Povežite se sa nama

MONITORING

Liste za mahanje

Objavljeno prije

na

Rok za predaju izbornih lista za izbor poslanika u Skupštini Crne Gore počeo je da teče 20. avgusta. Ističe 19. septembra u ponoć. Kao i obično, niko neće potrčati da liste preda na početku roka. Uostalom, osim simbioze Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije, nijedna politička ponuda nije sasvim dovršena. Iako se ne očekuju nikakve spektakularne novosti, razna sitna komešanja do daljnjeg će doprinositi preraspodjelama u opoziciji. Ovih dana najaktuelniji je bio pohod nekoliko članova Socijalističke narodne partije ka Demokratskom frontu. Poslanik SNP-a Milan Knežević i dvoje članova Glavnog odbora – Vera Bulatović i Vladislav Bojović, nakon sastanka su ocijenili da su stavovi predsjednika Demokratskog fronta Miodraga Lekića ,,u potpunosti prihvatljivi za većinu članstva SNP-a”.

,,Demokratski front je tokom pregovora bio spreman da, uvažavajući snagu SNP-a kao najjače opozicione stranke, našoj partiji obezbijedi mjesto kako u predsjedništvu, tako i na zajedničkoj izbornoj listi”, kazao je Knežević. On je naglasio da na razgovor nijesu išli da bi razbili SNP i da ,,nijesu odstupili od njenih programskih načela”.

,,Članovi SNP-a pitali su neke stvari, mi smo ih razjasnili i svako treba da preuzme odgovornost. Za mene je ova priča prilično završena”, rekao je Miodrag Lekić.

Kolegijum predsjednika SNP-a Srđana Milića poručio je da očekuje od članova Glavnog odbora koji su razgovarali sa Lekićem da bude upoznat sa tokom, sadržinom i rezultatima tog sastanka.

Stara je priča o dva krila SNP-a od kojih je jedno za zajedničku opozicionu listu, a drugo za samostalan nastup na izborima. Iako je izgledalo da je, nakon neuspjeha pregovora čelnika Demokratskog fronta i SNP-a ta priča završena, očigledno je da u SNP-u ima ljudi koji nijesu spremni da takav ishod ćutke prihvate. U svakom slučaju, Milić ima o čemu da brine. Demokratski front, sa druge strane, sve i da privuče neke od članova SNP-a, i dalje će se teško boriti sa činjenicom da ih javnost doživljava kao zbir dvije stranke.

U međuvremenu je formirana koalicija Srpska sloga. Čine je: Narodna stranka, Srpska lista, Otadžbinska srpska stranka i Stranka srpskih radikala. U koaliciju srpskih partija nije ušla Demokratska srpska stranka, koju predvodi dr Ranko Kadić. Kako će na izbore, odlučiće ovih dana. Žele, rekao je Kadić, svako dobro koaliciji srpskih stranaka. Osnovano se može pretpostaviti da svako dobro Srpskoj slozi želi i dr Miomir Mugoša.

Liberalna partija, koju predvodi Andrija Popović, takođe će ubrzo odlučiti kako će na izbore. Predstavnici ove stranke pregovarali su sa Demokratskim frontom o savezu. Zahtjev da, kako bi ušli u novu, raskinu staru koaliciju sa vlastima u Podgorici u Kotoru, bio je, sva prilika, pregolem. Podgorički odbor LP je poručio da nema namjeru da raskida koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista i Bošnjačkom strankom sve dok, kako su naveli, funkcioniše u Glavnom gradu na zadovoljavajući i kvalitetan način. Popović optimistično očekuje dva mandata.

Demokratski centar Nebojše Batrićevića, koji je na prošlim izborima bio sa LP, do sredine septembra će donijeti odluku o načinu izlaska na oktobarske izbore.

Očekuje se da će samostalne liste imati SNP, Pozitivna Crna Gora, Bošnjačka stranka, Hrvatska građanska inicijativa i partije koje predstavljaju Albance.

Tolike liste, tokom ovih vrućina, mogu, poput lepeza, koristiti DPS-u za rashlađivanje. Na jesen, mogu obezbijediti debelu ladovinu.

Na prethodnim izborima, 29. marta 2009. kandidovalo se 16 lista. Mandate su osvojile četiri liste, plus još četiri, za koje se glasalo u posebnoj izbornoj jedinici za Albance. Od 329.819 glasova, vladajuća koalicija je dobila 168.290, SNP 54.545, Nova 29.885 i PzP 19.546. To je pretvoreno u 48 mandata vlasti, 16 SNP-a, osam Nove i pet PZP-a. Četiri mandata osvojile su albanske nacionalne partije.

Tokom stvaranja izbornog zakonodavstva tu i tamo se čulo kako treba promijeniti način raspodjele glasova prema formuli koja, po mišljenju stručnjaka, favorizuje najjače.

,,Kroz rasipanje glasova, kroz D'ontov model, ostvarena je najubjedljivija, procentualno po broju poslanika, pobjeda vladajuće koalicije”, kazao je o prošlim izborima poslanik SNP-a Predrag Bulatović.

Jasno je da D'ontov sistem nije idealan, ali se koristi diljem svijeta – od Argentine, Japana, preko Finske do Srbije, Slovenije i Hrvatske.

Crnogorska opozicija – kako partije koje važe za velike, tako i one koje se računaju kao male – uspješno njeguje duh u kojem je prirodnije kukati za nezasluženim mandatima vlasti, nego dati sve od sebe da ti budeš najjači. Što uključuje i baška mandate.

Milion je puta rečeno da, ako se razmišlja o promjeni vlasti, prost zbir opozicionih glasova nije utješan podatak. Na izborima 2009. SNP, Nova i PZP zajedno su osvojile tek nešto više od sto hiljada glasova. Rasulo se: 9. 448 glasova Narodnjačke i 8.759 glasova koalicije Liberalne partije i Demokratskog centra, 7.691 glas koji je dobila Stranka penzionera, 4.291 glas Srpske nacionalne liste, 3.489 glasova koalicije Bošnjaci i Muslimani zajedno, jedno, 2.446 – Otadžbinske srpske stranke i 1.594 glasa Crnogorskih komunista. Ukupno – oko 38 hiljada glasova. Ne naći način da se privuče toliko ljudi koji nijesu bili spremni da zaokruže listu čiji vrh krasi ime predsjednika DPS-a Mila Đukanovića – tužno je.

Kad živost oko iscrtavanja izbornih lista utihne, čeka nas završnica kampanje. Novinaru Dana, koji je pitao kako će partije nabaviti novac za kampanju, portparol DPS-a Časlav Vešović je rekao kako se ta stranka, ako ne bude neophodno, neće zaduživati. ,,Zbog opredjeljenja stranke da vodimo umjerenu kampanju kada je u pitanju politički marketing i zakup reklamnog prostora u medijima, zasad ne razmišljamo o kreditu za finansiranje dijela kampanje”.

Nije nužda – nema reklame koja može da nadmaši obećani posao, socijalnu pomoć, lokalni put, evo i komplet udžbenika. Na takve uslove za izbore opozicija je u tišini pristala.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo