Povežite se sa nama

OKO NAS

ISTRAŽIVANJA NAFTE I GASA U NAŠEM PODMORJU: Miris novca jači od rizika

Objavljeno prije

na

Dok se očekuju prvi, preliminarni rezultati istraživanja o postojanju nafte u crnogorskom podmorju, Vlada  najavljuje nove tendere. Ne obazire se na sugestije i kritike eksperata i ekoloških aktivista. Već je sada izvjesno  da ni nakon tih analiza neće biti moguće sa sigurnošću tvrditi da li će se u istraženoj geološkoj formaciji naći nafta i da li će potencijalno nađene rezerve nafte i gasa služiti komercijalnoj proizvodnji

 

Budući tender, koji će uskoro biti raspisan, namijenjen je geofizičkim kompanijama koje će o sopstvenom trošku i riziku vršiti seizmička istraživanja crnogorskog podmorja, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike. Kako se ističe, nakon istraživanja geofizičke kompanije nude i prodaju interpretirane podatke naftnim kompanijama. “Država pri tome ostaje vlasnik podataka, a kroz ugovor daje pravo kompanijama da te podatke ponude većem broju klijenata. Ovaj tender ne uključuje prava za proizvodnju ugljovodonika”, pojasnili si iz Uprave.

Navedeno je takođe da neće biti pomjeranja rokova za objavu rezultata prethodna dva istraživanja, te da proces obrade podataka teče po planu. Rezultati istraživanja, koje je realizovala grčka kompanija Energean, biće poznati krajem ove godine, a tokom ljeta i rezultati istraživanja na blokovima koji su bili povjereni italijansko-ruskom konzorcijumu Eni-Novatek. Inače, svi ti istraženi blokovi čine manje od petine ukupnog crnogorskog podmorja.

Ono što je već sada izvjesno jeste da ni nakon tih analiza neće biti moguće sa sigurnošću tvrditi da li će se u istraženoj geološkoj formaciji naći nafta i da li će potencijalno nađene rezerve nafte i gasa služiti komercijalnoj proizvodnji.

“Seizmička istraživanja mogu nam dati odgovor da li u ispitivanom prostoru postoje geološke strukture u kojima je moguće naći naftu i gas ili ne. Nakon što se utvrdi postojanje struktura i one budu izbušene, moći će se dati odgovor na pitanje da li u podmorju Crne Gore, tačnije u izabranim strukturama, postoje rezerve nafte i gasa. Za odgovor na to pitanje moraćemo sačekati rezultate prvih istražnih bušotina planiranih za sljedeću godinu”, istakli su u Upravi.

Bušenje bi u februaru naredne godine trebalo da počne na dvije lokacije: jedna bušotina će tražiti naftu na dubini od 6,5, a druga gas na 1,5 kilometar. “Da li ćemo imati naftu i gas znaćemo sredinom naredne godine. Uprava iščekuje rezultate snimanja koji će utvrditi mjesto bušenja, a naredne sedmice doći će brod koji će raditi sofisticirana geofizička istraživanja”, rekao je čelnik Uprave Vladan Dubljević.

Ako sve to bude išlo planiranom dinamikom, najranije od 2023. godine mogla bi krenuti proizvodnja nafte u Crnoj Gori. Naravno, još uvijek niko ne zna o kojim se količinama nafte radi, odnosno da li je ekonomski isplativo da se ona eksploatiše. Priča o izuzetno štetnim posljedicama po cijelo naše primorje i Jadran, nastoji se izbjeći.

Međutim, sve veći broj ljudi postaje svjestan opasnosti koja prati ovaj netransparentan proces. Poznati crnogorski arheolog i ronilac, mr Mladen Zagarčanin, smatra da će naftne bušotine biti – tačka na naš kraj. „Kada se krene s tim korporativnim užasom, zaboravićemo na obalu“, uvjeren je on.

Na pogubne posljedice akustičnih istraživanja pretrage nafte i gasa upozorio je i TV reditelj i ekološki aktivista Dušan Varda. „Ono što većini ljudi nije poznato jeste činjenica da su istraživanja koja prethode eksploataciji ugljovodonika (nafte i gasa) neuporedivo pogubnija za život u moru od samog bušenja i ekstrakcija ’crnog zlata‘“, kazao je Varda.

Gotovo je neshvatljivo da Crna Gora danas ima namjeru da otpočne s novom privrednom djelatnošću kojom se nikada u svojoj istoriji nije bavila, niti ima ikakve kapacitete za to. Koliko je crnogorska vlada bila popustljiva pred zahtjevima naftnih kompanija svjedoči činjenica da su istraživanja dozvoljena u blokovima koji su bliži obali nego što je dosad bio slučaj bilo gdje na Jadranu. Sve procjene rizika ukazuju da apsolutno ništa dobro ne može rezultirati iz planiranih aktivnosti, osim dobrobiti koju će naftne kompanije i pojedinci ostvariti za sebe“, tvrdi Varda.

Ulcinjanka Zenepa Lika, aktivistkinja za zaštitu životne sredine, kaže za Monitor da crnogorska Vlada zna da se svi građani te opštine protive projektu istraživanja, ali “to mišljenje Vladu ne interesuje”, i upozorava da će štete za državu i budućnost naše djece po svim parametrima biti nemjerljive, jer je more najvrijedniji resurs Crne Gore.

“Mi nijesmo Norveška, mi nemamo tu tradiciju, mi apsolutno nemamo ni tehniku ni ljudski faktor koji bi mogao da spriječi devastaciju. Za svaki incident koji se desi na tako malom području, na tako malom moru, a pričamo o 330 kvadratnih kilometara obale, bilo bi odveć kasno. Jedna mrlja je dovoljna da možemo definitivno reći ‘doviđenja’ ovom prelijepom području i turizmu kao strateškoj grani razvoja naše države. Tako da je apsolutno neprihvatljivo ovo istraživanje”, ističe Lika dodajući da naftna i gasna infrastruktura nije kompatibilna s identitetom za koji se Crna Gora nastoji izboriti: da je prirodni raj i mjesto gdje turisti iz cijele Evrope i svijeta dolaze da se opuste i uživaju u “divljoj ljepoti”.

Prema njezinim riječima, ljudi koji žive uz obalu dobiće vrlo malo u zamjenu za nepovratne transformacije njihove obale u industrijalizirano područje.

Dovoljno je samo pogledati situaciju u obližnjoj Italiji, te vidjeti katastrofe koje su ekploatacijom nafte i gasa nanesene gradovima kao što su Gela, Falconara, Priolo, Augusta, Manfredonia, Porto Marghera… Italijanski poslanici u Evropskom parlamentu stalno upozoravaju da su naftne platforme njihov dio Jadrana pretvorile u “mrtvo more”.

Jedna grupa naučnika je saopštila kako je eksploatacija nafte i plina iz Jadrana “kratkoročna dobit i dugoročna ludost”.

“Posljednja istraživanja fosilnih goriva u Jadranu vršena su 2003. godine. Više se ne rade, jer postoji generalna misija Evrope i svijeta da idemo k smanjenju upotrebe fosilnih goriva, kako bismo do 2050. godine došli do potpunog ukidanja. A mi? Bez obzira na to što smo potpisnici čuvenog Pariskog sporazuma, sada idemo u potpuno novi projekat eksploatacije fosilnih goriva. To govori o našoj ozbiljnosti i posvećenosti međunarodnim trendovima, svjetskim standardima, obavezama koje smo preuzeli u borbi protiv klimatskih promjena i svih negativnih pojava, poput efekta staklene bašte uslijed upotrebe fosilnih goriva. Za ovaj projekat vjerujem da će u veoma bliskoj budućnosti biti velika sramota za Crnu Goru i sve one koji su za njega dali zeleno svjetlo”, kaže Nataša Kovačević iz organizacije Green home.

Ekološki aktivisti navode da je sada pravo vrijeme da se okrenemo obnovljivim izvorima energije kojih Crna Gora ima u izobilju, te da učinimo sve da se izbjegnu katastrofalne posljedice klimatskog haosa.

I to se u ulcinjskoj opštini upravo dešava. Krenule su s radom 23 vjetrenjače na planini Možura, a naredne godine će početi gradnja najveće solarne elektrane u Evropi, na Briskoj gori, investicija vrijedna preko 200 miliona eura.

I dok se crnogorska Vlada na sva zvona hvali s tim projektima, ona srlja s istraživanjem nafte, čije posljedice mogu biti nesagledive, a koje lokalnom stanovništvu uvijek donose samo probleme.

Izvjesno je takođe da će kako partije “zelenih’ postaje sve snažnije u Evropi, tako rasti i pritisak na vlasti u Podgorici da odustanu od tog projekta.  Jer, evropski zeleni još su prije četiri godine donijeli rezoluciju protiv projekta istraživanja i eksploatacije nafte u Jadranu, konstatujući da je on štetan i da neće donijeti energetsku sigurnost zemljama koje izlaze na ovo more. Jednostavno, da je rizik prevelik.

Bilo bi divno kada bi tu poruku crnogorska Vlada što prije razumjela.

Mustafa CANKA

Komentari

OKO NAS

USPJEŠNO TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: Stranim gostima sve privlačnije planine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekivanja s početka ljetnje turističke sezone su se obistinila. Na sjeveru su zadovoljni brojem ostavrenih noćenja.   Inostrani gosti činili su većinu  u Kolašinu i na Žabljaku. Porastao je i broj turista, koji su za odmor odabrali  katune i seoska domaćinstva

 

Nema razloga za nezadovoljstvo- jedinstvena je ocjena protekle turističke sezone na sjeveru države. U  turističkim organizacijama kažu da je  ukoliko nije bila bolja, miinula sezona je, prema broju ostavrenih noćenja,  bar na nivou prošlogodišnje .         Takve tvrdnje, u kolašinskoj Turističkoj organizaciji (TO) , nažalost i dalje ne mogu potkrijepiti konkretnim podacima o broju gostiju.  Razlog je višegodišnja neažurnost u  naplati boravišne takse, pa tako je broj noćenja ostavrenih tokom ljeta, poznat samo za nekoliko većih hotela. No i pored skromnih prihoda, tvrde, uspjeli su da učine mnogo kad je riječ o promociji Kolašina, pa se to odrazilo i na uspješnost sezone.

„ Prema podacima iz hotela „Šeraton“ i „Bjanka“  ovo turističko ljeto bilo je znatno bilje od prošlog. Gosti tih objekata su, uglavnom, strani turisti. Kolašin je prije nekoliko mjeseci dobio još jedan hotel visoke kategorije, tako da smo, računjajući i veliki broj manjih objekata, imali šta da ponudimo turistima različite platežne moći.“- kaže za Monitor direktor TO Aleksandar Vlahović.

Nije falilo, tvrdi, ni manifestacija koje su obogatile vanpansionsku ponudu.  Tokom mula i avgusta na kolašinskim ulicama i u sali Centra za kulturu, podsjeća direktor TO,  bilo je sadržaja koji su, takođe, mogli da zadovolje različite ukuse.  Joga fest, Korifej tatar, veliki broj izložbi, promocija knjiga, Etno kamp, Pazrni dan…., samo su neki od sadržaja namijenjenih turistima.

Kolašin je ove godine, objašnjavaju u TO, imao i „adut više“. Novi Ski centar na Bjelasici otvorio je vrata turistima i tokom ljetnje sezone,,a posjeta je, tvrde, zadovoljavajuća.

Vlahović nije komentarisao hendikep s kojim je Kolašin ušao u ljetnju turističku sezonu. Naime, tokom proljeća organizatori Tango kampa su otkazali tu manifestaciju, koja je godinama  punila smještajne kapacitete tokom avgusta. Nema ni zvaničnih podataka , koliko je nedolazak tangerosa iz cijelog svijeta , štetio bilansu ovog turističkog ljeta.

Prema zvaničnim podacima,  na  Žabljaku je u toko većeg dijela  ljetnje sezone popunjenost smještajnih kapaciteta bila preko 80 odsto.I u tom gradu većinu turista činili su stranci, kojih je bilo i više od dvije trećine od ukupnog broja gostiju. Najviše  iz  Francuske, Njemačke, Češke, Poljske i Slovenije, a porastao je broj gostiju iz KINE.

Posjetioci Žabljaka i ovog ljeta najviše su se zadržavali na prostoru NP Durmitor, ali je bilo velikog interesovanja i za  rafting rijekom Tarom, planinarenje, kao i posjetu Crnom jezeru.

“Imali smo i novoteta ovog ljeta, kako što je  električni autobus Opštine  koji je prošle godine dobijen kao donacija, a sada svakodnevno više puta saobraća od centra grada do Savinog kuka. Za grupe JE organizovana panoramska vožnja do Ribljeg i Vražjeg jezera, kao i posjeta kulturno-istorijskom nasljeđu ili stećcima, koji su ušli na UNESCO-vu listu zaštite.“- kažu u Žabljačkoj TO.

Za razliku od kolega u Kolašinu, na Žabljaku su uveli red i u naplatu boravišne takse. Kampanja, koju su  prošle godine, započeli resorno ministarstvo,   lokalnu samoupravu, Poresku upravu, TO, tvrde, na žabljaku je dala rezultate.  Zbog toga je naplata boravišne takse i prijava i odjava turista za  oko 50 odsto bila  bolja u ljetnjem periodu.

I u Kolašinu i na Žabljaku kažu da je predsezpna bila značajno lošija od prošlogodišnje, pa su tokom druge polovine maja i početkom juna zabilježili osjetan pad broja noćenja  u odnosu na lani. U obje TO nadaju se, međutim, produžetku sezone. Prema najavama, gostiju neće faliti ni tokom septembra i oktobra.

“Već imamo dobar buking za septembar i prvu polovinu oktobra i iskreno očekujemo da će se taj početni gubitak nadoknaditi u periodu, koji je pred nama.”,- kažu na Žabljaku.

Prema broju rezervacija u dva najveća hotela, slično će biti i u Kolašinu. Kako je rekao Vlahović, za  kraj ljeta i početak jeseni, najavljen je veliki broj seminara, ali i grupne posjete, uglavnom, stranih gostiju.

„Međutim, posjetu privatnom smještaju može da pokvari loše vrijeme i to bi bila velika šteta. Slično se desilo i tokom proljeća. Posjeta velikim hotelima je bila standardna, dok su najviše štete od lošeg vremana imali vlasnici malih pansiona“. – objašnjava on.

Dobra vijest za sjever je što je ove godine je osjetan porast broj gostiju i u seoskim domaćinstvima  koja se bave turizmom. Prema zvaničnim podacima, Većina od oko 100 domaćinstava u Crnoj Gori, koji na taj način dopunjavaju kućni budžet,  sa sjevera su. U Regionalnoj razvojnoj  agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RDA), koja raznim projektima podspješuje tu vrstu turizma smatrjaju da će , naročito, strani gosti sve česće dolaziti na sela i katune da odmaraju.

RDA je,  prije pet godina, kaže direktorica Jelena Krivčević, vjerujući u potencijale ruralnog sjevera, kao atraktivne turističke destinacije počela da osnažuje pojedine poljoprivrednike  da na svojim domaćinstvima ugoste, turiste.

„Tada je ta ideja djelovala prilično neralno. Ljudi na našim selima nijesu vjerovali da imaju nešto vrijedno da ponude i da će prvući , ali i da će umjeti da udovolje zahtjevima turista. Ispostailo se da je drugačije, pa sada, iako se cijela priča razvijala korak po korak, imamo i zadovoljne domaćine i zadovljne goste. „- kaže ona.

Izmjenama u zakonu, od skoro se za taj vid turiza mogu registrovati i domaćinstva na katunu. Direktorica RDA, smatra da je to donijelo mnogo pogodnosti, a strani turisti su, tvrdi ona, s oduševljeme prihvatii odore na jestima „gdje je vrijeme stalo“ i gdje često nedostaje mnogo onog na šta su u civlizaciji navikli.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TREĆINA ZAPOSLENIH U KOLAŠINSKOJ OPŠTINI ANAGAŽOVANA UGOVORIMA: Partijska zapošljavanja pod šifrom „tajno“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz obrazloženje da im je neophodan ekspertski kadar, vladajuća kolašinska koalicija zapošljava sugrađane, a od javnosti kriju podatke o njihovim kvalifikacijama, zaradama i poslu koji obavljaju

 

Skoro trećina onih koji trenutno obavljaju poslove u kolašinskoj  lokalnoj upravi su, prema nedavnom priznanju predsjednika Opština Milosava Bulatovića, angažovani prema nekoj vrsti ugovora.  Ni pola godine, od kako su mu novinari i opozicioni odbornici postavili pitanja o razlozima značajnog  povećanja broja zaposlenih u opštinskoj administraciji, on nije precizirao o kakvim je ugovorima riječ. On  smatra da štiti lične podatke svojim službenika, odbijajući da javnosti odgovori koju školsku spremu imaju, koje poslove obavljaju i koliko su za to plaćeni oni koje je ugovorima angažovao.

Bulatović tvrdi i da  lokalnoj administraciji od kako je on na funkciji predsjednika Opštine nema ni volonetara. Prije nekoliko mjeseci je tvrdio da su nekolicina službenika u njegovom kabinetu volonteri. Kad je prestao taj njihov status i kada su počeli da naplaćuju svoj rad nije odgvorio.

Prema zvaničnim podacima iz Opštine, osim šest funkcionera, sedam sekretara, odnosno,  načelnika i komandira službi i 56 zaposlenih na neodređeno vrijeme radi i 23 osobe po ugovorima.    Za njihovo angažovanje nije bilo saglasnosti Ministarstva finansija.

U kolašinskoj opoziciji smatraju da je broj angažovanih ugovorima znatno veći.  Za odbornički kluba Demokrata skrivanje podataka o  svima koji rade u Opštini predstavlja   grubu obmanu  javnosti i pokušaj da se prikriju sve nezakonitosti u radu lokalne samouprave.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 13. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTPREDSJEDNIK BERANSKE OPŠTINE MARKO LALEVIĆ OPTUŽUJE MINISTARSTVO PROSVJETE ZA DISKRIMINACIJU: Osveta za izborne poraze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Lalević je zatražio od ministra prosvjete Damira Šehovića da podnese ostavku, ako nije u stanju da djeci na sjeveru obezbijedi prevoz do škole. On je kao drastičan i nehuman primjer naveo slučaj đaka prvakava i osnovaca koji pohađaju osnovne škole u beranskim mjesnim centrima Lubnice i Štitari

 

Polemika između i potpredsjednika opštine Berane i  Pokreta za promjene (PzP) Marka Lalevića sa Ministarstvom prosvjete počela je oko organizovanja đačkog prevoza na sjeveru Crne Gore, a završila se optužbom da ovo ministarstvo diskriminiše jedinu opozicionu sjevernu opštinu.

Lalević je zatražio od ministra prosvjete Damira Šehovića da podnese ostavku, ako nije u stanju da djeci na sjeveru obezbijedi prevoz do škole. Kao drastično  nehuman primjer naveo je slučaj đaka koji pohađaju osnovne škole u mjesnim centrima Lubnice i Štitari.

“Oni od početka školske godine moraju pješice ili kolima svojih roditelja da idu na prve časove, jer su privatni prevoznici koji su do prije mjesec redovno prevozili putnike na  relaciji Štitare-Bubanje  zbog ekonomske neisplativosti obavijestili Savjet MZ Bubanje i Štitare o finansijskom neisplativosti i prestanku prevoza na tim relacija, odnosno gubicima koje imaju zbog smanjenog broja putnika” – kaže Lalević.

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 13. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo