Povežite se sa nama

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA IZMEĐU TELEOPERATERA, OGLAŠIVAČA I BEZBJEDNOSNIH AGENCIJA: Ima neka tajna veza

Objavljeno prije

na

Monitor je došao do podatka koji pokazuju da su naši lični podaci – makar oni koji su bili dostupni (nekim?) ovdašnjim teleoperaterima – godinama bili dostupni i zainteresovanim profesionalcima van granica Crne Gore.  A da li su ih i koliko oni koristili – ne zna se

 

Sudija Osnovnog suda u Podgorici Simo Rašović ponovo je, kao nezakonit,  poništio sporazum koji je Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) omogućio nesmetan pristup svim podacima o građanima Crne Gore koji se nalaze u bazi Ministarstva unutrašnjih poslova – jedinstveni matični broj, lična dokumenta, prebivalište, državljanstvo,  bračno i porodično stanje, evidencija vozila, ličnog i lovačkog naoružanja….

Ponovo, pošto je Viši sud jednom već ukinuo presudu u sporu koji je poveden prije nekoliko godina, po tužbi zaposlenih u  NVO MANS. U obrazloženju Višeg suda navodi se da narečena saradnja bezbjednosne Agencije i MUP-a, koliko god da (ne)legitimno ugrožava pravo na privatnost građana, može biti u interesu nacionalne bezbjednosti. Pa valja nanovo izvagati.

I Rašović je to učinio. Teško, ipak, da će se na tome završiti priča o velikom bratu koji sebi daje za pravo da motri na svaki korak i svaku našu riječ. Suviše je toga u igri.

Sjetimo se kako su, početkom decenije, trebale da prođu godine, i makar jedan sudski proces, pa da na zahtjev Agencije za zaštitu ličnih podataka budu ispravljene sporne odredbe ugovora kojima su sva tri operatera mobilne telefonije u Crnoj Gori Upravi policije dozvolile da njihovim bazama podata pristupa lakše, i u mnogo većem obimu, nego što je to predviđao zakon. Tada smo (2011. godina) saznali, doduše nezvanično, da su pojedini policijski službenici fleksibilne ugovore sa pojedinim teleoperaterima zloupotrebljavali i tako što su, nezakonito, nadzirali komunikaciju svojih supruga, djevojaka i ljubavnica. To je valjda bio taj, kako se ono kaže, interes nacionalne bezbjednosti.

Manje je poznato da su naši lični podaci, makar oni koji su bili dostupni (nekim?) ovdašnjim teleoperaterima, godinama bili dostupni i zainteresovanim profesionalcima van granica Crne Gore.  Od bezbjednjaka do agenata prodaje i marketinških stručnjaka. I to je trajalo, bezmalo, deset godina. A da li su ih i koliko oni koristili – ne zna se.

Priča, prema dokumentima do kojih je došao Monitor, počinje u maju 2005. godine, kada se Telenor (tadašnji ProMonte) obraća Agenciji za telekomunikacije tražeći od njih „mišljenje vezano za slanje ProMonteovih podataka van granica Crne Gore i Srbije“ (SCG – tadašnja tzv. državna zajednica, prim. autora).

ProMonte, čiji je vlasnik Telenor, razmatra mogućnost da objedini nekoliko sistema za obradu podataka sa mobilnim operaterom u Mađarskoj, gdje je Telenor takođe većinski vlasnik“, stoji u dopisu tadašnjeg izvršnog direktora  ProMontea Ivana Slipera. „ProMonte bi podatke o svom kompletnom saobraćaju (pozivi, SMS, GPRS, MMS, podaci iz bilinga…) na dnevnoj osnovi, putem interneta ili iznajmljene linije, slao u Mađarsku“.  Konstatujući da u  Zakonu o telekomunikacijama nijesu našli jasno tumačenje odredbe koja se odnosi na slanje tih podataka van granica Crne Gore, Sliper od Agencije traži pojašnjenje – da li postoji pravni osnov za realizaciju planiranog projekta.

U ime Agencije za telekomunikacije odgovorio je, krajem juna 2005., njen tadašnji direktor Zoran Sekulić.  Postoji zakonski osnov za slanje u inostranstvo saobraćajnih podatak koji ne narušavaju princip zaštite privatnosti korisnika, navodi on, precizirajući da se to odobrenje odnosi na „statističke podatka koji se odnose na količinu saobraćaja, ukupno i prosječno trajanje poziva, broj procesiranih SMS i MMS poruka, ukupno i prosječno trajanje GPRS seansi, količinu poslatih i primljenih podataka putem interneta“.

Sekulić se, potom, dotiče  suštine: „Odredbe Zakona o telekomunikacijama  obavezuju operatera da čuva privatnost telekomunikacija i da ne daje informacije o sadržaju, činjenicama i uslovima prenosa poruka“.

A upravo je to bilo ono što su iz Telenora uradili, samo koji mjesec kasnije. I što je, ni od koga ometano i kontrolisano, trajalo koji mjesec manje ili više od deset godina.

Šta su i kako, za to vrijeme, u Agenciji za elektronske komunikacije razmišljali o angažmanu koji su (ne)svjesno odobrili – ne znamo. Nema podataka koji svjedoče da su u Agenciji, sve do novembra 2014. uopšte bili svjesni činjenice da pristup zakonom zaštićenim (povjerljivim) podacima o komunikacijama korisnika 069 mreže, pored operatera u Crnoj Gori imaju i službenici njene sestre firme u Srbiji i Mađarskoj, te krovna kompanija u Norveškoj. I bezbjednosne agencije u makar jednoj od pomenutih zemalja. Tek tada je (10.11.2014.) u Agenciji formirana  radna grupa sa zadatkom da provjeri primjenu zakonom propisanih mjera za obezbjeđenje sigurnosti i integriteta elektronskih komunikacijskih mreža i usluga sva tri ovdašnja provajdera mobilne telefonije i interneta: Crnogorski Telekom, Telenor i Mtel.

U Telenoru su se tim problemom već uveliko bavili. I primjetili da postoji visokorizična grupa podataka kada je u pitanju njihova praksa da svakodnevno u Mađarsku prebacuju informacije o postupanju svojih korisnika. Prema pisanom mišljenju Telenorovog šefa bezbjednosti za prekograničnu saradnju u koji je Monitor imao uvid, u grupu povjerljivih podataka koji su išli preko granice spadaju: podaci o sadržini govorne/pisane komunikacije, podaci o lokaciji, podaci o saobraćaju koji se odnose na uspostavljene i neuspostavljene pozive sa brojevima korsinika i njihovo trajanje (listing poziva). „Svaka aktivnost ili tehničko rješenje koji navedene podatke mogu učiniti dostupnim bilo kome, izuzev Telenor MNE i nadležnim državnim organima u situacijama predviđenim zakonom, je nedozvoljena (ocjena rizika 4)“, piše u tom izvještaju.

U pravnoj službi Telenora su proširili i precizirali da Zakon o elektronskoj komunikaciji (ZEK) „ne dozvoljava da se vrši dostava podataka i/ili obrada i/ili uvid u podatke i/ili trajni izvioz podataka u drugu državu kada su u pitanju povjerljive komunikacije“. Uz upozorenje da svaka prekogranična  mogućnost uvida i obrade sadržine komunikacija korisnika Telenor mreže u Crnoj Gori „može biti smatrano kao ugrožavanje nacionalne bezbjednosti i samim tim predstavljati potencijalni rizik za Telenor“.

U Zaključku njihovog važnog miljenja za iznošenje podataka još stoji: „Treba imati u vidu opasnost ukoliko sada ili u budućnosti postoji mogućnost da državni organi Srbije pristupaju (čak i neovlašćeno) predmetnim podacima i informacijama preko interfejsa ili kanala za presrijetanje komunikacija (koji se uspostavljaju i kao zakonska obaveza operatera)“. Ako ne vjerujete svojim očima da pritvrdimo: sva komunikacija koji su preko Telenor MNE mreže ostvarivali predstavnici izvršne, zakonodavne i  sudske vlasti, te policajci, vatrogasci, kriminalci, novinari i svi drugi građani Crne Gore bila je dostupna zainteresovanim bezbjednosno-informativnim službama Republike Srbije. „Čak i neovlašćeno“.

Par riječi o mogućim posljedicama takvog postupanja nalazimo u izvještaju tadašnjeg direktora korporativnih poslova Telenora. Operater je obavezan da svoju elektronsku infrastrukturu koristi i usluge pruža na način koji ne ugrožava nacionalnu bezbjednost, podsjeća autor izvještaja nekog ko je u hijerarhijskom lancu iznad njega. Potom, uz konstataciju kako svaka prekogranična mogućnost uvida u sadržinu komunikacija „nesporno, logično i zakonski može ugroziti nacionalnu bezbjednost“, autor Mišljenja navodi da „nepođtovanje navedenih zabrana nosi ogroman rizik za Telenor MNE“, pošto uz drakonske novčane kazne (od jedan do 10 odsto ukupnog godišnjeg prometa) rizikuju i zabranu rada, „kao zaštitnu mjeru“.

Na sreću menadžera i akcionara Telenora kaznene odredbe Zakona o elektronskim komunikacijama nijesu primjenjene u njihovom slučaju. Nadzornici Agencije ustanovili su da Telenor „nije obavijestio korisnike o mjestu čuvanja njihovih ličnih podataka, podataka o saobraćaju i podataka o lokaciji, to jest da će se ti podaci čuvati na sistemu van Crne Gore“ i konstatovali kako je na taj način prekršio odredbe ZEK-a, koje uređuju tajnost podataka, zaštitu podatak o ličnost i zaštitu neobjavljenih podataka. Naložili su im onda da uočene nepravilnosti isprave u roku od 60 dana. I tu je manje-više stavljena tačka na cio slučaj (Telenor je izboksovao produženje roka).

Telenor treba što pre je moguće da ispuni obaveze iz Rešenja“, savjetuju njihovi advokati iz beogradskog Ortačkog advokatskog društva Petrović & Glogonjac navodeći kako je „dobro što u Rešenju nije utvrđeno kršenje ZEK-a koje podrazumeva prekršajno kažnjavanje u smislu člana 192 ZEK-a (1 – 10 odsto godišnjeg prihoda)“.

Korisnici usluga ovog teleoperatera ostali su oskraćeni za informaciju da je je njihov provajder, nezakonito, zaštićene i povjerljive podatke izložio mogućem uvidu stranih službi i agencija. Bilo da su one bezbjednosno/ekonomski zainteresovane za njihovu komunikaciju i poslovne planove ili ih marketinški interesuje šta listaju, čitaju, kuda se kreću… Samim tim, korisnici usluga Telenora bili su uskraćeni i za pravo da pred sudom zatraže eventualnu naknadu materijalne i nematerijalne štete.

Još nijesmo došli do konkretnih odgovora na pitanje da li su u isto vrijeme, po istom principu, iste ili neke druge inostarne službe i agencije imale uvid u telefonske komunikacije korisnika drugih mobilnih mreža u Crnoj Gori  (jednoj od njih majka firma je u Srbiji, drugoj u Zagrebu). Oprez, u svakom slučaju, nije na odmet. Makar i nemali državnih tajni.

 Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

BUDVA I KADRIRANJE: „Projektna“ podrška  DPS-a –  u foteljama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neke od ključnih pozicija u izvršnoj vlasti u Budvi ustupljene su kadrovima iz redova DPS-a. Za njih se prave i posebni, namješteni, javni oglasi, na rok za prijavljivanje kandidata od svega  – tri dana. Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam, niti duži od 15 dana od dana objavljivanja

 

 

Iako je novoizabrani gradonačelnik Budve Nikola Jovanović, u februaru ove godine, tvrdio kako „ne postoji koalicioni sprazum sa Demokratskom partijom socijalista, niti će ga biti“, te da se radi o  „projektnoj“ podršci DPS , poslednji potezi oko formiranja nove vlasti u Budvi govore drugačije.

Politička realnost Budve danas je takva da vlast u Opštini drži grupacija Budva naš grad, Evropski savez i GP URA sa 12 odborničkih mandata, uz podršku sedam odbornika Demokratske partije socijalista. Neke od ključnih pozicija u izvršnoj vlasti ustupljene su kadrovima iz redova DPS-a. Za njih se prave i posebni, prigodni javni oglasi, na rok za prijavljivanje kandidata od svega  – tri dana.

Opština je raspisala oglas za popunu mjesta izvršnih direktora u opštinskim preduzećima Komunalno Doo i Mediteranski sportski centar sa rokom prijave od tri dana. Brzinski konkursi po pravilu su namijenjeni poznatim osobama. Tako se unaprijed zna da najveće opštinsko preduzeće preuzima Marija Manojlović Jovićević, aktuelna odbornica DPS-a. Mediteranski sportski centar ide GP URA. Na mjestu izvršnog direktora koji će biti izabran na formalno javnom oglasu, navodno je viđena potpredsjednica budvanskog odbora ove stranke, Milica Ratknić.

U raspodjeli poltičkog plijena Pokretu URA je pripalo i preduzeće Pogrebne usluge na čijem je čelu imenovana članica lokalnog odbora, Slavica Todorović. Na funkciju gradskog sekretara za privredu imenovan je Miško Konić takođe iz ove partije koja je vlasnik jednog odborničkog mandata u lokalnom parlamentu.

Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi ne postoji rok za prijavljivanje kandidata na javni oglas od tri dana. Rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam niti duži od 15 dana od dana objavljivanja oglasa.  Na koji način Opština Budva sprovodi javne oglase za popunu radnih mjesta nije poznato, kao ni to zašto Zavod za zapošljavanje objavljuje oglase sa nepostojećim rokom.

Predsjednik Opštine je pritisnut stavom budvanskog DPS-a da njihovi odbornici neće prisustvovati sjednici lokalnog parlamenta sve dok se ne ispune raniji dogovori oko preuzimanja određenih opštinskih službi i javnih preduzeća. DPS takođe insistira na usaglašavanju datuma oko imenovanja potpredsjednika Opštine, koji bi bio iz njihovih redova.

Na narednoj sjednici skupštine Jovanović planira da donese Plan privremenih objekata za ovu godinu, što ne može učiniti bez saglasnosti DPS-a. Zato se užurbano dijele funkcije.

U prethodnom periodu obavljena je potpuna zamjena kadrova u Savjetima javnih ustanova i Odborima direktora u preduzećima. Tamo su u značajnom broju zastupljeni članovi Demokratske partije socijalista i SDP-a.

Očekuje se i smjena na čelu Grada teatra, najpoznatije kulturne manifestacije Budve. Mjesto dosadašnje direktorke pozorišnog festivala, Milene Lubarde, navodno će dobiti Ivana Lazović, sadašnja odbornica i dugogodišnja članica DPS-a. Najavljuje se i preuzimanje Parking servisa od strane kadrova DPS-a.

Predsjednik Jovanović obećavao je da će uvesti novi model uprave i zapošljavanja na vodećim pozicijama po sistemu profesionalizacije javne uprave koju će učiniti dostupnom svim zainteresovanim stručnim osobama. Ispostavilo se da je primijenjen sistem politizacije, po kome se radna mjesta popunjavaju bez konkursa a na osnovu ličnih veza i političke pripadnosti.

Opštinske službe i sekretarijati dobili su nove rukovodioce. Svi odreda su u v.d. stanju, kako je bilo i ranijih godina.

Budvana gotovo da i nema na vodećim pozicijama u lokalnoj upravi. U tri sekretarijata od popunjenih sedam, dovedeni su ljudi sa strane. Jovanović je zaokružio posao sa investicijama najbogatije primorske opštine tako što je za v.d. načelnika sekretarijata za investicije imenovao svoju prijateljicu iz Mojkovca, Mašu Radović, odbornicu DNP u skupštini tog grada.

Mojkovčanki koja nema nikakvih veza sa Budvom, u kojoj nikada nije živjela, povjeren je najznačajniji sekretarijat u opštini. Polovina gradskog budžeta, gotovo 30 miliona eura odnosi se na investicioni ciklus za tekuću godinu kojim Sekretarijat za investicije raspolaže.

Prethodno je početkom maja za svog savjetnika za investicije imenovao Mladena Bojanića, otpravnika poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Nadzor na milionskim invesitcijama osnovni je interes političkih grupacija u Budvi i novog građevinskog lobija koji je naslijedio nekadašnje pripadnike OKG Budva. Najunosnije poslove oko izgradnje ili rekonstrukcije puteva, ulica, kanala i drugih projekata oko šminkanja i uređivanja grada, dobijaju kompanije bliske Jovanoviću i nekadašnjem predsjedniku Opštine, Milu Božoviću. Budva već dugo nije dobila investicioni projekat vrijedan pažnje.

Na poziciju v.d. načelnika sekretarijata za društvene djelatnosti imenovan je Goran Radević iz Podgorice, Jovanovićev kadar. Posao načelnika sekretarijata za zaštitu imovine od ranije je povjeren Vladu Ivanoviću iz Podgorice. Nije omogućen ostanak Đorđu Zenoviću, pravniku  iz Budve, koji je taj posao obavljao u prethodnom periodu, na poziciji zamjenika sekretara.

Za sekretara za komunalno stambene poslove imenovana je Desa Vlačić kadar DPS, od ranije zaposlena u organima lokalne uprave.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AGENCIJA ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE: Pokušaj vraćanja na staro

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pokušaj povratka Jelene Perović na čelo Agencije za sprečavanje korupcije , ukazuju u civilnom sektoru, dešava se kad Agencija treba da donese jednu od ključnih odluka u postupcima koji se tiču Mila Đukanovića. Prema saznanjima Monitora u ASK-u je u postupku više predmeta protiv Đukanovića

 

 

,,Primate li saučešće”, pitao je tokom performansnog protesta advokat bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović, Nikola Martinović članove Sindikata ASK-a koji su ovaj dvojac sačekali ispred vrata ove institucije.

Dan prije, Perović i Martinović  pokušali su da uđu u kancelariju direktora ASK, ali su vrata bila zaključana.

Motiv za performans, Perović je našla u odluci Upravnog suda kojom je, po njenom tumačenju, vraćena na mjesto direktorice ASK.

Savjet  ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta prošle godine, što je ona okarakterisala kao politčki motivisanu smjenu, i obratila se Upravnom sudu, koji je nedavno donio odluku.  U saopštenju suda se navodi da je odlučujući po podnijetoj tužbi, Upravni  sud ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke „Perović nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je osporenom odlukom razriješena dužnosti direktorice ASK.

Mediji su preplavljeni tumačenjem pravnika za i protiv.

Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović za Monitor kaže da je po srijedi manipulacija i spinovanje javnosti. Po njemu je krajnje sporno tumačenje pojedinih pravnika da je Perović sada direktorica ASK-a, s obzirom da presudom  Upravnog suda „nije odlučeno meritorno i u sporu pune jurisdikcije, dok je sa druge strane nakon njenog razrješenja imenovan vršilac dužnosti direktora, koji obavlja tu funkciju u punom kapacitetu“.

Perović, za sada, kod sudova dobro ide. Osnovni sud u Podgorici donio je odluku kojom je oslobođena u slučaju utaje poreza i doprinosa tokom prodaje stana od 87 kvadrata na Cetinju koji je prethodno dobila po povoljnim uslovima.

Slučaj je vodilo je ODT u Podgorici nakon što je Osnovni sud u ljeto prošle godine donio prvostepenu presudu po tužbi države da je bivša direktorica ASK dužna da u budžet vrati više od 58.000 eura sa kamatama, jer je stan po povoljnim uslovima dobila za nepunih 32.000 eura pa prodala za 73.000 eura.

Osnovni sud je sada utvrdio da Perović nije trebala da plaća porez jer joj je to bio jedini stan. ODT je najavila žalbu u kojoj, između ostalog navodi, da „iz provedenih dokaza na glavnom pretresu proizilazi da je u spornom periodu bila vlasnik nepokretnosti-stana, površine 69 kvadrata u Podgorici,koji je stekla kupovinom”.

,,Posebno uznemirava ignorisanje dokaznog materijala od strane suda, a koje se odnosi na vlasništvo nad stanom u Podgorici”, saopštili su iz  vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES), što je, u kontekstu komentarisanja presuda od strane vlasti, naišlo  na oštre kritike opozicije.

A iz PES-a su saopštili da je ova odluka zabrinjavajuća i da povlači pitanje urgentnosti reformi u pravosuđu. Nijesu objasnili šta ih je do sada sputavalo da sprovode reforme.

,,Presude u korist Perović najbolji su dokaz da nova vlast nije na vrijeme sprovela obećane antikorupcijske reforme”, zaključila je Vanja Marković-Ćalović, direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Iz MANS-a su ukazali da Perović ,,vrlo energično traži sprovođenje presude Upravnog suda u sopstvenom slučaju”, dok je presude tog istog suda, kojima su ,,poništavane njene nezakonite odluke”, u slučaju visokih funkcionera prethodnog režima, godinama ,,držala u ladici“.

Za mandata Perovićke funkcioneri su, što se tiče konflikta interesa, bili mirni. Kako je bivša predsjednica Osnovnog suda na Cetinju pomno gradila svoju karijeru svjedoče i transkripti njene komunikacije sa tadašnjom alfom i omegom crnogorskog pravosuđa Vesnom Medenicom. U njima Perović raportira Medenici uz molbe koga da zaposle, a koga da pritvore.

Iz MANS-a su ukazali na to da se pokušaj njenog povratka dešava baš u trenutku kad ASK treba da donese jednu od ključnih odluka u postupcima koji se direktno tiču Mila Đukanovića.

Prema saznanjima Monitora u ASK-u je u postupku više predmeta protiv Đukanovića koji se tiču neprijavljene imovine, satova, sumnjivih koncesija na račun njegovog sina Blaža…

Uz to, urađen je Nacrt Zakona o sprečavanju korupcije, kojim su  znatno proširena ovlašćenja ASK-a. Ova institucija bi prema tom zakonu imala pravo da pristupa bankovnim računima svih javnih funkcionera, bez potrebe za njihovom saglasnošću. Do sada je za to bilo neophodan pristanak funkcionera.

Važna novina je i  da će ASK imati ingerencije da ispita imovinu prenesenu na povezana lica, članova porodice, te da kontroliše i bankovne račune članova porodice javnih funkcionera. Na taj način se nastoji da se zakrpi rupa u postojećem zakonu putem koje su funkcioneri, kako bi izbjegli provjere imovinu, nju prepisivali na djecu, braću, sestre, roditelje…Nacrt je u završnoj fazi a uskoro će biti poslat Evropskoj komisiji.

Da li će se ASK vratiti na staro biće poznato u petak za kada je zakazana sjednica Savjeta ove institucije. Na dnevnom redu je „upoznavanje sa presudom Upravnog suda Crne Gore i definisanje koraka za postupanje po istoj”.

 

MLADEN TOMOVIĆ, ČLAN SAVJETA ASK-A: Ne radi se o pravosnažnoj presudi

„Neutemeljene su tvrdnje da se radi o pravosnažnoj presudi Upravnog suda, te da neko u Agenciji neće da postupi po pravosnažnoj sudskoj odluci, jer navedena presuda nije i ne može biti pravosnažna upravo iz razloga što njome nije pravosnažno odlučeno o zahtjevu tužilje Jelene Perović, odnosno o njenim pravima i obavezama i pravnim interesima, već je samo nametnuta obaveza tuženom organu u konkretnom slučaju Savjetu Agencije da u rokovima propisanim zakonom sprovede određene procesne radnje koje se odnose na izjašnjenje tužilje i ništa više od toga“,  kaže za Monitor Mladen Tomović, član Savjeta ASK-a.  „Kako se ni jedna stranka u cilju ostvarenja svojih prava i interesa ne može pozivati da nepravosnažne sudske odluke, jasno je da  navedenom presudom nije vraćena na rad bivša direktorica kako se neistinito spinuje u javnosti“, smatra on.

Tomović kaže da je cilj performansa od strane bivše direktorce i njenog punomoćnika, pravljenje medijskog cirkusa, te da punomoćnik Perović odlično zna sve navedeno kao i da Upravni sud nije nadležan da nalaže bilo kakvo vraćanje na rad ili utvrđuje postojanje radnog odnosa već isključivo da cijeni zakonitost i cjelishodnost upravnog akta. Ako smatra drugačije, napominje Tomović, Perović može ,u postupku kod redovnih sudova,  pokušati da ostvari pravo da se vrati na čelo ASK-a.

 

DUŠAN DRAKIĆ, VD DIREKTOR ASK-A: Pokušaj delegitimizacije 

,,Svjedočimo otvorenim pokušajima izazivanja incidenata koji imaju za cilj ne samo destabilizaciju rada Agencije, već i pokušaj njene potpune delegitimizacije. Kada institucija koja ima ključnu ulogu u borbi protiv korupcije bude dovedena u poziciju pravne i kadrovske nesigurnosti, šalje se vrlo loša poruka javnosti i međunarodnim partnerima – da postoji spremnost da se ugasi ili obesmisli rad ASK-a’’.. kaže za Monitor vd dikretora ASK-a Dušan Drakić koji dodaje da njegov riječi potvrđuju i grube prijetnje  otkazima zaposlenima koje je izrekla Jelene Perović prethodnih dana.

MONITOR: Da li je Savjet napravio proceduralnu grešku, pa je Upravni sud poništio odluku o razrješenju?

DRAKIĆ: Ustavni sud je donio presudu. Čuli smo i izjave iz Savjeta da odluka koju su donijeli suštinski i supstancijalno ima svoje utemeljenje i razloge. Sada je na Savjetu da donese novu odluku.

Bivša direktorica je imala i ima više razloga da bude razriješena i ti razlozi su poznati javnosti.

Stav velike većine zaposlenih je da je neprihvatljiv povratak na period kršenja ljudskih i radnih prava zaposlenih, na prijetnje i zastrašivanja, na zloupotrebe resursa Agencije koji su se dešavali kada je Jelene Perović bila na čelu Agencije.

MONITOR: Kakvu odluku Savjeta očekujete i šta će se desiti nakon nje?

DRAKIĆ: Od ključnog je značaja da se odluka donese na osnovu objektivnih činjenica, bez bilo kakvih pritisaka i u interesu očuvanja kredibiliteta Agencije.

Nakon toga, očekujem da ASK nastavi da radi profesionalno i nezavisno, uz još veću posvećenost borbi protiv korupcije i izgradnji povjerenja građana. Bez stabilnosti i jasno definisane institucionalne pozicije, nije moguće efikasno sprovoditi antikorupcijske politike.

MONITOR: Kako komentarišete tvrdnje o političkom uticaju na rad Savjeta ASK-a?

DRAKIĆ: Duboko vjerujem u rad Savjeta jer je to skup profesionalaca koje je Skupština izabrala za tu odgovornu dužnost.

Svako u Agenciji je odgovarao na sva pitanja koja su im postavljena, i lične i profesionalne prirode, i članovi Savjeta jednako tako trebaju da odgovaraju na sva pitanja od interesa javnosti.

Svaki pokušaj da se preko Savjeta ili drugih tijela utiče na kadrovsku politiku i odluke Agencije direktno narušava njenu nezavisnost i povjerenje građana.

MONITOR:  Da li osjećate ličnu ili profesionalnu odgovornost zbog trenutne situacije u Agenciji?

DRAKIĆ: I ličnu i profesionalnu satisfakciju osjećam zbog rezultata koje smo postigli uprkos svim izazovima. Uspjeli smo da riješimo preko 400 predmeta koji  su godinama bili pod pažnjom javnosti, a brojni drugi predmeti su u završnoj fazi. Sve to je jasno prepoznato i u domaćoj i u međunarodnoj javnosti.

Odlučan sam da istrajem u borbi za zakonitost, integritet i transparentnost u radu ASK-a, bez obzira na sve pritiske i izazove. U ovom procesu nijesam branio ni lični ni bilo čiji interes, već princip da institucije moraju funkcionisati u skladu sa zakonom i u interesu javnosti.

ASK nije i ne smije biti ničija privatna svojina, već institucija koja pripada svim građanima Crne Gore.

 Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLAST   I PRIVILEGIJE: Neće da fali 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Avgustovski pobjednici najavljivali su da će se prestati sa dotadašnjom  praksom bahaćenja i rasipanja  novca građana. Pet godina nakon tih obećanja, gorivo i službeni automobili nemilice se troše, a zarade i administracija rastu

 

 

Nakon avgusta 2020, da pokaže da će se prestati sa dotadašnjom  praksom rasipanja i bahaćenja novca građana, tadašnji premijer Zdravko Krivokapić došao je taksijem na posao. Avgustovski pobjednici najavljivali su novo, drugačije doba.  Pet godina nakon tih obećanja, gorivo i službeni automobili nemilice se troše. Uz dodatne privilegije.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio je ove sedmice analizu aktivnosti i troškova dvojice potpredsjednika Vlade, koji su je pojačali nakon rekonstrukcije – Budimira Aleksića (Nova srpska demokratija) i Miluna Zogovića (Demokratska narodna partija).

Uz podsjećanje da imamo najglomazniju Vladu u Evropi sa 33 člana – 25 ministara, sedam potpredsjednika i jednog ministra bez portfelja. Uz to što potpredsjednici mogu imati više od 30 savjetnika, a na raspolaganju im je i cijeli, ne tako mali, administrativni kapacitet Vlade.

Iz CGO su ukazali da su, prema zvaničnim podacima sa sajta Vlade, aktivnosti ova dva nova potpredsjednika „ograničene i uglavnom protokolarne“. S druge strane to prati nesrazmjerno korišćenje službenih vozila iz Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore. I to ne ne baš skromnih – Mercedes E280 (PGCG-298 – Aleksić i PGCG-302 – Zogović).

Mercedesima su Aleksić i Zogović mjesečno prelazili i do 5000 km. Zvanični podaci nijesu precizni, pa je ostala nedoumica kako je Aleksić tokom januara ove godine uspio službenim autom da pređe ovoliku kilometražu, a zvanično je tokom tog mjeseca imao samo jedan sastanak u Podgorici – radnu posjetu Matici srpskoj, navodi se u analizu CGO. I Vlada i Matica su u centru grada.

Iz CGO su dalje naveli da dostupni putni nalozi ukazuju i na brojne nepravilnosti – neprecizno ili nepotpuno unijeti podaci, nečitko pisani nalozi s nedostajućim informacijama o kilometraži ili stanju brojila, a za pojedine postoji sumnja i da su naknadno prepravljani. Takođe, podaci ukazuju da su službena vozila koristili praznicima i u privatne svrhe.

Aprilska zarada Aleksića, prema javno dostupnim informacijama, iznosila je 2055.70 EUR, a Zogovića 1805.31 EUR, uz ostale beneficije.  Aleksić je inače drugi na spisku po visini primanja u Vladi. On je u martu primio platu od 2.055 eura, samo sedam eura manje od Potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića. Premijer Milojko Spajić ima manju platu od njih i ona iznosi 2.035 eura

Aleksić, profesor književnosti i doktor nauka, postao je potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama. Ima iskustvo jer je obavljao funkciju pomoćnika ministra vjera u Vladi SR Jugoslavije. Profesor je Cetinjske bogoslovije i Megatrend univerziteta u Beogradu, kao i naučni saradnik Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore.

Milun Zogović, koji obavlja dužnost potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, je diplomirani pravnik.

CGO je prethodno uradio i analizu aktivnosti i troškova Milutina Butorovića (PES), novog ministra bez portfelja, zaduženog  za odnose sa Skupštinom Crne Gore.

Samo to što imamo instituciju za odnose između dvije grane vlasti jeste inovacija, ali i pokazatelj partijskog jednoglasja u trošenju državnih resursa.

I Butorović preferira mercedes, pa je zadužio isti tip E 280 registarskih oznaka PGCG297 Generalnog sekretarijata Vlade, koji je nekoliko mjeseci i lično vozio (novembar i decembar 2024. i januar 2025. godine) prelazeći dnevno i do 288km na relaciji Podgorica-Nikšić-Podgorica. Ministar bez portfelja  je u martu primio platu od 1737.51 eura. uz zaradu od 1,737 eura i brojne prateće beneficije, od kojih je auto samo jedna.

CGO je objavio da uvidom u zvanične aktivnosti na sajtu Vlade, ministar bez portfelja ima ubjedljivo najmanje zabilježenih aktivnosti, a sve one, za ovih devet mjeseci njegovog mandata, staju na jednu stranu.

Iz ove organizacije navode da su još 2016. predložili vladi model kompaktne i funkcionalne Vlade sa jednim potpredsjednikom. Međutim, posljednjim dostupnim nacrtom Zakona o Vladi predviđena su maksimalno četiri potpredsjednika.

Buturović je, kako ističu, posebnu pažnju u javnosti izazvao službenim putem u Brisel radi sastanka sa ambasadorom Crne Gore u Misiji pri EU, Petrom Markovićem. Nije tu ništa neobično za ministra koji je zadužen za saradnju sa Skupštinom Crne Gore, da ambasador Marković nije svega nekoliko dana uoči odlaska Butorovića u Brisel boravio u Crnoj Gori, u okviru konsultacija na koje je premijer Spajić pozvao sve ambasadore.

Uvećao se i broj službenih automobila, za preko preko hiljadu, od vremena kritikovanog DPS-a. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, broj službenih vozila u državnom vlasništvu porastao je na 4.810, s projekcijom da će do kraja godine dostići 5.200.

Organizacija KOD upozorava da je državni vozni park preglomazan i poziva na hitno smanjenje broja službenih vozila i bolju kontrolu njihovog korišćenja.

Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) ističe da su česte zloupotrebe službenih vozila, uključujući korišćenje u privatne svrhe i van radnog vremena, te da je institucionalna reakcija na ove nepravilnosti često izostajala. Svojevremeno je promovisana aplikacije na koju su građani slali slike službeih automobila, za praznike i vikende, od primorja do Zlatibora i Beograda. Sada bi lakše bilo slati fotografije onih koji ih ne koriste.
Da se niko u Vladi ne sjeća obećanja od prije pet godina, svjedoči i ovogodišnji Budžet Crne Gore. Naime, u njemu je za stavku aviona za potrebe Generalnog sekretarijata Vlade predviđeno čak 25 miliona eura. Avion za državni vrh kupiće se od kredita, a u Budžetu se navodi da će se kreditor utvrditi tokom ove godine.

Stručnjaci iz ove oblasti upozorili su da je avion koji se sada koristi kupljen 1999. i da može da se koristi još deceniju.

Istovremeno, troškovi za zarade samo rastu.  Građani su za samo za zarade javnih funkcionera u Generalnom sekretarijatu Vlade i kabinetu premijera za prošli mjesec, april, platili preko 69.800 eura. Po toj računici, godišnje se samo za plate tih nosilaca vlasti iz budžeta isplati preko 830.000 eura. Ne računajući i brojne druge privilegije koje uživaju na račun građana.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo