Povežite se sa nama

OKO NAS

DODJELA JEDNOKRATNIH SOCIJALNIH POMOĆI NA NAŠ  NAČIN: Zloupotrebe pod maskom diskrecije

Objavljeno prije

na

Do izvještaja s imenima osoba koje koriste jednokratne novčane pomoći iz budžeta opština ili preko centara za socijalni rad, gotovo je nemoguće doći. Nadležni kažu da bi time narušili privatnost sugrađana, pa ostaje nepoznanica prema kojim kriterijumima i kome se dijeli novac. Više primjera tokom minulih godina, međutim, ukazuje na to da se institut jednokratnih pomoći često zloupotrebljava

 

Institut jednokratne socijalne pomoći,  koji u Crnoj Gori funkcionište kroz budžete lokalnih uprava ili centara za socijalni rad, obično je netransparentan i građani ne mogu saznati  kome se dodjeljuje njihov novac. Imena korisnika te vrste pomoći nadležni sakrivaju, pravdajući to zaštitom privatnosti. Upravo zbog i sumnje da je prostor za zloupotrebe neograničen i da vlasti imaju mogućnost da na stotine hiljade eura godišnje raspodjeljuju prema svom nahođenju i savjesti.

Kako su nedavno saopštili iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) prošle godine jednokratnu socijalnu pomoć koristilo je  skoro sedam i po hiljada građana, a za tu  namjenu iz državnog budžeta izdvojeno je nešto više od pola miliona eura.

Iz te NVO apostrofirali su za primjer Glavni grad, koji je uoči predsjedničkih izbora za tri mjeseca potrošio 140 hiljada eura, iako je dozvoljena mjesečna potrošnja u ovom slučaju bila 20 hiljada.

Uvidom u odluke o budžetima, evidentno je da ni na sjeveru ne štede kada određuju sume koje će biti potrošene u tu svrhu.

Tako  će, na prijemjer, na ime jednokratnih pomoći u Rožajama ove godine biti isplaćeno 40.000 u Kolašinu 14.000, u Andrijevici i na Žabljaku po 7.000, dok je u Pljevljima samo u prvom kvartalu  iz lokalnog budžeta isplaćeno oko 2.500 eura, navodno, kao pomoć  socijalno najugroženijim građanima.

Iznosi za tu vrstu podrške siromašnim sugrađanima  u nekim se opštinama drastično ražlikuju iz godine u godinu. Tako je u Rožajama prošle godine iznos bio dvostruko veći, a u Kolašinu dvostrukomanji.  Opština Petnjica pod stavkom “socijalna žaštita” bez detaljnijeg objašnjenja šta to podrazumijeva opredijelila je ove godine 8.000 eura. U  budžetima opština Bijelo Polje, Mojkovac ili Plav, recimo,  nema iznosa koji su u rashodima budžeta upisani kao “jednokratne socijalne pomoći”.

Kolašinska opozicija je, u više navrata,  oštro kritikovala vlast, koju u tom gradu predvodi Demokratska partija socijalista, zato što je ove godine opredijelila više za tu vrstu socijalnih davanja. Kritičari vlasti sumnjaju i da će dio takozvanih budžetskih rezervi biti  sumnjivo iskorišten.

Iz lokalnih  uprava obajašnjvaju da  je procedura za dobijanje jednokratnih socijalnih pomoći jasna i da nema mahinacija. Navodno, opravdanost svakog zahtjeva provjerava se kod Sekretarijata za opštu upravu.

„Naša namjera je da pomognemo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Prema zakonu, jedna osoba može dobiti godišnje najviše 270 eura”,- identična su objašnjanje u nekoliko sekreterijata za finansije u sjevernim opštinama.

Bojan Zeković iz Socijaldemokratske partije smatra da je “iako opravdan, institut jednokratne socijalne pomoći podložan zloupotrebama”. Naročito je to tako, objašnjava on, „u crnogorskoj izvedbi, gdje imamo pravosnažno osuđene državne službenike zbog zloupotreba pri dodjeljivanju socijalne pomoći”.

“Sredstva za tu namjenu u Kolašinu, kada je DPS bila  na vlasti 2012. i 2013. godine, iznosila su 30.000 eura. Dvije godine kasnije, kada je DPS izgubio vlast, za jednokratne socijalne pomoći opredijeljeno je  svega  3.680 eura, pa ponovo višestruko uvećana, po povratku DPS-a. Već iz toga jasno se vidi namjena tog novca. Istovremeno,  ukinuta su sredstva za lap-topove koji su dodjeljivani svim polumaturantima kako bi bila obezbijeđena jednaku dostupnost obrazovanja svoj djeci”, – tvrdi Zeković.

Prema njegovim riječima, odbornici ne mogu dobiti izvještaj o tome kome je pomoć dodijeljena, “što  pokazuje da  je vlast svjesna da im način na koji raspolažu tim sredstvima  ne služi na čast”. U  opoziciji u još nekoliko opština na sjeveru potvrđuju da nikad nijesu mogli doći do izvještaja, iz kojih bi se “imenom i prezimenom” vidjelo ko prima jednokratne socijalne pomoći.

U MANS-u tvrde da da je, u kontekstu jednokratnih socijalnih pomoći posebno problematičan rad centara za socijalni rad.

Iznosi koje iz tih ustanova isplaćuju, čak i u opštinama s manje od 10.000 stanovnika, nijesu mali. Tako je, na primjer, tokom minule dvije godine,  na području kolašinske i mojkovačke opštine Ministarstvo rada i  socijalnog staranja, odnosno Centar za socijalni rad,  na ime jednokratnih pomoći,  isplatio blizu 34.000 eura. To pravo iskoristilo je 314  osoba.

Tu vrstu pomoći trebalo bi da mogu ostvariti  oni koji se nađu “u  okolnostima koje se nijesu mogle predvidjeti i prevazići, a nepovoljno utiču na zadovoljavanje njihovih osnovnih potreba”.  Takođe,  prema propisima trebalo bi da pravo na nju imaju djece i mladi, čije porodice nemaju materijalnih mogućnosti da im obezbijede neophodne uslove za pravilan rast i razvoj.

No, cvrnogorska praksa pokazuje je da se novac namijenjen u tu svrhu drugačije koristi. Prije sedam godina u Pljevljima je otkrivena  zloupotreba, upravo, sredstava za jednokratne novčane pomoći. Direktor tamošnjeg  Centra za socijalni rad Juso Ajanović i službenik te institucije Ermin Nuhanović, osuđeni su za kupovinu glasova pred parlamentarne izbore 2012. godine.

Problematičan rad centara za socijalni rad,  kazali su u MANS-u,  pokazuje in najnoviji primjer u Pljevljima. Državna revizorska institucija (DRI) nedavno je utvrdila da je tamošnji Centar za socijalni rad sakrio donaciju UNDP od 75.000 eura.

Tokom minulih godina objavljivani su primjeri zloupotreba fondova još nekih  centara za socijalni rad. KoalicijaZdravo Berane objelodanila je da je  supruga bivšeg predsjednika Opštine Vuke Golubovića dobila 2012. godine od Centra za socijalni rad pomoć od 350 eura za hranu. Njena mjesečna zarada tada je bila  1.071 euro.

 Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo