Povežite se sa nama

OKO NAS

ZDRAVSTVO: KADROVSKE NEVOLJE NA SJEVERU: Odlazak specijalista

Objavljeno prije

na

Zdravstvene ustanove na sjeveru godinama se suočavaju s nedostatkom kadrova. Najveći problem predstavljaju specijalisti, koji se nakon specijalizacije kratko zadržavaju ili čak uopšte ne vraćaju u ustanovu koja je finansirala njihovo školovanje. Nedostaje ljekara i u domovima zdravlja i službama hitne pomoći

 

U posljednjih šest godina opštu bolnicu u Pljevljima napustilo je destek ljekara specijalista. Taj problem muči i ostale zdravstvene ustanove na sjeveru.   Rukovodiocizdravstvenih ustanova prizanju da je vrlo čest nekorektan odnos kolega, koji rad na sjeveru koriste kao „odskočnu dasku u karijeri“, a zatim odlaze.

Direktor Opšte bolnice u Pljevljima Ernes Gadžo nedavno je kazao novinarima da ta ustanova više neće biti „usputna stanica ljekarima koji se vraćaju sa specijalizacije, niti će biti ulaz na mala vrata za veće zdravstvene ustanove“.U toj  bolnici rade 22 ljekara specijalista, a po sistematizaciji trebalo bi da ih je 48.

Gadžo je saopštio i da se tokom minule decenije pet ili šest ljekara nije vratilo nakon završene specijalizacije, iako su bili obavezni da to urade. Navodno  ti su ljekari procesuirani.

Samo  tokom 2017. godine opštu bolnicu u Bijelom Polju napustilo je 15 ljekara, a među njima čak šest ginekologa.

Troškovi specijalizacije, koja traje četiri do pet godina,  za jednog ljekara iznose   40.000 do 50.000 eura. Njihovim odlaskom iz matične ustanove nastaju znatni  i indirektni troškovi, koji podrzumijevaju angažovanje specijalista iz drugih bolnica po tržišnom  principu.

Prema podacima iz Direktorata za kontrolu i unapređenje kvaliteta od 2013. godine u crnogorski zdravstveni sistem ušlo je 350 ljekara, dok je u posljednje dvije godine odobreno 150 specijalizacija i 20 užih specijalizacija. U Kliničkom centru Crne Gore na specijalizacijama se nalazi oko 200 ljekara.  Prednost će se ove godine dati, kako je najavljeno,  specijalističkom usavršavanju u Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju, Kolašinu.

U bolnicima na sjeveru ohrabreni su jer je, kako tvrde,resorno ministarstvo krenulo u rješavanje problema odlaska specijalista  iz njihovih ustanova i to kroz   predložene izmjene u ugovorima specijalizanata.Ministarstvo je, naime, predložilo da se ugovor o specijalizaciji izmijeni tako što bi ljekar koji napusti ustanovu u periodu kraćem od onoga koliko je trajala specijalizacija, morao vratitidvostruki iznos troškova edukacije.  Ljekar bi, drugim riječima, ukoliko mu je spacijalizacija trajala četiri godine, bio dužan da plati troškove za osam.

I u pljevaljskoj bolnici kažu da su s ljekrima sada potpisani ugovori, prema kojima su obavezni da nakon završene specijalizacije u toj usatnovi  rade dva puta duže od vremena koje su proveli na specijalizaci. Trenutno, na specijalizaciji u tom je gradu 26 ljekara.

“Ljekar koji završi specijalizaciju ima pravo da raskine radni odnos, a da u ovoj ustanovi ne radi ni jednog dana, ali osim tog prava ima i obavezu da izmiri sve troškove koje je društvo uložilou njegovu specijalizaciju. Pošto se dešava da se neki ljekari ne vraćaju u Crnu Goru već ostaju u drugim državama, gdje su bili na specijalizaciji, postignut je dogovor da se svaki takav slučaj procesuira preko nadležnih državnih i instutucija“, – objasnio je Gadžo.

Nedostatak kadrova nije zaobišao ni službe hirne pomoći, ni domove zdravlja na sjeveru. Krajem prošle godine nijedan od nezaposlenih ljekara s evidencije Zavoda za zapošljavanjenije želio prihvatiti posao u kolašinskom Domu zdravlja. Mladi ljekari radije čekaju posao u nekoj od zdravstvenih ustanova u glavnom gradu ili na primorju.Kao i u Kolašinu, isti problem imaju i u mojkovačkom Domu zdravlja, gdje, do prije nekoliko mjeseci,  nijesu popunjena dva od pet radnih mjesta ljekara za odrasle. Takođe, umjesto dvojice, predviđenih po sistematizaciji, radi samo jedan pedijatar.

Poslove izabranog ljekara za žene u Mojkovcu, po ugovoru o dopunskom radu, obavljaju ljekari specijalisti ginekologije i akušerstva iz Doma zdravlja i Opšte bonice Bijelo Polje.  U tom gradu čekaju  ljekara sa specijalizacije iz ginekologije i akušerstva.

Kolašinskom  Domu zdravlja, objašnjava direktorica  Dragica Popović, fale dvaljekara opšte medicine.  Raspisivanje konkursa nekoliko puta nije dalo rezultzate. Samo se jedan ljekar minule godine javio na konkurs, ali i on je napustio Kolašin nakon nekoliko mjeseci.

Nedosatatak kadra u domovima zdravlja, uglavnom, rješava se zahvaljujući naporima ljekara koji preuzimaju dodatni posao.

Početkom sedmice iz Sindikata doktora medicine saopštili su da se  Zavod za hitnu medicinsku pomoć suočava s velikim problemima u organizaciji posla zbog nedostatka oko 50 ljekara svakog mjeseca.  Iz Sindikata su objasnili da je prema sistematizaciji radnih mjesta u ZHMP predviđeno 145 ljekara.

Tokom minulih pet godina crnogorske javne zdravstvene ustanove, prema podacima Sindikata doktora medicine,  napustilo je više od 150 ljekara.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo