Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pobuna žiranata

Objavljeno prije

na

Bivši poslanik iz Berana profesor Vukoman Femić pokušava da formira udruženje žiranata u ovom gradu. Prevarenih, podrazumijeva se. Za sada mu to ne polazi za rukom. Udruženje i danas djeluje neformalno, a on je neformalni predsjednik. Pokušao je prije izvjesnog vremena s grupom kolega i da organizuje protestni skup. Opet nije uspjelo, uzimajući u obzir manji broj prisutnih, što apsolutno ne odgovara nezadovoljstvu koje je iz dana u dan sve evidentnije u velikoj žirantskoj masi.

Femić smatra da je strah i ovdje presudan, a da je pokušaj okupljanja perfidno preduprijeđen.

STRAH OD OTKAZA: „Ljudi vide da je u ovo uključen još neko iz sistema – šef računovodstva, direktor, banka. Ako bi žiranti pokrenuli tužbe, doveli bi u pitanje i te ljude, a onda imaju strah da im se ne uzvrati otkazom”, priča Femić za Monitor.

Podaci nijesu za veselje. Najmanje dvije hiljade građana Berana, protivno svojoj volji, vraća tuđe kreditne obaveze. U ovom gradu prema zvaničnoj statistici ima šest hiljada i stotinu zaposlenih. To bi značilo da je svaki treći – prevareni žirant. Femić je jedan od njih. O mehanizmima kreditnih prevara silom prilika dosta je naučio.

„Postoje tri grupe žiranata. Prva, koji su svjesno potpisali prijateljima, kolegama, poznanicima. Druga, koji su potpisali za jednu sumu, a ispala je druga, mnogo veća. I treća grupa žiranata su oni koji uopšte nijesu ništa potpisali, već su njihovi lični podaci zloupotrijebljeni i falsifikovani u bankama”, objašnjava Femić.

Prevare su u nekim slučajevima dostigle cifre od kojih „boli glava”. Tako je jedan bivši radnik državnih institucija na račun svojih kolega podigao više od dvjesta hiljada eura kredita, koje sada drugi vraćaju. Ovakvih slučajeva, koji nijesu stigli do suda, u Beranama je makar još dva-tri. Onim ‘sitnijim’, do deset-dvadeset hiljada, broja se ne zna.

Jedan od posljednjih drastičnih primjera, zabilježen u Pljevljima, imao je sudski epilog. Nezaposleni mesar Zijad Coković u Osnovnom sudu u tom gradu osuđen je na tri godine zatvora zbog krivičnih djela prevare i falsifikovanja isprava. Coković je prevario na desetine građana Pljevalja, falsifikujući njihove potpise i podižući kredite. Šta je uradio s tolikim novcem – ne zna se, ali je poznato da sada bezbrižno živi u Sarajevu. Sudski eksperti utvrdili su da je Zijad, na ovaj način, stekao najmanje 135.000 eura, mada se u slobodnim procjenama tvrdi da je u džep stavio čitavih 400 hiljada.

Prema podacima Mreže nevladinih organizacija sjevera, i Pljevlja su grad s ogromnim brojem ojađenih žiranata.

STRAŠNA PRIČA: „Najviše ih je među zaposlenima u Rudniku uglja, koji su zbog visine plata dugo bili na cijeni kao žiranti. Pokušali smo da im pomognemo na sudu, ali mali se broj advokata želi upustiti u taj posao, uz obrazloženje da ni sudovi nijesu spremni da donose presude na štetu banaka, odnosno u korist žiranata. Jedina nada je da država preduzme nešto”, kaže za Monitor koordinator Mreže, poznati aktivista nevladinog sektora Milorad Mitrović.

On, međutim, smatra da je ovaj problem jedinstven primjer kriminala na koji je država potpuno indolentna, i ističe slučaj Pljevljaka za koga su sudovi utvrdili da mu je potpis kao žirantu falsifikovan sadam puta za ukupnu sumu od 35 hiljada eura, ali mu je ipak naloženo da vraća novac.

„Ovo je jedna strašna priča, koja se tek otvara. Ljudi su na ivici pucanja. Zovu nas svakodnevno, sa svih strana, od kada se pročulo da prikupljamo podatke. Mislim da će uskoro krenuti inicijativa iz Podgorice za objedinjavanje naših neformalnih društava, i organizovanje jednog udruženja prevarenih žiranata na nivou države”, najavljuje Mitrović.

U Pljevljima, može se doznati iz drugih izvora, najteži dužnici su policajci, koji s prosječnom platom od oko 350 eura, ni uz pomoć čarobnog štapa, ne mogu da vraćaju kredite. Navodno, među policajcima, zbog njihove kolegijalnosti, stvoren je takav krug da bankrot jednoga od njih najčešće znači sunovrat za još nekolicinu.

Slično je i u Beranama, gdje je najviše žiranata koji izmiruju tuđe obaveze u policiji, zdravstvenim ustanovama, posebno Opštoj bolnici, zatim u prosvjeti. Iz tih ustanova je i najviše onih koji su zloupotrijebili povjerenje drugih da bi dobili kredite. Pred bijesom prijatelja, neki su morali da promijene sredinu, a drugi se još slobodno šetaju.

Izvjesnu nadu žirantima, kaže Femić, dala je akcija Maestro, koju je beranska policija sprovela uz konsultacije specijalnog tužioca i Osnovnog državnog tužilaštva.

„Ipak, i u ovoj akciji zaobiđena su neka bitna čvorišta. Ne vidimo među uhapšenima odgovorne iz Centralne banke i vrha Agroinvesta. Dobro je što su obuhvaćeni rukovodioci i referenti, ali nijesu oni samovoljno izdavali dokumentaciju koja se lako može falsifikovati, nego su se samo inteligentno ugradili u sistem pljačke i u građanstvu tražili adekvatne saradnike. Kako je Centralna banka omogućila Agroinvestu da se bavi kreditiranjem, kada je to bila poljoprivredna mikrofondacija?”, pita se Femić.

PREVARE I ZLOUPOTREBE: U ovoj akciji lišeni su slobode Božina Čukić iz Berana, bivši rukovodilac MFI Agroinvest doo Berane, Stanka Zečević iz Berana, bivši kreditni asistent Agroinvesta Berane, Omer Kurtagić iz Rožaja, osnivač i vlasnik Security Guard European Union doo Rožaje, zatim Halil Kurtagić iz Rožaja i Đole Femić iz Bijelog Polja.

Saznanja upućuju na to da su osumnjičeni kao službenici MFI Agroinvest doo Berane i seoski posrednici za istu instituciju, nakon pribavljanja falsifikovane dokumentacije na fizička lica, koji su bili žiranti nosiocima kredita iako se nijesu nalazili u radnom odnosu kod firme Security Guard Europen Union, omogućili podizanje novčanih iznosa na ime kredita u čak 45 slučajeva i pribavljanje protivpravne imovinske koristi u iznosu od 235 hiljada eura.

U beranskoj policiji Monitoru je rečeno da akcija Maestro nije završena, i da će biti ispitano još desetine građana, posebno s područja Rožaja. Istraga će, sva je prilika, biti proširena.

„Poslije ove akcije građani su počeli sami da dolaze i podnose prijave, i za ovaj i za druge pojedinačne slučajeve”, kažu u policiji.

Zbog svega toga, danas je teško naći žiranta. A nije bilo davno kada su se građani na sjeveru radovali invaziji poslovnih banaka. Samo u Beranama otvoreno ih je deset. Kao da bankari nijesu dolazili da prodaju robu po cijenama po kojima, đe je bilo pameti, nije prolazila. Narod navalio, kao za džabe.

„Mislim da nijesu samo ljudi bili pohlepni, nego su tu pohlepu stimulisale banke, s dokumentacijom podložnom prevarama. Da nije bilo raspojasanog kreditiranja, ne bi bilo ni prevara. Banke su te koje su uvukle ljude u pljačku svojih prijatelja i rođaka”, kaže Femić.

Upravo zbog toga on traži da država pozove i banke na odgovornost, kako bi i one preuzele rizik nepouzdanih kredita, a ne samo obični narod. Pogotovo ako se radi o slučajevima prevare. Do sada se, kaže, činilo kako država više vodi brigu o vlasnicima kapitala u bankama nego o građanima koji su postali žrtve pravara proisteklih iz banaka, ili kriminogenih korisnika kredita.

„Kako da mi od svoje države kojoj plaćamo poreze dobijemo pomoć da se izađe iz ovog galimatijasa? Bolje bi bilo da država počne nešto da preduzima, nego da nervozni pojedinci uzimaju pravdu u svoje ruke”, upozorava Femić.

Tinja li pobuna žiranata? Vjeruje se, ipak, da su prije mogući individualni incidenti. Vlast će se, uostalom, pobrinuti. Kao što se već pobrinula da svaki eventualni otpor preduprijedi cijepanjem i usitnjavanjem nezadovoljne mase. Bilo da su u pitanju pokradeni radnici, ili, kao u ovom slučaju, prevareni žiranti. Neko se vjerovatno potrudio i da okupljanje u Beranama ne uspije.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo