Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pobuna žiranata

Objavljeno prije

na

Bivši poslanik iz Berana profesor Vukoman Femić pokušava da formira udruženje žiranata u ovom gradu. Prevarenih, podrazumijeva se. Za sada mu to ne polazi za rukom. Udruženje i danas djeluje neformalno, a on je neformalni predsjednik. Pokušao je prije izvjesnog vremena s grupom kolega i da organizuje protestni skup. Opet nije uspjelo, uzimajući u obzir manji broj prisutnih, što apsolutno ne odgovara nezadovoljstvu koje je iz dana u dan sve evidentnije u velikoj žirantskoj masi.

Femić smatra da je strah i ovdje presudan, a da je pokušaj okupljanja perfidno preduprijeđen.

STRAH OD OTKAZA: „Ljudi vide da je u ovo uključen još neko iz sistema – šef računovodstva, direktor, banka. Ako bi žiranti pokrenuli tužbe, doveli bi u pitanje i te ljude, a onda imaju strah da im se ne uzvrati otkazom”, priča Femić za Monitor.

Podaci nijesu za veselje. Najmanje dvije hiljade građana Berana, protivno svojoj volji, vraća tuđe kreditne obaveze. U ovom gradu prema zvaničnoj statistici ima šest hiljada i stotinu zaposlenih. To bi značilo da je svaki treći – prevareni žirant. Femić je jedan od njih. O mehanizmima kreditnih prevara silom prilika dosta je naučio.

„Postoje tri grupe žiranata. Prva, koji su svjesno potpisali prijateljima, kolegama, poznanicima. Druga, koji su potpisali za jednu sumu, a ispala je druga, mnogo veća. I treća grupa žiranata su oni koji uopšte nijesu ništa potpisali, već su njihovi lični podaci zloupotrijebljeni i falsifikovani u bankama”, objašnjava Femić.

Prevare su u nekim slučajevima dostigle cifre od kojih „boli glava”. Tako je jedan bivši radnik državnih institucija na račun svojih kolega podigao više od dvjesta hiljada eura kredita, koje sada drugi vraćaju. Ovakvih slučajeva, koji nijesu stigli do suda, u Beranama je makar još dva-tri. Onim ‘sitnijim’, do deset-dvadeset hiljada, broja se ne zna.

Jedan od posljednjih drastičnih primjera, zabilježen u Pljevljima, imao je sudski epilog. Nezaposleni mesar Zijad Coković u Osnovnom sudu u tom gradu osuđen je na tri godine zatvora zbog krivičnih djela prevare i falsifikovanja isprava. Coković je prevario na desetine građana Pljevalja, falsifikujući njihove potpise i podižući kredite. Šta je uradio s tolikim novcem – ne zna se, ali je poznato da sada bezbrižno živi u Sarajevu. Sudski eksperti utvrdili su da je Zijad, na ovaj način, stekao najmanje 135.000 eura, mada se u slobodnim procjenama tvrdi da je u džep stavio čitavih 400 hiljada.

Prema podacima Mreže nevladinih organizacija sjevera, i Pljevlja su grad s ogromnim brojem ojađenih žiranata.

STRAŠNA PRIČA: „Najviše ih je među zaposlenima u Rudniku uglja, koji su zbog visine plata dugo bili na cijeni kao žiranti. Pokušali smo da im pomognemo na sudu, ali mali se broj advokata želi upustiti u taj posao, uz obrazloženje da ni sudovi nijesu spremni da donose presude na štetu banaka, odnosno u korist žiranata. Jedina nada je da država preduzme nešto”, kaže za Monitor koordinator Mreže, poznati aktivista nevladinog sektora Milorad Mitrović.

On, međutim, smatra da je ovaj problem jedinstven primjer kriminala na koji je država potpuno indolentna, i ističe slučaj Pljevljaka za koga su sudovi utvrdili da mu je potpis kao žirantu falsifikovan sadam puta za ukupnu sumu od 35 hiljada eura, ali mu je ipak naloženo da vraća novac.

„Ovo je jedna strašna priča, koja se tek otvara. Ljudi su na ivici pucanja. Zovu nas svakodnevno, sa svih strana, od kada se pročulo da prikupljamo podatke. Mislim da će uskoro krenuti inicijativa iz Podgorice za objedinjavanje naših neformalnih društava, i organizovanje jednog udruženja prevarenih žiranata na nivou države”, najavljuje Mitrović.

U Pljevljima, može se doznati iz drugih izvora, najteži dužnici su policajci, koji s prosječnom platom od oko 350 eura, ni uz pomoć čarobnog štapa, ne mogu da vraćaju kredite. Navodno, među policajcima, zbog njihove kolegijalnosti, stvoren je takav krug da bankrot jednoga od njih najčešće znači sunovrat za još nekolicinu.

Slično je i u Beranama, gdje je najviše žiranata koji izmiruju tuđe obaveze u policiji, zdravstvenim ustanovama, posebno Opštoj bolnici, zatim u prosvjeti. Iz tih ustanova je i najviše onih koji su zloupotrijebili povjerenje drugih da bi dobili kredite. Pred bijesom prijatelja, neki su morali da promijene sredinu, a drugi se još slobodno šetaju.

Izvjesnu nadu žirantima, kaže Femić, dala je akcija Maestro, koju je beranska policija sprovela uz konsultacije specijalnog tužioca i Osnovnog državnog tužilaštva.

„Ipak, i u ovoj akciji zaobiđena su neka bitna čvorišta. Ne vidimo među uhapšenima odgovorne iz Centralne banke i vrha Agroinvesta. Dobro je što su obuhvaćeni rukovodioci i referenti, ali nijesu oni samovoljno izdavali dokumentaciju koja se lako može falsifikovati, nego su se samo inteligentno ugradili u sistem pljačke i u građanstvu tražili adekvatne saradnike. Kako je Centralna banka omogućila Agroinvestu da se bavi kreditiranjem, kada je to bila poljoprivredna mikrofondacija?”, pita se Femić.

PREVARE I ZLOUPOTREBE: U ovoj akciji lišeni su slobode Božina Čukić iz Berana, bivši rukovodilac MFI Agroinvest doo Berane, Stanka Zečević iz Berana, bivši kreditni asistent Agroinvesta Berane, Omer Kurtagić iz Rožaja, osnivač i vlasnik Security Guard European Union doo Rožaje, zatim Halil Kurtagić iz Rožaja i Đole Femić iz Bijelog Polja.

Saznanja upućuju na to da su osumnjičeni kao službenici MFI Agroinvest doo Berane i seoski posrednici za istu instituciju, nakon pribavljanja falsifikovane dokumentacije na fizička lica, koji su bili žiranti nosiocima kredita iako se nijesu nalazili u radnom odnosu kod firme Security Guard Europen Union, omogućili podizanje novčanih iznosa na ime kredita u čak 45 slučajeva i pribavljanje protivpravne imovinske koristi u iznosu od 235 hiljada eura.

U beranskoj policiji Monitoru je rečeno da akcija Maestro nije završena, i da će biti ispitano još desetine građana, posebno s područja Rožaja. Istraga će, sva je prilika, biti proširena.

„Poslije ove akcije građani su počeli sami da dolaze i podnose prijave, i za ovaj i za druge pojedinačne slučajeve”, kažu u policiji.

Zbog svega toga, danas je teško naći žiranta. A nije bilo davno kada su se građani na sjeveru radovali invaziji poslovnih banaka. Samo u Beranama otvoreno ih je deset. Kao da bankari nijesu dolazili da prodaju robu po cijenama po kojima, đe je bilo pameti, nije prolazila. Narod navalio, kao za džabe.

„Mislim da nijesu samo ljudi bili pohlepni, nego su tu pohlepu stimulisale banke, s dokumentacijom podložnom prevarama. Da nije bilo raspojasanog kreditiranja, ne bi bilo ni prevara. Banke su te koje su uvukle ljude u pljačku svojih prijatelja i rođaka”, kaže Femić.

Upravo zbog toga on traži da država pozove i banke na odgovornost, kako bi i one preuzele rizik nepouzdanih kredita, a ne samo obični narod. Pogotovo ako se radi o slučajevima prevare. Do sada se, kaže, činilo kako država više vodi brigu o vlasnicima kapitala u bankama nego o građanima koji su postali žrtve pravara proisteklih iz banaka, ili kriminogenih korisnika kredita.

„Kako da mi od svoje države kojoj plaćamo poreze dobijemo pomoć da se izađe iz ovog galimatijasa? Bolje bi bilo da država počne nešto da preduzima, nego da nervozni pojedinci uzimaju pravdu u svoje ruke”, upozorava Femić.

Tinja li pobuna žiranata? Vjeruje se, ipak, da su prije mogući individualni incidenti. Vlast će se, uostalom, pobrinuti. Kao što se već pobrinula da svaki eventualni otpor preduprijedi cijepanjem i usitnjavanjem nezadovoljne mase. Bilo da su u pitanju pokradeni radnici, ili, kao u ovom slučaju, prevareni žiranti. Neko se vjerovatno potrudio i da okupljanje u Beranama ne uspije.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo