Povežite se sa nama

MONITORING

Italija odbila da ga izruči

Objavljeno prije

na

Ministarstvo pravosuđa Njemačke nije se u medijima oglasilo o molbi za izručenje Srećka Kestnera. Tamošnja štampa prenosi izvještaj Deutsche Presse-Agentura od 20. avgusta da se njemački zvaničnici „ne izjašnjavaju o konkretnim slučajevima”. Ekstradicioni postupak za Kestnera, uhapšenog 31. jula na graničnom prijelazu Bosanska Gradiška po poćernici NCB Visbaden, nije okončan. Kestnerov advokat Mithat Kočo je Sudu BiH podnio žalbu. Predlaže da ga oslobode. Inicijalni pritvor od 18 dana je produžen.

Izručenje Kestnera zavisiće od tumačenja Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima BiH, koji propisuje uslove ekstradicije osumnjičenih, odnosno optuženih ili osuđenih stranih državljana. Krajnji rok za donošenje odluke je šest mjeseci.

Nakon što se Tužilaštvo BiH izjasnilo da je molba za izručenje u skladu sa zakonom, Vijeće Suda BiH će donijeti rješenje, ali postoji mogućnost žalbe o kojoj odlučuje Apelaciono odjeljenje. U svakom slučaju, konačnu riječ ima ministar pravde. Sada je to Bariša Čolak, član Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice BiH. On može odbiti izručenje ako je za djelo zbog kojeg se Kestner potražuje po bosanskom zakonu predviđena kazna zatvora do tri godine.

Odbijanje izručenja Kestnera moguće je ako ga u Njemačkoj terete zbog političkog ili s njim povezanog krivičnog djela, vojnog krivičnog djela, ili, obratite pažnju, iz razloga što bi „krivično gonjenje ili izvršenje sankcije prema domaćem zakonodavstvu bilo isključeno zbog zastarjelosti”.

Upravo je Kestnerov advokat za TV Vijesti rekao da se njegovom klijentu na teret stavlja „slučaj davno zastario”, naime „apsurdni prekršaj – pokušaj šverca dva kamiona cigareta” iz 1993. godine. Kestner se tokom saslušanja branio da sa tim švercom nema nikakve veze, jer je u tom periodu boravio u Beogradu.

U prvom intervjuu Nacionalu 31. maja 2001, Kestner je tvrdio da je od marta 1993. do marta 1994. neprestano bio u Skoplju, gdje je sa Dančom Šuturkovim (umro 2001.) iz Makedonija tabaka AD, i Vladimirom Vanjom Bokanom (ubijen 2000.) trgovao cigaretama. Taj i druge svoje navode Kestner je autorizovao, potpisavši svaku od stranica.

Kestner je novembra 2001. takođe bio uhapšen. Slobode su ga, kako smo pisali, lišile italijanske vlasti u pograničnom mjestu Kjasa. U međuvremenu, došli smo do novih podataka o razlozima tog hapšenja.

Nakon što je krajem 1997. ili početkom 1998. emigrirao iz Crne Gore, jer se njegovo ime u javnosti pojavilo pod egidom finansijera kampanja Mila Đukanovića ili DPS-a, Kestner se nastanio ili je duže boravio u kantonu Nidvalden, potom u Tičinu, na jugu Švajcarske.

Glavni grad kantona Tičino je Lugano u čijim je mjenjačnicama, prije deponovanja na račune u bankama, novac od šverca cigareta navodno opran. Kanton je na samoj granici sa Italijom, a italijanski jezik je u njemu dominantan.

Kestner je imao hrvatsku putovnicu koja mu je uveliko olakšavala dobijanje privremenih dozvola za boravak. U emigraciji je raspolagao milionima. Kupio je vilu na jezeru Mađore. Prijavio je prebivalište u Askoni. Još je bio ortak sa Stankom Canetom Subotićem. Imao je suvlasnički procenat u Mia export-import, njihovoj zajedničkoj firmi (preimenovanoj u D-Trade).

U Švajcarskoj je Kestner obnovio ili direktno sklapao ugovore o nabavkama cigareta sa ovlašćenim predstavnicima Philip Morrisa, RJ Reynoldsa i British American Tobaccoa (BAT). Formalno je u tim dilovima zastupao of-šor firme Lasel Universal Inc. i Breezahill. Šverc cigareta u Švajcarskoj ne smatra se prekršajem – sve dok se obavlja van njene teritorije.

Uticajni Financial Times Deutschland je objavio da je imao uvid u ugovor između Kestnera i Rothmansa (kasnije u vlasništvu BAT-a) od 22. aprila 1998. kojim je utvrđeno da Kestner za 5.680.000 eura svakog mjeseca kupuje 200.000.000 cigareta namijenjenih za „slobodno tržište” SRJ. Isporuke je preuzimao Subotić, sa političkim zaleđem i infrastrukturom u Crnoj Gori.

Subotić je juna 2002. u razgovoru za beogradski Glas javnosti potvrdio da je od Kestnera, kao „zastupnika Rothmansa za Crnu Goru”, i nakon njegove emigracije kupovao cigarete. Kestnerov Lasel „bila je jedina firma od koje sam posredno kupovao robu, a ne direktno od proizvođača”, saopštio je Subotić. Nakon što je BAT preuzeo Rothmans, Kestner je „bio primoran da izađe iz posla”. Subotić tvrdi da se prethodno, oktobra 1999. na sastanku velikih dobavljača održanom u Kanu, „utvrdilo da se ne slaže količina robe koju je podigla Kestnerova firma s robom koju je preuzela moja firma”.

Nakon toga, Kestner nje imao probleme samo sa Subotićem ili njegovim crnogorskim partnerima u naplati navodnog duga, već i sa švajcarskim vlastima. Terećen je za navodnu utaju 28.000.000 švajcarskih franaka poreza, što posredno govori o obrtu novca od prometa sa cigaretama. Pristup novcu u švajcarskim bankama mu je otežavan ili blokiran od bivših partnera iz Crne Gore.

Uprava kantona Tičino je Kestneru avgusta 2001. odbila da produži dozvolu privremenog boravka zato što, pisala je švajcarska štampa, nije ispunio obećanje da će u kantonu „stvoriti nova radna mjesta”. Na tu odluku je podnijeta žalba i izvršenje je prolongirano.

U međuvremenu, januara 2001. Njemačka je podnijela zahtjev za sudsku pomoć od Švajcarske. Njemci su ispitivali ulogu Kestnera i nekih švajcarskih državljana u međunarodnom prometu cigareta. Ginter Herman iz njemačke carine je kasnije objavio da je ,,Crna Gora od 1992. tržište za krijumčarene cigarete” u zemje EU; uglavnom brendovi poput marlboroa, kenta i dunhilla.

Upravo po zahtjevu iz Njemačke, Kestner je novembra 2001. uhapšen u Italiji, na graničnom prijelazu. Tada ga je zastupao Đovani Antonini, kontroverzni advokat iz Lugana. Kestneru je na teret stavljeno isto ili slično krivično djelo iz 1993. zbog kojeg je sada pritvoren u Sarajevu.

Kestner tada nije izručen Njemačkoj i ubrzo je pušten na slobodu. Nikada nije objašnjeno zbog čega je odbijen njemački zahtjev. Vratio se u Švajcarsku. Njemački i zvaničnici EU su u to vrijeme tvrdili da je saradnja švajcarskih vlasti u rasvjetljavanju Kestnerove uloge slaba. Viši državni tužilac iz Augsburga Hans Jirgen Kolb je tek februara 2003. za Der Spiegel mogao potvrditi napredak u saradnji. Kolb je 2006. Kestnera opisao kao jednog od najvećih duvanskih švercera Evrope.

U intervalu neposredno prije hapšenja i nakon puštanja na slobodu, Kestner je, navodno preko povjerenika SDB Crne Gore, sklopio primirje sa Subotićem i crnogorskim zavničnicima. Dio duga mu je navodno isplaćen; dogovoreni su i drugi uslovi omerte.

Potom je švajcarski list L’Impartial 16. aprila 2002. izvijestio da je Kestner, „hrvatski krijumčar”, nestao bez traga i glasa. Tamošnje vlasti su mu, navodno, zaplijenile avans za porez od 600.000 švajcarskih franaka, kao i svu imovinu. Do 2003. je povučen ili zaplijenjen Kestnerov ulog u Woda System SA, firmi koju je osnovao u Askoni.

Nakon ubistva Iva Pukanića oktobra 2008. u Zagrebu, objavljene su dodatne činjenice o Kestnerovim kontaktima i kretanju nakon što je emigrirao iz Crne Gore. Usred gužve nakon svog prvog intervjua Nacionalu, problema sa švajcarskim vlastima i njemačkom istragom, jula 2001. u Zagrebu je dao višesatni iskaz agentima Protuobavještajne agencije.

Narednih dvije-tri godine o njemu se ništa nije čulo. Kao što smo pisali, 2005. je osnovao Walford Tobacco Company (WTC), firmu za proizvodnju i plasman cigareta sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Osim u Emiratima, ima dokaza da je boravio u Tunisu, gdje je u La Marsi, gradu na obali Sredozemnoga mora, prijavio adresu.

Da li je u to vrijeme na snazi bio stari zahtjev iz Njemačke za njegovo hapšenje, ili je on obnovljen ili dopunjen novim činjenicama – veoma je teško pouzdano reći. Magazin Slobodna Bosna 13. avgusta piše da je važeća poćernica NCB Visbadena raspisana 2005, no to nije smetalo da se kreće po Beogradu ili Zagrebu. U BiH je navodno doputovao jer je sa tamošnjim tajkunima imao kombinaciju da kupi Fabriku duhana u Mostaru.

Drugi podaci govore ili da Kestner nije znao za njemačku poćernicu ili je neoprezno ignorisao. Naime, opet je na prostoru EU trgovao cigaretama. Prema podacima iz jednog registra, Kestnerov WTC je i u Češkoj distribuirao cigarete.

Dužnici

Novac je, nakon što se pojavio u Nacionalu 2001, izgleda očajnički bio potreban Srećku Kestneru, koji je imao i dužnike u Srbiji. Vladimir Beba Popović, bivši šef Biroa za komunikacije Vlade Zorana Đinđića, blizak i Stanku Subotiću, u knjizi Svedočenje…. (Beograd, 2006) opisuje da se 13. juna 2001. susreo sa Miloradom Legijom Ulemekom koji mu je navodno kazao:

„Ej, vidi, pozdravi Stanka i reci mu da one pare što duguje Kestneru, bilo bi dobro da vrati, zato što to ima veze sa nama, sa Jedinicom. Znaš to, da ti sada ne objašnjavam” (str. 38).

Popović dalje izvještava da je u svom stanu u Beogradu organizovao sastanak. Prisustvovali su Ulemek, Đinđić, Subotić i on.

Srećko Kestner je 2001. tvrdio da je Subotić ,,finansirao opsadu Vukovara, slao materijalnu pomoć i naftu na koje je potrošio 20-ak miliona DEM”.

,,Subotić je tu pomoć slao isključivo kako bi se dodvorio pokojnom Badži i Jovici Stanišiću” a ,,svojim ranim švercerskim profitima sebi kupovao mjesto u tadašnjim centrima moći”.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo