Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NASTAVAK SAGE OKO FALSIFIKATA NA IZLOŽBI DADA ĐURIĆA: Iz Podgorice jedno, iz Pariza drugo

Objavljeno prije

na

Četvoročlana komisija je utvrdila da su sporni radovi izloženi u Podgorici autentični, dok ćerka Dada Đurića Amarante Szidon i dalje tvrdi da je riječ o falsifikatimai i na spisak sumnje dodaje još prezentovanih djela

 

Nakon pisanja Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo o mogućim falsifikatima na podgoričkoj izložbi slika Miodraga Dada Đurića, Muzeji i galerije formirali su četvoročlanu komisiju za potvrdu autentičnosti spornih radova u čiju vjerodostojnost je sumnju javnosti predočila Đurićeva ćerka Amarante Szidon.

Mr sci istoričar umjetnosti  Petar Ćuković, istoričar umjetnosti prof. dr Aleksandar Ćilikov, istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković i istoričarka i teoretičarka savremene umjetnosti Maša Vlaović obavili su stilsko-hronološku analizu i utvrdili porijeklo dva kolaža izložena na izložbi u prostoru Muzeja i galerije Podgorice, reprodukovana u katalogu izložbe na strani 26-28.

Nakon analize, mediji su prenijeli da su članovi komisije utvrdili da su radovi izrađeni 1996. godine za vrijeme trajanja Cetinjskog bijenala: ,,Tom prilikom kao papirna podloga kolaža iskorišćeni su tabaci koje je umjetnik donio iz Pariza, iz štamparije njegove polusestre Marije, na kojima je, upravo u njoj, štampan katalog samostalne izložbe priređene u Plavom dvorcu na Cetinju povodom stogodišnjice Narodnog muzeja, na inicijativu Cetinjskog bijenala, odnosno princa Nikole Petrovića”, navodi se u izvještaju komisije.

U izvještaju je konstatovano da je dva navedena kolaža umjetnik poklonio rođaku Mirku Đuriću. Komisija je napomenula da se u ovom slučaju isključivo bavila utvrđivanjem autentičnosti radova, pri čemu nije ulazila u ocjenu njihove estetske vrijednosti. ,,Predmetni kolaži su autentična djela Miodraga Dada Đurića”, navodi se u zaključku izvještaja.

Monitor je od Muzeja i galerija u više navrata tražio uvid u izvještaj, ali oni se na taj poziv nisu odazvali. Kontaktirali smo i članove komisije, oni koji su odgovorili na telefonske pozive i mejl nijesu htjeli da komentarišu rad i nalaze komisije.

Amarante Szidon reagovala je na nalaze komisije. Ona za Monitor kaže:   ,,Ovi falsifikati urađeni sa hromalinskim kolažima na probnim papirima koji su služili za štampanje kataloga Cetinjskog bijenala 1996. godine, koji nije finansirao Dado, već  Bijenale sa svojim sponzorima, Vlada Crne Gore, muzeji i crnogorsko Ministarstvo kulture. Najvjerovatnija pretpostavka je da osnovu ovog užasa čine prava Dadova djela koja su naknadno uništena žvrljotinama”.

Ona objašnjava da je katalog Cetinjskog bijenala jedini katalog oko čije se opreme Dado lično angažovao, u duhu digitalnog kolaža koji je radio u to vrijeme u Parizu, u štampariji svoje polusestre Marije i zeta Dejana Bajagića, koji su zajedno sa njim izdali katalog te 1996.

Szidon navodi da je sasvim moguće da je Dado uradio kolaže za katalog, ali da ,,groteskni crteži urađeni preko toga, nikako ne mogu biti njegovi”, te da oko toga nema nikakve sumnje.

Poentira time da postoje dva potpisa na jednom od spornih radova, te da je jedan autentičan dok je drugi gruba imitacija. Pita se: ,,Gdje su nestali grafolozi za koje su nam obećali da će biti članovi komisije”.

Pored dva sporna rada koje je komisija analizirala, Szidon za Monitor kaže da sumnja u autentičnost i dva crteža reprodukovana na stranici 103 kataloga izložbe u Podgorici. Navodi da ih Dado nikada nije datirao 20. XII 1956. Beograd, odnosno 23. XI 1956. Beograd, jer je stigao u Fancusku u avgustu te godine. ,,Čini mi se da nam naši stručnjaci sada mogu potvrditi da se Dado mogao naći na dva mjesta u isto vrijeme. Mada, izgleda da je danas u Crnoj Gori sve moguće”, navodi Szidon.  Kao sporne ona navodi i pojedine crteže objavljene u katalogu na stranicama 101 i 102.

Szidon nam je proslijedila mišljenja Žermena Viata, počasnog direktora Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (Centra Žorž Pompidu) i Bernara Blistena, sadašnjeg direktora Nacionalnog muzeja savremene umjetnosti (Žorž Pompidu),  koji podržavaju njene tvrdnje. Međutim, oni do zaključenja ovog broja nijesu odgovorili na pitanja koja im je poslao Monitor.

Monitor je u prošlom tekstu pisao o velikom broju falsifikata koji su preplavili tržište umjetnina u regionu, uz zaključak da se provjera autentičnosti djela svodi na ličnu procjenu. Ta procjena može biti osporena, kao što se nedavno desilo jednom od najvećih autoriteta na području Srbije i Crne Gore za procjenu umjetnina – istoričaru umjetnosti Nikoli Kusovcu. Za kompletnu analizu autentičnosti nekog umjetničkog djela potrebno mnogo vremena, ali i odgovarajuće metode i tehnike. Neke od njih, poput ispitivanja ultraljubičastim zracima, ili rendgenskim snimanjem, nisu dostupne u Crnoj Gori.

,,Falsifikatori su, na primjer, često dodavali imitaciju Dadovog potpisa crtežu Uroša Toškovića kako bi ih prodali po višoj cijeni’’, navodi Szidon, objašnjavajući povezanost dva velika crnogorska slikara koja su zajedno živjela i stvarala u Beogradu.

Skandal je, tvrdi ona,   mogao da bude izbjegnut da su je iz Muzeja i galerija konsultovali.  ,,Kako jedan muzej može legitimnom nosiocu autorskih prava da pošalje katalog izložbe dan uoči otvaranja. Ovo što je muzej učunio je vrlo neprofesionalno. Centar Žorž Pompidu, gdje radim, upućuje nosiocima autorskih prava zahtjeve za dozvolu najkasnije dva mjeseca prije i najmanjeg publikovanja”, kaže Szidon.

Ona navodi da je testamentom ovlašćena da bude nosilac autorskih prava, i da se od Dadove smrti 2010. godine posvećeno bavi zaštitom djela svog oca.

,,Ova užasna afera predstavlja mučenje za sve članove moje uže porodice. Svi moji prijatelji iz umjetničkih krugova u Francuskoj su šokirani načinom na koji sam tretirana i potpunim odsustvom poštovanja Dadovog djela… Šokirana sam i rastužena time što je djelo mojeg oca ovako loše tretirano u njegovoj rođenoj zemlji, koju je toliko volio i u kojoj je odlučio da počiva”, zaključuje Szidon.

Pozadinu ove priče mnogi prepoznaju u nesporazumima i nerasčišćenim odnosima između Đurićeve porodice u Crnoj Gori i Francuskoj. Međutim, priča o slikarskom geniju nije porodična jer je on jedan od rijetkih međunarodnih znakova prepoznavanja Crne Gore i regiona u svijetu umjetnosti.

Potvrda toga je i prošlonedjeljna aukcija u Sotbiju u Parizu na kojoj je Đurićeva slika Les Polonials, prvobitno procjenjena između 20.000 i 30.000 eura, dostigla cijenu od 112.500 eura. Prema podacima kuće Arte, ovo je rekordna cijena za prodaju Đurićevog djela formata 97×130 cm.

 

Predrag NIKOLIĆ / Andrea JELIĆ

Komentari

DRUŠTVO

FILOZOFIJA,  ISTORIJA,  GEOGRAFIJA, KROJENJE PO ŽELJI: Društvo bez znanja – ptica u kavezu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U osnovnim školama, u kojima je sprovedena reforma, smanjen je fond časova humanističkih nauka. Od septembra kreće reforma u srednjim stručnim školama  kojom se  planira  smanjenje fonda časova istorije, geografije i drugog stranog jezika, i njihovo pretvaranje u izborne predmete. Kasnije na red dolaze gimnazije

 

,,Građanski neobrazovana radnička klasa je prečica ka fašizmu”, zaključak je jednog maturanta Gimnazije Slobodan Škerović na debati o ukidanju društvene grupe predmeta u stručnim školama.

U osnovnim crnogorskim školama, u kojima je već sprovedena reforma, smanjen je fond časova humanističkih nauka. Tako sada učenici, umjesto od šestog, tek od sedmog razreda pohađaju časove geografije, dva puta sedmično. Učenici devetog razreda imaju tek jedan čas istorije i jedan čas geografije nedjeljno. Iz Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta strahuju od rezultata ove reforme. Razloga za to je više. Materija koja se do sada izučavala u okviru četiri školske godine, raspoređena je na tri. Posljedice ove prakse, osim izgubljene norme časova profesora opšteobrazovnih predmeta, koji su prinuđeni da drže nastavu u više obrazovnih ustanova, su zbunjeni učenici, koji su usljed nedostatka vremena lišeni sposobnosti donošenja temeljnih sudova koji se tiču oblasti nacionalne istorije i geografije.

Od septembra kreće reforma u srednjim stručnim školama kojom se  planira smanjenje fonda časova istorije, geografije i drugog stranog jezika, i njihovo pretvaranje u izborne predmete. Kasnije na red dolaze  gimnazije. Naši izvori nezvanično tvrde da bi mogao da bude ukinut predmet etika u srednjoj medicinskoj školi.  Pokušali smo da to provjerimo,  ali do zaključenja ovog broja Monitora iz Ministarstva prosvjete i Centra za stručno obrazovanje nisu odgovorili na naše pozive.

Profesorica filozofije u Gimnaziji Slobodan Škerović Jasminka Milošević, da bi se shvatila suština obrazovanja, podsjeća na obrazovni  put poslastičara u Francuskoj: ,,Da bi čovjek postao poslastičar, osim stručnih predmeta koji su neophodni za ovu struku, dužan je da poznaje likovnu umjetnost. Tako kažu Francuzi, a znamo koliko je nadaleko poznata njihova kuhinja”.

Jasminka Milošević smatra da su predmeti poput filozofije, etike i logike diskriminisani već godinama. Filozofija se izučava samo u četvrtom razredu u gimnazijama, ali ne i u srednjim stručnim školama, gdje je, kako kaže, samo u naznakama. Etika i logika postoje samo kao izborni predmeti. Jasminka Milošević kaže da je etika je nezaobilazna iz više razloga: ,,Ona omogućava slobodan razvoj moralnog karaktera, razvija svijest o odgovornosti, opštem dobru i mogućnosti da se lični ciljevi usaglase sa opštim ciljevima. Često je čvrsto vezana za pravo i politiku, pa je to razlog više da bude zastupljena u svim školama. Svijet u kome živimo ubrzano se mijenja u naučnom, tehnološkom i geopolitičkom smislu. Kako će se pojedinac u njemu orijentisati, kako će moći da se prilagođava tim promjenama, bez etičkih orijentira”?

Profesorica  Milošević upozorava da se, posle niza godina bez logike kao obaveznog predmeta, pokazalo da učenici nisu u stanju da razlikuju riječ od pojma, sud od zaključka kao ni da razaznaju logičke greške. Na pitanje zašto je logika od značaja za svakog građana, Jasminka citira Gaja Petrovića, jednog od najvećih autoriteta u toj oblasti: ,,Kao filozofska disciplina koja proučava oblike valjane misli logika ima izvanredno značenje za sve one vrste čovjekove djelatnosti u koje je uključena njegova misao i u kojima je važno da njegova misao bude valjana. Mišljenje je komponenta svake ljudske djelatnosti. Kada razgovaramo sa prijateljem ili kada okopavamo vrt, u svakom trenutku kada ma što učinimo, važno je valjano misliti”.

U izjavi za Monitor ona podsjeća da je u saradnji sa kolegenicama, Ministarstvu prosvjete svojevremeno slala primjedbe na reformu gimnazija. U toj primjedbi navodi se: ,,Naime, jedan od najvažnijih ciljeva reforme jeste osamostaljivanje učenika za samostalno učenje. Nijedan predmet, pored filozofije i etike, ne može više doprinijeti pripremanju učenika za samostalno mišljenje i učenje, od logike. Nejasno je zbog čega se uopšte traži uvođenje obaveznih predmeta isključivo iz oblasti prirodnih nauka? Jak argument protiv toga je činjenica da naši učenici veoma rijetko biraju izborne predmete iz ovih oblasti – grupe uglavnom nemaju više od pet, šest učenika. Nasuprot tome, izborni predmeti iz oblasti filozofije, psihologije i sociologije su među najpopularnijim. U grupama iz etike kod nas često bude i četrdesetak učenika.” Jasminka  Milošević kaže da su u primjedbi uputile pitanje Ministarstvu prosvjete zbog čega u komisijama za unapređenje reforme nastave nema nijednog profesora filozofije. Odgovor iz Ministarstva je izostao.

U Baru je u maju 2018. godine održana dvadesetšesta po redu UNESCO-va Međunarodna filozofska olimpijada u organizaciji Udruženja profesora filozofije Crne Gore. Odaziv je bio rekordan, olimpijada je ugostila 100 učenika i 92 profesora iz 50 zemalja svijeta. Ovo je ujedno i događaj koji se nikada prije nije odigrao u Crnoj Gori.

Jasminka Milošević  koja je i generalna sekretarka ovog udruženja, kaže da čudi ćutanje i nedostatak podrške Ministarstva prosvjete: ,,Naši dugogodišnji pokušaji da uvrstimo takmičenje iz filozofije u program takmičenja Ispitnog centra ostaju bez uspjeha i racionalnog obrazloženja. Naime, Ispitni centar organizuje takmičenja iz predmeta koji su uvršteni u Uneskove olimpijade znanja – najvišu formu takmičenja za sredjoškolce na svijetu. Ipak, takmičenje iz filozofije, koje je, uz Matematičku olimpijadu, najznačajnije i najzahtjevnije takmičenje za srednjoškolce na svijetu, nije uvršteno u njihov program“. Učenici ne dobijaju adekvatnu podršku ni od svojih škola, ni od Minstarstva: izostaju nagrade koje Ministarstvo svake godine dodjeljuje najboljim učenicima na državnim takmičenjima, a uskraćeni su i za dodatne bodove prilikom upisa na fakultete. Neki od njih, obeshrabreni ovakvim tretmanom, odlaze na studije u inostranstvo odakle se možda neće vratiti.

Profesor Pravnog fakulteta i kolumnista Milan Popović ima kritičan i alternativan stav kada je u pitanju reforma opšteobrazovnih predmeta: ,,Vladajući stav o reformi u obrazovnom sistemu je u funkciji propagande u cilju evropskih integracija. On služi kao fasada za opskurne interese. Kao što u medicini postoji tim za presađivanje organa, tako je u nauci potrebna saradnja svih strana. Ovo je najbrutalnija redukcija obrazovnog sistema, a sve pod liberalno-demokratskom fasadom.“

Kaže da ohrabuju vijesti iz Francuske: ,,U Francuskoj, jednoj od najvažnijih članica Evropske unije, planira se uvođenje filozofije kao ključnog predmeta – na svim nivoima obrazovanja, od osnovnih škola do univerziteta. Tako se dolazi do svijetla izvan tekućih propagandi“.

Na preporuke Savjeta Evrope, date na konferenciji o obrazovanju za ljudska prava i građanstvo iz 2017. godine, da treba intenzivirati obrazovanje za građanstvo sa posebno naglašenim značajem ovog predmeta u stručnim školama, nadležni ostaju nijemi. U Crnoj Gori građansko obrazovanje je izbor.

Na konferenciji u maju 2019. godine ministar prosvjete, Damir Šehović najavio je početak kampanje “Stručno je ključno – zaposli se, zaradi i sebe izgradi”. Ovim je jasno da se mora prilagoditi zahtjevima  poslovnog tržišta. Pomorac bez znanja geografije daleko ne plovi. Društvo bez znanja je ptica u kavezu.

 

                                                             Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UZALUD NOVI PRAVILNIK O KORIŠĆENJU PLAŽA: Svako po svome

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pravilnik jasno propisuje da se zakupljeno kupalište dijeli na dva jednaka dijela, da se podjela jasno označi na dio sa plažnim mobilijarom i drugi za posjetioce sa svojim peškirima. Zakupci se oglušuju o ovo pravilo u želji da što više zarade u inače sve kraćoj turističkoj sezoni, pa za slobodno korišćenje ostave mali dio plaže, obično neprikladni i neuređeni kamenjar

 

Uoči turističke sezone Ministarstvo održivog razvoja i turizma donijelo je nova pravila o korišćenju plaža na Crnogorskom primorju. Pokušaji nadležnog Ministarstva i Javnog preduzeća Morsko dobro da riješe ozbiljne probleme oko korišćenja i uređenosti pretrpanih kupališta na moru, kao da su propali kroz vreli sitni pijesak. Zakupci plaza najčešće ne poštuju postavljene uslove za korišćenje preuzetih kvadrata morskog žala, što nailazi na osudu turista i mještana primorskih gradova.

Gužva na plažama je ogromna, pijesak se i ne vidi od ležaljki i suncobara, prilazi plažama su neuređeni, prepuni smeća i neprijatnih mirisa, svuda su rampe za naplatu parkinga po enormnim cijenama. Pojedini zakupci nekažnjeno betoniraju dijelove plaža ili postavlaju daščane podove na kojima otvaraju ugostiteljske objekte na pjeni od mora.

Najnoviji Pravilnik o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru, donosi poboljšana rješenja sistema korišćenja plaža, ali se ona na terenu u većini slučajeva ne poštuju. Nesklad između propisanog i primijenjenog očigledan je na primjeru zauzetosti skupih pješčanih kvadrata, prema kojem zakupci najčešće ne poštuju pravilo da oslobode polovinu zakupljenog prostora od ležaljki i suncobrana za one posjetioce koji ne žele da ih iznajmljuju.

Pravilnik jasno propisuje da se zakupljeno kupalište dijeli na dva jednaka dijela, da se podjela jasno označi na dio sa plažnim mobilijarom i drugi za posjetioce sa svojim peškirima. Međutim, zakupci se oglušuju o ovo pravilo u želji da što više zarade u inače sve kraćoj turističkoj sezoni, pa za slobodno korišćenje ostave mali dio plaže, obično neki neprikladni i neuređeni kamenjar.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 12. JULA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI REBALANS ZA NOVA ZADUŽENJA: Cijena nemoći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država  nije u stanju da otplaćuje dospjele dugove bez „refinansiranja“. Samo za  obveznice emitovane 2016. koje dospjevaju naredne godine treba pripremiti 580,5 miliona. Otprilike onoliko koliko će se, prema nezvaničnim najavama, država dodatno zadužiti tokom ove godine

 

Umjesto za planiranih 250, Vlada Duška Markovića pokušaće da državu do kraja godine zaduži za 750 miliona eura. Dodatnih 500 miliona, prema još nezvaničnim informacijama, poslužiće za vraćanje dugova koji dospijevaju naredne godine.

Odluka o rebalansu budžeta i (ne)planiranom zaduženju mogla bi biti donijeta na sjednici Vlade koja će se održati u četvrtak, dok ovaj broj Monitora bude u štampariji.Prema istim najavama, poslanici bi se o predloženom rebalansu izjasnili do kraja mjeseca. Prije odlaska na ljetnji raspust. Navodno, odluka o zaduženju donosi se kako bi se obezbijedili krediti pod povoljnijim uslovima, pošto se naredne godine, kažu, očekuje pogoršanje uslova na međunarodnom finansijskom tržištu. Naravno, dok ovaj broj Monitora stigne do vas, bićete u prilici da čujete precizne cifre i zvanično obrazloženje odluke.

Priču o uzimanju kredita „dok je vrijeme“ slušali smo i prošle godine kada je ista Vlada, jednako nenajavljeno, radila ne jedan nego dva rebalansa budžeta. Jedna od glavnih izmjena Zakona o budžetu za 2018. godinu odnosila sa na zaduženja koja su, sa prvobitno planiranih 295 narasla na astronomskih 740 miliona. Sve uz objašnjenja kako rebalans „nije proizvod ishitrenosti već rezultat osmišljenog pristupa, koncepta i strategije…”. I tvrdnji da se krediti uzimaju zato što će naredne godine biti skuplji.

Tada je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović objašnjavao kako ćemo „značajne kredite koji dospijevaju 2020. i 2021. godine refinansirati na duži period i time napraviti značajne uštede u našem budžetu”. Simović je zaboravio da pomene kako će te „značajne uštede“ biti ostvarene na račun budućnosti zemlje, i generacija na koje prebacujemo naše dugove. Pod uslovom da oni, u međuvremenu, ne odu iz Crne Gore.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 12. JULA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo