Povežite se sa nama

OKO NAS

ISTRAŽIVANJA NAFTE I GASA U NAŠEM PODMORJU: Miris novca jači od rizika

Objavljeno prije

na

Dok se očekuju prvi, preliminarni rezultati istraživanja o postojanju nafte u crnogorskom podmorju, Vlada  najavljuje nove tendere. Ne obazire se na sugestije i kritike eksperata i ekoloških aktivista. Već je sada izvjesno  da ni nakon tih analiza neće biti moguće sa sigurnošću tvrditi da li će se u istraženoj geološkoj formaciji naći nafta i da li će potencijalno nađene rezerve nafte i gasa služiti komercijalnoj proizvodnji

 

Budući tender, koji će uskoro biti raspisan, namijenjen je geofizičkim kompanijama koje će o sopstvenom trošku i riziku vršiti seizmička istraživanja crnogorskog podmorja, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike. Kako se ističe, nakon istraživanja geofizičke kompanije nude i prodaju interpretirane podatke naftnim kompanijama. “Država pri tome ostaje vlasnik podataka, a kroz ugovor daje pravo kompanijama da te podatke ponude većem broju klijenata. Ovaj tender ne uključuje prava za proizvodnju ugljovodonika”, pojasnili si iz Uprave.

Navedeno je takođe da neće biti pomjeranja rokova za objavu rezultata prethodna dva istraživanja, te da proces obrade podataka teče po planu. Rezultati istraživanja, koje je realizovala grčka kompanija Energean, biće poznati krajem ove godine, a tokom ljeta i rezultati istraživanja na blokovima koji su bili povjereni italijansko-ruskom konzorcijumu Eni-Novatek. Inače, svi ti istraženi blokovi čine manje od petine ukupnog crnogorskog podmorja.

Ono što je već sada izvjesno jeste da ni nakon tih analiza neće biti moguće sa sigurnošću tvrditi da li će se u istraženoj geološkoj formaciji naći nafta i da li će potencijalno nađene rezerve nafte i gasa služiti komercijalnoj proizvodnji.

“Seizmička istraživanja mogu nam dati odgovor da li u ispitivanom prostoru postoje geološke strukture u kojima je moguće naći naftu i gas ili ne. Nakon što se utvrdi postojanje struktura i one budu izbušene, moći će se dati odgovor na pitanje da li u podmorju Crne Gore, tačnije u izabranim strukturama, postoje rezerve nafte i gasa. Za odgovor na to pitanje moraćemo sačekati rezultate prvih istražnih bušotina planiranih za sljedeću godinu”, istakli su u Upravi.

Bušenje bi u februaru naredne godine trebalo da počne na dvije lokacije: jedna bušotina će tražiti naftu na dubini od 6,5, a druga gas na 1,5 kilometar. “Da li ćemo imati naftu i gas znaćemo sredinom naredne godine. Uprava iščekuje rezultate snimanja koji će utvrditi mjesto bušenja, a naredne sedmice doći će brod koji će raditi sofisticirana geofizička istraživanja”, rekao je čelnik Uprave Vladan Dubljević.

Ako sve to bude išlo planiranom dinamikom, najranije od 2023. godine mogla bi krenuti proizvodnja nafte u Crnoj Gori. Naravno, još uvijek niko ne zna o kojim se količinama nafte radi, odnosno da li je ekonomski isplativo da se ona eksploatiše. Priča o izuzetno štetnim posljedicama po cijelo naše primorje i Jadran, nastoji se izbjeći.

Međutim, sve veći broj ljudi postaje svjestan opasnosti koja prati ovaj netransparentan proces. Poznati crnogorski arheolog i ronilac, mr Mladen Zagarčanin, smatra da će naftne bušotine biti – tačka na naš kraj. „Kada se krene s tim korporativnim užasom, zaboravićemo na obalu“, uvjeren je on.

Na pogubne posljedice akustičnih istraživanja pretrage nafte i gasa upozorio je i TV reditelj i ekološki aktivista Dušan Varda. „Ono što većini ljudi nije poznato jeste činjenica da su istraživanja koja prethode eksploataciji ugljovodonika (nafte i gasa) neuporedivo pogubnija za život u moru od samog bušenja i ekstrakcija ’crnog zlata‘“, kazao je Varda.

Gotovo je neshvatljivo da Crna Gora danas ima namjeru da otpočne s novom privrednom djelatnošću kojom se nikada u svojoj istoriji nije bavila, niti ima ikakve kapacitete za to. Koliko je crnogorska vlada bila popustljiva pred zahtjevima naftnih kompanija svjedoči činjenica da su istraživanja dozvoljena u blokovima koji su bliži obali nego što je dosad bio slučaj bilo gdje na Jadranu. Sve procjene rizika ukazuju da apsolutno ništa dobro ne može rezultirati iz planiranih aktivnosti, osim dobrobiti koju će naftne kompanije i pojedinci ostvariti za sebe“, tvrdi Varda.

Ulcinjanka Zenepa Lika, aktivistkinja za zaštitu životne sredine, kaže za Monitor da crnogorska Vlada zna da se svi građani te opštine protive projektu istraživanja, ali “to mišljenje Vladu ne interesuje”, i upozorava da će štete za državu i budućnost naše djece po svim parametrima biti nemjerljive, jer je more najvrijedniji resurs Crne Gore.

“Mi nijesmo Norveška, mi nemamo tu tradiciju, mi apsolutno nemamo ni tehniku ni ljudski faktor koji bi mogao da spriječi devastaciju. Za svaki incident koji se desi na tako malom području, na tako malom moru, a pričamo o 330 kvadratnih kilometara obale, bilo bi odveć kasno. Jedna mrlja je dovoljna da možemo definitivno reći ‘doviđenja’ ovom prelijepom području i turizmu kao strateškoj grani razvoja naše države. Tako da je apsolutno neprihvatljivo ovo istraživanje”, ističe Lika dodajući da naftna i gasna infrastruktura nije kompatibilna s identitetom za koji se Crna Gora nastoji izboriti: da je prirodni raj i mjesto gdje turisti iz cijele Evrope i svijeta dolaze da se opuste i uživaju u “divljoj ljepoti”.

Prema njezinim riječima, ljudi koji žive uz obalu dobiće vrlo malo u zamjenu za nepovratne transformacije njihove obale u industrijalizirano područje.

Dovoljno je samo pogledati situaciju u obližnjoj Italiji, te vidjeti katastrofe koje su ekploatacijom nafte i gasa nanesene gradovima kao što su Gela, Falconara, Priolo, Augusta, Manfredonia, Porto Marghera… Italijanski poslanici u Evropskom parlamentu stalno upozoravaju da su naftne platforme njihov dio Jadrana pretvorile u “mrtvo more”.

Jedna grupa naučnika je saopštila kako je eksploatacija nafte i plina iz Jadrana “kratkoročna dobit i dugoročna ludost”.

“Posljednja istraživanja fosilnih goriva u Jadranu vršena su 2003. godine. Više se ne rade, jer postoji generalna misija Evrope i svijeta da idemo k smanjenju upotrebe fosilnih goriva, kako bismo do 2050. godine došli do potpunog ukidanja. A mi? Bez obzira na to što smo potpisnici čuvenog Pariskog sporazuma, sada idemo u potpuno novi projekat eksploatacije fosilnih goriva. To govori o našoj ozbiljnosti i posvećenosti međunarodnim trendovima, svjetskim standardima, obavezama koje smo preuzeli u borbi protiv klimatskih promjena i svih negativnih pojava, poput efekta staklene bašte uslijed upotrebe fosilnih goriva. Za ovaj projekat vjerujem da će u veoma bliskoj budućnosti biti velika sramota za Crnu Goru i sve one koji su za njega dali zeleno svjetlo”, kaže Nataša Kovačević iz organizacije Green home.

Ekološki aktivisti navode da je sada pravo vrijeme da se okrenemo obnovljivim izvorima energije kojih Crna Gora ima u izobilju, te da učinimo sve da se izbjegnu katastrofalne posljedice klimatskog haosa.

I to se u ulcinjskoj opštini upravo dešava. Krenule su s radom 23 vjetrenjače na planini Možura, a naredne godine će početi gradnja najveće solarne elektrane u Evropi, na Briskoj gori, investicija vrijedna preko 200 miliona eura.

I dok se crnogorska Vlada na sva zvona hvali s tim projektima, ona srlja s istraživanjem nafte, čije posljedice mogu biti nesagledive, a koje lokalnom stanovništvu uvijek donose samo probleme.

Izvjesno je takođe da će kako partije “zelenih’ postaje sve snažnije u Evropi, tako rasti i pritisak na vlasti u Podgorici da odustanu od tog projekta.  Jer, evropski zeleni još su prije četiri godine donijeli rezoluciju protiv projekta istraživanja i eksploatacije nafte u Jadranu, konstatujući da je on štetan i da neće donijeti energetsku sigurnost zemljama koje izlaze na ovo more. Jednostavno, da je rizik prevelik.

Bilo bi divno kada bi tu poruku crnogorska Vlada što prije razumjela.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NESREĆE NA RADNOM MJESTU: Radnici bez ičije zaštite

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svake godine u Crnoj Gori više ljudi pogine na radnom mjestu, a na desetine bude povrijeđeno. Radnici se, osim zdravstvenim rizicima, izlažu i nemilosti institucija koje ostaju nijeme na njihove zahtjeve. Funkcionalni Zavod za medicinu rada još je samo san

 

U Crnoj Gori svake godine više ljudi pogine, a na desetine se povrijedi. Nedavno su iz Uprave za inspekcijske poslove saopštili statistiku za 2019. godinu: ,,U toku prošle godine izvršeno je 27 uviđaja povreda na radu, od čega je sedam osoba preminulo, dok je 20 teško povrijeđeno”.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu u aprilu 2019. godine izjavio da je vidljiv napredak u Crnoj Gori kada je u pitanju ova oblast.

Nova 2020. godina ga je ekspresno demantovala. Krajem januara, na primorju ,  žarištu ilegalne gradnje, dvojica radnika iz Mojkovca zadobili su teške tjelesne povrede, višestruke prelome, nakon pada sa skele, na objektu u izgradnji u Ulici cara Lazara u Sutomoru.

U razmaku od samo nekoliko dana, u februaru, poginuo je radnik na gradilištu u Podgorici. Pao je sa trećeg sprata zgrade u izgradnji na Cetinjskom putu, u blizini Kapital plaze.

Epilog uviđaja u većini ovakvih slučajeva ostaje nepoznat.

Posljednjih godina povrede i pogibije u građevini, prema podacima inspekcije, najčešće nastaju zbog toga što radnici ne koriste zaštitnu opremu.

Od početka gradnje auto-puta, u protekle četiri godine, poginula su četiri radnika, dva su teže povrijeđena, a više njih je zadobilo lakše povrede. Prema rezultatima istraga, trojica poginulih su krivi za nesreću, jer nisu koristili zaštitnu opremu, a jedan od njih se nalazio i u zabranjenoj zoni. Na četvrtog se obrušila velika količina zemlje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA U POLIMLJU: Odnosi ko stigne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području samo beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke

 

Polimski muzej iz Berana čitavu deceniju šalje  dopise i zahtjeve državi,  Upravi za zaštitu kulturnih dobara,  da se pojedini lokaliteti na sjeveru države proglase spomenicima kulture i zakonom zaštite, ali  je do danas zaštićeno tek nekoliko.

“Sumnjamo da se tu radi o izbjegavanju davanja statusa kulturnog dobra, jer bi se u tom slučaju morala obezbijediti značajna sredstva za održavanje tih kulturnih dobara” – kaže Violeta Folić direktorica Polimskog muzeja.

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke.

Na ostalim spomenicima i aheološkim nalazištima može raditi šta  ko hoće.

„Polimlje je u arheološkom pogledu izuzetno bogato. To je oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko starih gradova, takozvanih gradina. Mi smo ranije započeli projekat iskopavanja tih gradina, odnosno utvrđenih gradova Polimlja“ – kaže poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac.

On upozorava da nedostatak novca dovodi u pitanje dalja arheološka istraživanja u Polimlju i adekvatnu konzervaciju i valorizaciju tih starovjekovnih gradova.

„Od Bijelog Polja do Plava otkrili smo veliki broj starih gradova i pokrenuli postupak za njihovu zaštitu i proglašenje kulturnim dobrom. Neke od njih smo uspjeli da konzerviramo, kao što je bazilika Samograd kod Bijelog Polja. Vrlo brzo trebalo bi da započnemo konzervaciju tvrđave Gradina u Rožajama, iznad Ganića kule“ – kaže Lutovac.

Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta najjasnije s pokazala na primjeru Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine, koje su neki mještani umalo uništili praveći seoski put. Arheolozi iz Berana su uspjeli da saniraju oštećenja i obave  dodatna ispitivanja, ali za dalja istraživanja i konzervaciju ni na ovom lokalitetu nema novca.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo