Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Moćni razmještaju igrače

Objavljeno prije

na

Vodećoj turističkoj opštini u Crnoj Gori pri kraju desetogodišnje vladavine koalicije DPS-SDP ne cvjetaju ruže. Gradska kasa je konstantno u blokadi zbog naraslih i neizmirenih dugovanja. Armija zaposlenih u gradskoj upravi primila je posljednju platu za mjesec maj, dok radnici javnih ustanova i preduzeća sa zebnjom iščekuju bar dio od sedam neisplaćenih mjesečnih zarada. Mjesečne nadoknade često se isplaćuju u vidu bonova za hranu koji se imaju potrošiti u određenom lancu supermarketa u gradu!

GRCANJE U BESPARICI: Gradske ustanove kulture i javnog informisanja grcaju u besparici, isključeni su im telefoni, internet, ostali su bez kontakata sa svijetom. Zbog visokih neizmirenih računa EPCG je na glavnom bulevaru isključila struju, pa je turistička prijestonica krajem septembra ostala u sablasnom mraku.

Afere s malverzacijama oko gradskog zemljišta, sumnjivim „kapitalnim” investicijama i načinom gazdovanja zemljom u državnom vlasništvu smjenjuju jedna drugu.Sve češće se pominje mogućnost uvođenja prinudne uprave u Budvi kao mjere za sređivanje stanja i zavođenja reda u prezaduženom gradu.

Ove nedaće ne sjekiraju mnogo opštinsku vlast koja užurbano, iz sjednice u sjednicu lokalnog parlamenta, raskalašno poklanja desetine hiljada kvadrata zemljišta u državnom vlasništvu, njoj bliskim tajkunima.

Odluka socijaldemokrata da se uzdrže od davanja podrške u nekoliko posljednjih slučajeva oduzimanja i davanja zemljišta izazvala je krizu u funkcionisanju DPS-SDP vlasti, koja po snazi nije ni nalik onoj s početka 2007. kada je funkcioner iz redova socijaldemokrata, arhitekta Jovo Zenović, podnio neopozivu ostavku na funkciju potpredsjednika Opštine i direktora Agencije za planiranje.

Povodom muljanja s gradskim građevinskim zemljištem i načina urbanizacije priobalnog pojasa Opštine, na koje je ukazivao Zenović, digla se takva buka u vrhu SDP-a, da je predsjednik stranke Ranko Krivokapić zatražio hitnu intervenciju državnih organa zbog teških zloupotreba u vršenju lokalne vlasti u Budvi.

Stvar je završila po onoj narodnoj-tresla se gora rodilo se novo povjerenje i sloga.

KADROVSKA VRTEŠKA: U sjenci krize odvija se tiha smjena vodećih kadrova u Opštini. Da li je Podgorica odlučila da disciplinuje Budvu ili su neke druge igre u pitanju, tek predsjednik Rajko Kuljača sprema velike kadrovske promjene u upravi.

U kratkom periodu razriješeni su dužnosti dojučerašnji bliski saradnici Svetozara Marovića koji ima odlučujući uticaj na politička kretanja u Budvi.

Veliko zanimanje javnosti izazvao je transfer Aleksandra Tičića, koji se iz lokalne uprave vinuo direktno u kabinet premijera Mila Đukanovića.

Mladi Tičić bio je veoma blizak Svetozaru Maroviću, svom političkom mentoru. Pokrivao je važne funkcije u Opštini, bio je glavni gradski menadžer i dugogodišnji vd direktor Agencije za planiranje, koja je za njegovog mandata urbanizovala sav priobalni prostor Opštine, od Jaza do Buljarice. Pokrivao je uz to istaknuta mjesta u upravnim odborima brojnih javnih preduzeća.

Tičić je u kratkom razgovoru za Monitor demantovao špekulacije da je Budvu napustio bez znanja partijskih kolega pa i samog Marovića, revoltiran što je mjesto glavnog menadžera grada morao ustupiti Mileni Marović.

„Želio sam promjenu, napredovanje u političkoj karijeri ili pokretanje sopstvenog biznisa. Razgovarao sam o tome najprije s predsjednikom partije Milom Đukanovićem, koji mi je predložio prelazak u Podgoricu i posao savjetnika u njegovom kabinetu, što sam i prihvatio”, kazao je Tičić

„Ja nijesam ničiji kadar, samo želim da razmišljam svojom glavom i da sam donosim odluke”, dodao je on, ne negirajući informacije da su mu pojedinci u Budvi ozbiljno zamjerili zbog neočekivanog prelaska u okrilje Mila Đukanovića.

Šef budvanskog DPS-a Boro Lazović potvrdio je za Monitor informaciju da je funkcija glavnog menadžera turističke prijestonice rezervisana za Milenu Marović, ćerku Svetozara Marovića, „obrazovanu i odgovornu djevojku koja će taj posao savjesno i profesionalno obavljati”!

S dužnosti glavnog administratora Opštine razriješen je nedavno Mihailo Kapisoda, čovjek od Marovićevog posebnog povjerenja, koji se vraća na mjesto savjetnika predsjednika Rajka Kuljače.

Konkurs za novog administratora je u toku, iako se od ranije zna da će fotelju zauzeti Snežana Šćepanović, bivša sekretarka Ministarstva prosvjete i nauke.

Šćepanovićeva u Budvu dolazi iz Podgorice. Javnosti je poznata po ulozi koju je odigrala tokom štrajka učenika cetinjske Gimnazije. Bila je dio pregovaračkog tima u ime ministarstva koji nije uspio da postigne kompromis s učenicima i roditeljima. Kao član tročlane komisije koja je analizirala postupke ministarstva u slučaju krize u Gimnaziji, u svom izvještaju je ocijenila da je sve urađeno u skladu sa zakonom. Nakon okončanja štrajka podnijela je ostavku. Neuspjeh na Cetinju preporuka je za Budvu.

Opština će uskoro raspisati oglas za reizbor gotovo svih sekretara, načelnika i direktora javnih službi, kojima ističe ćetvorogodišnji mandat.

Ukoliko se razmirice između koalicionih partnera u Budvi rasplamsaju do raskida duge zajedničke vladavine, biće upražnjena mjesta opštinskih sekretara za imovinu i privredu i finansije. Kao i profitabilno mjesto direktora opštinske firme Mediteran reklame, koje drže socijaldemokrate.

POLITIČKI ŠAMAR: Boro Lazović najavljuje preispitivanje koalicionog sporazuma sa socijaldemokratama, čiji su odbornici donijeli odluku da napuste posljednju sjednicu SO Budva kako bi DPS ostao bez kvoruma za donošenje odluka.

„Oni nijesu održali riječ i ispoštovali dogovor da će prisustvovati sjednici, jer je jedan broj odbornika DPS-a bio opravdano odsutan. Nije problem u glasanju, nikada do sada nijesmo tražili da glasaju ono što mi želimo. Problem je što nijesu održali obećanje i što su pokušali da nam udare politički šamar. Na dnevnom redu nije bilo ništa što nije bilo usaglašeno”, kazao je za Monitor Boro Lazović.

On je dodao da se stiče utisak kako SDP želi da izađe iz koalicije.

„Sada se pitamo šta će nam ta koalicija. Oni nama ne trebaju jer imamo potrebnu većinu, 20 odbornika od ukupno 32… DPS je ispoštovao koalicioni dogovor kada je riječ o raspodjeli mjesta u lokalnoj vlasti, upravnim odborima i javnim preduzećima i ustanovama, sada nam predstoje ozbiljni razgovori o nastavku političkog saveza”.

Predsjednik budvanskog SDP-a Dragan Marković ističe kako je DPS najavio preispitivanje koalicionog dogovora i da oni o tome nijesu raspravljali.

U SDP-u su odlučili da ne prave sporni kvorum kako ne bi dali tehnički prolaz odlukama kojima se protive. Za takvo ponašanje lokalni odbor dobio je instrukcije vrha partije.

Ubrzo nakon toga SDP je održao sjednicu predsjedništva stranke na kojoj je odlučeno da se svi odbornički klubovi moraju konsultovati s vrhom stranke kada je u pitanju prodaja zemlje u državnom vlasništvu.

Kriza u odnosima između DPS i SDP u Budvi eskalirala je nakon niza odluka o prodaji ili prenosu vlasništva na nekim atraktivnim parcelama. Naročito odluka o prodaji legata Budvanina Toma Luketića, zemljišnih parcela u centru Budve. Zatim odluka da se vaterpolo klubu dodijeli plac od 1.000 kvadrata i nevjerovatne odluke lokalne vlasti da vlasniku Mega marketa iz Budve ustupe vrijednu lokaciju u blizini Svetog Stefana po osnovu zamjene zemljišta. Vidijećemo hoće li SDP i ovaj put kleknuti.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo