Povežite se sa nama

DRUŠTVO

LJEKARI NA KRAJU GRADA: Koga briga za doktore

Objavljeno prije

na

Ministar zdravlja Budimir Šegrt sopstveno najavljeno povećanje plata zdravstvenim radnicima, prezentujući računicu, smatra dovoljnim. Podržao ga je Milo Đukanović na premijerskom satu. Iz Sindikata doktora medicine Crne Gore reagovali su na obojicu. Kažu: ponuđeno rješenje o uvećanju zarada u zdravstvu je nezadovoljavajuće i neprihvatljivo. Tvrde da ministrova i premijerova računica nijesu tačne. Zamislite sada da je riječ o filozofskim kategorijama, a ne egzaktnim brojevima i procentima. Kako bi se Šegrt i Đukanović tek lijepo snalazili u morima apstraktnijeg!

Šegrt – koji je najavio potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora sa dva reprezentativna sindikata – u svojoj glavi to ovako vidi. Kaže da je prosječna februarska neto plata bez povećanja specijalistima u Kliničkom centru iznosila 581 euro, a da je prosječna plata ,,koju je ljekar ponio kući” oko 1.001 euro. Tvrdi da su uži specijalisti u KC u februaru prosječno primili neto zaradu od 623 eura, a sa dodacima (minuli staž, dežurstva, prekovremeni rad) – 1.264. Izvukao je i podatak kako je najveća neto plata u KC tokom februara ove godine iznosila 2.250 eura, a pedeseta po veličini – 1.322 eura.

Poručio je: „Subspecijalista prima 203 odsto više nego što je suva procjena po cijeni rada i koeficijenta”.

Ministar smatra da su zahtjevi ljekara zapravo bili da se sadašnji koeficijent uveća za 110 odsto te da bi, tako, prosječna ,,suva plata” specijaliste u KC-u bi bila 1.220, a realno bi prihodovali, sa dodacima, 2.800 eura. Prosječna plata ljekara subspecijaliste, prema tim koeficijentima, kaže Šegrt, bila bi 1.308 , a ukupno bi zarađivali 4.200 eura. Tako to vide prvi ministar i ministar.

Čim su ove brojke izašle u javnost oglasili su se iz Sindikata doktora medicine Crne Gore. Prvo su odgovorili Šegrtu. Predsjednica Sindikata Milena Popović- Samardžić sa kojom je Monitor razgovarao kaže da njihov zahtjev nema nikakve veza sa politikom, kako je aludirao ministar, već da je riječ o čistom pitanju egzistencije.

Ona tvrdi da su ministrovi podaci potpuno netačni i da takve zarade, kakve je on pomenuo, ako i postoje postoje u zanemarljivo malom broju slučajeva, da je riječ o izuzetku, nikako o pravilu zdarvstvenog sistema Crne Gore. Njen račun se znatno razlikuje od ministrovog: prema sadašnjem Granskom kolektivnom ugovoru, ljekar specijalista sa tridesetak godina radnog staža, sa 40 sati prekovremenog rada i 15 dana pripravnosti, prihoduje maksimalno 1.017 eura!

Ne samo to: Milena Popović-Samardžić je naglasila i to da je ministar diskriminisao ljekare, one koji nemaju dežurstva i pripravnosti. Što sa njima?

Iz Sindikata su potom odgovorili – u Otvorenom pismu – premijeru. Isto su poručili i njemu: ,,Sa punom odgovornošću tvrdimo da su ovi podaci netačni, te da se navedena primanja odnose na zanemarljiv broj zaposlenih, o čemu Vam možemo pružiti dokaze u vidu stotina platnih lista naših članova iz KCCG. Takođe, nejasno nam je zbog čega ste se u javnom obraćanju ograničili na primanja dijela ljekara iz Kliničkog centra, a ne svih ljekara u javnom zdravstvu.”

Premijera su, zatim, upoznali sa stvarnim stanjem u zdravstvu, kada je riječ o ulaganjima: Crna Gora je država koja za zdravstvo ima najmanja budžetska izdvajanja od svih evropskih zemalja (265 eura po glavi stanovnika) ili 5 % BDP, najmanji broj ljekara po glavi stanovnika u Evropi (2,1 na 1.000 stanovnika), najniže plate u odnosu na ekonomski potencijal zemlje, najgoru kontinuiranu medicinsku edukaciju u Evropi i loše uslove za rad.

,,Stoga, pogrešna alokacija budžetskih sredstava glavni je krivac za stanje u zdravstvu, jer se, poštovani premijeru, u zdravstvenu zaštitu u zemljama EU ulaže 8 -12 odsto BDP, a ne pet odsto. Stoga, mišljenja smo da pružamo vanredne rezultate u oblasti zdravstvene zaštite u odnosu na to koliko smo plaćeni. Sa druge strane, iz Vaše Vlade, poručuje nam se da je 4,5 miliona eura koje ste namijenili za 10.000 zaposlenih u zdravstvenoj djelatnosti maksimum i ‘u granicama mogućeg’. Međutim mi Vas pitamo kako ste ovu granicu lako pomjerili kada se odlučivalo o zaradama 800 Vladinih funkcionera, a za šta ste odredili veća sredstva nego za nas 10.000”.

U razgovoru za naš list kardiohirurg Aleksandar Mugoša se pita kako to da je premijer izgovorio tako nešto na premijerskom satu, tim prije što je, kako kaže, premijerova majka provela radni vijek radeći kao medicinska sestra, a njegov ujak bio jedan od najuglednijih crnogorskih ljekara. Mugošu intresuje i to da li je premijer svjestan da su ga vjerovatno čuli i mladi ljekari i studenti medicine i kako to može uticati na njihovu motivaciju?

,,Jasno je naravno i ljekarima da među nama postoje kolege koje žive mnogo bolje od ostalih, čiji su prihodi i stil života na nivou evropskih, ali su nam nažalost i kriterijumi i način na koji se do toga dolazi još jasniji. Svi su oni redom, gospodine premijeru, posredno ili neposredno Vaš izbor! Birajući ministre i direktore crnogorskih bolnica, posredno ste birali i načelnike odjeljenja, članove upravnih odbora, članove raznih komisija i konzilijuma, honorarne radnike u domovima zdravlja, radnike u privatnim ambulantama i ljude na ko zna kojim još pozicijama koje donose novac”.

Mugoša, jedan od rijetkih koji su na ovu temu željeli javno da govore, kaže da je narečeno riječ o sistemskoj korupciji iz razloga što su svi oni aktivisti ili aktivni članovi Đukanovićeve partije. On kaže da je, kada je riječ o pitanju povećanja plata, Đukanović pokušao da nas ubijedi da je osam veće od 23.

,,Pokušao sam i uspio naći opravdanje i za tu Vašu izjavu – dugo ste premijer i dugo se izražavate u milionima i milijardama i vrlo je moguće da ste zaboravili da osam niti u jednom slučaju ne može biti veće od 23. A tih osam, gospodine premijeru, podrazumijeva u mom slučaju 14 godina aktivnog akademskog školovanja, podrazumijeva operacije na otvorenom srcu, između ostalih i pacijenata koji mogu imati u krvi hepatitis B, hepatitis C ili HIV. Nedavno sam spasavajući jedan mladi život nakon pokušaja samoubistva i uboda nožem u srce, imao to ‘zadovoljstvo’ da dođem u kontakt sa virusom hepatitisa C, ali se samo pukim slučajem nisam zarazio. Tih osam podrazumijeva i toliku dozu odgovornosti da često nečiji život zavisi isključivo od vaših odluka i radnji koje preduzimate”.

Mugoša kaže da specijalisti i subspecijalisti u zdravstvenom sistemu Crne Gore rade za 3,5 eura na sat u toku redovnog radnog vremena i za 5,5 eura na sat van radnog vremena. ,,Čistačica koja dođe da vam čisti kuću zarađuje mnogo više nego subspecijalista u toku radnog vremena. Zamjenik savjetnika sekretara u sekretarijatu zarađuje gotovo tri puta više nego subspecijalista u toku radnog vremena”.

Teško je vjerovati da su ovi podaci nepoznati i ministru i premijeru. Riječ je očito o neznanju druge vrste. Nekoj vrsti stečenog imuniteta na činjenice, i nevolje drugih.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo