koju čine područja značajna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova u okvirima Evropske unije.
Jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom 27 – životna sredina i klimatske promjene, ne može biti zatvoreno dok u punom kapacitetu ne zaživi Park prirode Ulcinjska Solana. U Briselu su jasni da je suštinski odnos prema Solani test za cijelu Crnu Goru kako shvata obaveze u zaštiti životne sredine. Opet smo pokazali – nikako.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
ANDREJ VUČIĆ U PODGORIČKOM SUDU PROTIV VIJESTI: Duševni bol Prvog brata Srbije

Objavljeno prije
6 danana
14 Juna, 2025
Vučić je na sud stigao u pratnji lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića i novinara Dražena Živkovića . Obojica su poznati kao javni lojalisti Prve familije Srbije. Brat predsjednika Srbije tvrdi da su iznijete brojne neistinite i lažne informacije u tekstu, pa se odlučio da prvi put tuži neki medij
U srijedu je počela glavna rasprava pred Osnovnim sudom u Podgorici u parničnoj tužbi Andreja Vučića , brata srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića , koju je pokrenuo protiv Daily Press DOO – osnivača Vijesti . Vučić je u tužbi naveo da mu je povrijeđeno pravo ličnosti, da su širene neistine o njemu u objavi od 23. januara 2024. godine na portalu medija pod naslovom “Zvonko i Andrej slavili milijardu”.
Vučić je na sud stigao u pratnji lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića i novinara Dražena Živkovića . Obojica su poznati kao javni lojalisti Prve familije Srbije. Predsjednikov brat tvrdi da su iznijete brojne neistinite i lažne informacije u tekstu, pa se odlučio da prvi put tuži neki medij. Rekao je da je “bio zgrožen” sa tekstom i da “nije slučajno” objavljen tada. Cilj je, po njegovim riječima, bio da se “dehumanizuje i dekriminalizuje lično moj brat… predsjednik Republike Srbije”.
Andrej Vučić se na sudu poslužio uobičajenim frazama i rječnikom koje su već puno koristili i prijatelji njegove porodice, braća Milo i Aco Đukanović, te nekadašnji vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hašim Tači . Rekao je da nikada nije osuđivan za bilo koje kazneno djelo niti se vodi postupak protiv njega. Tekst stavlja metu na čelo njemu i njegovoj porodici. On je “porodični čovjek, otac dvoje dece”, i zaposlen je u Narodnoj banci Srbije (NBS) već 28 godina. “Nikada se nisam bavio privatnim poslovima, nemam firme niti biznis na svoje ime”, rekao je Vučić. Nije, doduše, rekao kako je podstanar, kao nekada Prvi brat Crne Gore.
Jeste član vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i član Izvršnog odbora ali je, kazao je, njegova uloga tamo marginalna. Ne smatra se javnom ličnošću i kaže da ne poznaje osobe koje su u objavljenoj SKY ECC aplikaciji pričale o njemu osim što je za crnogorskog narko policajca čuo iz medija. “Nikada nisam imao kontakt ni s jednim licem iz kriminalnog miljea”, tvrdi Andrej Vučić.
Na pitanje da li zna Zvonka Veselinovića rekao je da se s njim sreo na nekim skupovima, ali da nije njegov prijatelj, da se s njim ne druži. Onda je pojasnio: „Tačno da ga poznajem, video sam se s njim možda dva-tri puta, ali on nije moj prijatelj i nikada nisam imao nikakav poslovni odnos s njim”.
Ono što je objavljeno u tekstu Zvonko i Andrej slavili milijardu zapravo prepiska na kodiranoj SKY ECC aplikaciji koju su koristili kriminalci diljem Europe. Aplikaciju je dešifrirala francuska i nizozemska policija. Kasnije su sadržaji komunikacija putem međunarodne pravne pomoći i EUROPOL-a ustupljeni i crnogorskom tužilaštvu. Dio materijala je našao put do medija.
Glavni akteri prepiske su odbjegli narko policajac Ljubo Milović i Miloš Božović , kriminalac sa značkom BIA. Milović piše Božoviću u formi pitanja : „Vele da su Zvonko i Andrej milijardu slavili skoro“. Božović potvrđuje da „jesu slobodno, pratim ja malo kretanja njegova… imam snimaka i slika dosta iz šume“. Božović dodaje da su dvojica išla „u lov helikopterom“ s tadašnjim ministrom policije Republike Srpske Draganom Lukačem i da će ti snimci „ko zna kad valjati“.
Božović dalje piše da su njegovi momci odrađivali prljave poslove za Andreja i protiv Veljka Belivuka (Velja Nevolja) i tadašnjeg ministra policije Nebojše Stefanovića koji je ušao u sukob s predsjednikom države. Navodi da je Veselinović „u talu sa Andrejem, u svaku rabotu”. Prepiska o proslavi prve milijarde je iz marta 2021. godine, svega nekoliko dana prije nego što je aplikacija ugašena.
Ranije (početak januara 2021.) Božović piše Miloviću da se Velji Nevolji bliži kraj jer je „udario“ na Veselinovića koji „igra preko Andreja da se Nevolja makne“. Na njegovo mjesto trebao bi doći Aleksandar Vidojević (Aca Rošavi), blizak drug Danila Vučića , predsjednikovog sina. Božović je bio u pravu sa procjenom, jer je Belivuk mjesec dana kasnije uhapšen po povratku iz Crne Gore. Belivuk je imao zabranu ulaska koju su skinuli miloistički funkcioneri policije radi posjete šefu kavačkog narko kartela u Kotoru. U drugim SKY aplikacijama kavačke vođe nazivaju Mila Đukanovića svojim šefom i organiziraju kupovinu glasova za njegov račun i Demokratske partije socijalista (DPS).
Objavu teksta o prvoj milijardi su tada negirali i predsjednik Srbije i njegove političke i medijske ispostave u Srbiji. U Crnoj Gori se tada oglasio Milan Knežević koji je Prvu familiju Srbije branio ad hominem napadima na Željka Ivanovića nazvavši ga bolesnikom opterećenim Vučićem i njegovom porodicom.
Da li će sud osuditi Vijesti zbog prenošenja SKY objave ostaje da se vidi. Sudstvom i dalje vidno upravljaju braća Đukanović koje puno toga zajedničkog veže sa braćom Vučić.
Vijesti imaju teret dokazivanja da je SKY prepiska koju su objavili autentična i da nije pretrpjela izmjene prije objave. Međutim, sve i da je upitna autentičnost SKY prepiska do koje su Vijesti došle, nezavisni srpski istraživački mediji do sada su objavili puno materijala i dokumenata koji mogu potkrijepiti tekst objavljen prošle godine. Zvonko Veselinović i njegovi poslovi u Srbiji i veze s Andrejem dobro su poznati i spominju se u drugim SKY prepiskama koje su objavili beogradski mediji. Portal KRIK objavio je izvještaj BIA-e iz 2011. godine u kome je Veselinović označen kao vođa kriminalne grupe koja se bavi trgovinom drogom, švercom oružja, naftom, zelenašenjem i pranjem novca. BIA navodi da je u poslovima s drogom Veselinović blisko sarađivao s kosovskim kriminalcem Ismetom Osmanijem Curijem . Veselinovićev partner i još jedan od srpskih “patriota” Milan Radoičić je preuzeo drogu od Osmanije i prenosio je u središnju Srbiju, napisala je BIA u izvještaju. I Veselinović i Radoičić su na američkoj i britanskoj crnoj listi zbog istih “patriotskih” poslova i štelovanja izbora na sjeveru Kosova.
Portal KRIK je također objavio i fotografije Andreja i Veselinovića slikane krajem marta 2015. godine u restoranu „Salaš 137“ na Kopaoniku. Sa njima su bila još trojica muškaraca i zajedno su ćaskali i gledali košarkašku utakmicu Crvene Zvezde s njemačkom Albom . U telefonskom razgovoru s novinarkom KRIK-a, Veselinović je negirao da je tada bio s Andrejem s kojim se “jednom sreo na zdravo-zdravo dok su još opozicija bili (prije 2012.)”. Kao ni Andrej, ni Zvonko njega “ne poznaje, niti imam kontakt s njim”. „Sve je to laž, dezinformacija, spin, kao i svaki tekst o meni”“, rekao je Veselinović koji se predstavlja i kao “branitelj srpstva na severu Kosmeta”. Andrej Vučić nije odgovarao na pozive KRIK-a.
Nakon teksta u Vijestima Andrej se obratio svom kumu, “koji je lekar i koji mi je prepisao tablete za smirenje i lekove za srce”.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
BUDVA I KADRIRANJE: „Projektna“ podrška DPS-a – u foteljama

Objavljeno prije
2 sedmicena
7 Juna, 2025
Neke od ključnih pozicija u izvršnoj vlasti u Budvi ustupljene su kadrovima iz redova DPS-a. Za njih se prave i posebni, namješteni, javni oglasi, na rok za prijavljivanje kandidata od svega – tri dana. Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam, niti duži od 15 dana od dana objavljivanja
Iako je novoizabrani gradonačelnik Budve Nikola Jovanović, u februaru ove godine, tvrdio kako „ne postoji koalicioni sprazum sa Demokratskom partijom socijalista, niti će ga biti“, te da se radi o „projektnoj“ podršci DPS , poslednji potezi oko formiranja nove vlasti u Budvi govore drugačije.
Politička realnost Budve danas je takva da vlast u Opštini drži grupacija Budva naš grad, Evropski savez i GP URA sa 12 odborničkih mandata, uz podršku sedam odbornika Demokratske partije socijalista. Neke od ključnih pozicija u izvršnoj vlasti ustupljene su kadrovima iz redova DPS-a. Za njih se prave i posebni, prigodni javni oglasi, na rok za prijavljivanje kandidata od svega – tri dana.
Opština je raspisala oglas za popunu mjesta izvršnih direktora u opštinskim preduzećima Komunalno Doo i Mediteranski sportski centar sa rokom prijave od tri dana. Brzinski konkursi po pravilu su namijenjeni poznatim osobama. Tako se unaprijed zna da najveće opštinsko preduzeće preuzima Marija Manojlović Jovićević, aktuelna odbornica DPS-a. Mediteranski sportski centar ide GP URA. Na mjestu izvršnog direktora koji će biti izabran na formalno javnom oglasu, navodno je viđena potpredsjednica budvanskog odbora ove stranke, Milica Ratknić.
U raspodjeli poltičkog plijena Pokretu URA je pripalo i preduzeće Pogrebne usluge na čijem je čelu imenovana članica lokalnog odbora, Slavica Todorović. Na funkciju gradskog sekretara za privredu imenovan je Miško Konić takođe iz ove partije koja je vlasnik jednog odborničkog mandata u lokalnom parlamentu.
Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi ne postoji rok za prijavljivanje kandidata na javni oglas od tri dana. Rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam niti duži od 15 dana od dana objavljivanja oglasa. Na koji način Opština Budva sprovodi javne oglase za popunu radnih mjesta nije poznato, kao ni to zašto Zavod za zapošljavanje objavljuje oglase sa nepostojećim rokom.
Predsjednik Opštine je pritisnut stavom budvanskog DPS-a da njihovi odbornici neće prisustvovati sjednici lokalnog parlamenta sve dok se ne ispune raniji dogovori oko preuzimanja određenih opštinskih službi i javnih preduzeća. DPS takođe insistira na usaglašavanju datuma oko imenovanja potpredsjednika Opštine, koji bi bio iz njihovih redova.
Na narednoj sjednici skupštine Jovanović planira da donese Plan privremenih objekata za ovu godinu, što ne može učiniti bez saglasnosti DPS-a. Zato se užurbano dijele funkcije.
U prethodnom periodu obavljena je potpuna zamjena kadrova u Savjetima javnih ustanova i Odborima direktora u preduzećima. Tamo su u značajnom broju zastupljeni članovi Demokratske partije socijalista i SDP-a.
Očekuje se i smjena na čelu Grada teatra, najpoznatije kulturne manifestacije Budve. Mjesto dosadašnje direktorke pozorišnog festivala, Milene Lubarde, navodno će dobiti Ivana Lazović, sadašnja odbornica i dugogodišnja članica DPS-a. Najavljuje se i preuzimanje Parking servisa od strane kadrova DPS-a.
Predsjednik Jovanović obećavao je da će uvesti novi model uprave i zapošljavanja na vodećim pozicijama po sistemu profesionalizacije javne uprave koju će učiniti dostupnom svim zainteresovanim stručnim osobama. Ispostavilo se da je primijenjen sistem politizacije, po kome se radna mjesta popunjavaju bez konkursa a na osnovu ličnih veza i političke pripadnosti.
Opštinske službe i sekretarijati dobili su nove rukovodioce. Svi odreda su u v.d. stanju, kako je bilo i ranijih godina.
Budvana gotovo da i nema na vodećim pozicijama u lokalnoj upravi. U tri sekretarijata od popunjenih sedam, dovedeni su ljudi sa strane. Jovanović je zaokružio posao sa investicijama najbogatije primorske opštine tako što je za v.d. načelnika sekretarijata za investicije imenovao svoju prijateljicu iz Mojkovca, Mašu Radović, odbornicu DNP u skupštini tog grada.
Mojkovčanki koja nema nikakvih veza sa Budvom, u kojoj nikada nije živjela, povjeren je najznačajniji sekretarijat u opštini. Polovina gradskog budžeta, gotovo 30 miliona eura odnosi se na investicioni ciklus za tekuću godinu kojim Sekretarijat za investicije raspolaže.
Prethodno je početkom maja za svog savjetnika za investicije imenovao Mladena Bojanića, otpravnika poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Nadzor na milionskim invesitcijama osnovni je interes političkih grupacija u Budvi i novog građevinskog lobija koji je naslijedio nekadašnje pripadnike OKG Budva. Najunosnije poslove oko izgradnje ili rekonstrukcije puteva, ulica, kanala i drugih projekata oko šminkanja i uređivanja grada, dobijaju kompanije bliske Jovanoviću i nekadašnjem predsjedniku Opštine, Milu Božoviću. Budva već dugo nije dobila investicioni projekat vrijedan pažnje.
Na poziciju v.d. načelnika sekretarijata za društvene djelatnosti imenovan je Goran Radević iz Podgorice, Jovanovićev kadar. Posao načelnika sekretarijata za zaštitu imovine od ranije je povjeren Vladu Ivanoviću iz Podgorice. Nije omogućen ostanak Đorđu Zenoviću, pravniku iz Budve, koji je taj posao obavljao u prethodnom periodu, na poziciji zamjenika sekretara.
Za sekretara za komunalno stambene poslove imenovana je Desa Vlačić kadar DPS, od ranije zaposlena u organima lokalne uprave.
Branka PLAMENAC
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 6 dana
Hljeba i blokada
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 6 dana
Konferencija evropskih nacista (CEN) u Jerusalimu
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Na početku
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 3 sedmice
Komanči iz Gaze
Ferid Muhić
-
ALTERVIZIJA / prije 3 sedmice
Neznanje koje košta
Milan Popović

Novi broj


IMPERIJA STANAJ POD ISTRAGOM TUŽILAŠTVA: Dim u krvotoku

SLUŽBE SELEKTIVNO PROTIV EKSTREMIZMA: Vehabije stop – spremte se četnici

SUDBINA AERODROMA U TIVTU I PODGORICI: Koncesija u sjenci skandala
Izdvajamo
-
Izdvojeno3 sedmice
ALBANSKO – AMERIČKO OPONIRANJE SPAJIĆU I ALABARU ZA ULCINJ: Važnost lobiranja
-
DRUŠTVO4 sedmice
VLAST I PRIVILEGIJE: Neće da fali
-
Izdvojeno3 sedmice
GDJE SU PRIPADNICI SEDME UPRAVE: Tajne veze
-
Izdvojeno4 sedmice
USKORO DVA TURISTIČKA KOMPLEKSA NA VELIKOJ PLAŽI: Alabar odustao, grade domaći
-
Izdvojeno3 sedmice
VELIKA PLAŽA ČEKA INVESTITORE BEZ KANALIZACIONE MREŽE: Hoteli sa pet zvjezdica na septičkim jamama
-
INTERVJU4 sedmice
SAŠA JANKOVIĆ, MEĐUNARODNI KONSULTANT ZA LJUDSKA PRAVA I UPRAVLJANJE BEZBJEDNOŠĆU: EU mora da bira – da li podržava narod koji nosi evropske vrijednosti ili vlast koja ih gazi
-
DUHANKESA3 sedmice
Komanči iz Gaze
-
FOKUS4 sedmice
19 GODINA NEZAVISNOSTI: Još jedan prođe dan