Povežite se sa nama

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA CENTRA ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE:  Naši problemi nijesu u Briselu, već u našoj kući

Objavljeno prije

na

Prva i izvorišna naša bolna tačka je vlast koja je partijski i partikularni interes stavila iznad državnog, a posljedično i iznad procesa pristupanja EU. Iz toga slijede sve ostale manjkavosti na koje ukazuje i EK

 

MONITOR: Vlast i opozicija i civilni sektor tradicionalno različito čitaju i ovaj, najnoviji, Izvještaj Ek.  Vlast je zadovoljna, ovi drugi tvrde da je situacija loša. Kako vi čitate nove komentare Brisela?

ULJAREVIĆ: Ja ne mislim da ima bitnih razlika u čitanju izvještaja od strane vlasti i onih koji kritički nastupaju u odnosu na vlast, što sam imala prilike da čujem i od nekih visokih zvaničnika u neposrednom razgovoru. Razlika je samo u javnoj interpretaciji, za to vrlo pogodnog briselskog jezika.

Upravo oni iz vlasti koji su najviše svjesni težine tih ocjena, koje se iz godine u godinu kao opomene ponavljaju, a ponegdje i pooštravaju, pokušavaju to obojiti sebi omiljenom ružičastom bojom. To je nezreo i neodgovoran pristup jer hrani postojeći začarani krug umjesto da se nagomilani problemi rješavaju. Izvještaj nije dobar za Crnu Goru, a neće biti bolji ako oni koji donose odluke to nastave ignorisati.

MONITOR: Slažete li se sa pojedinim ocjenama, da smo nakon ovog Izvještaja izgubili poziciju lidera u regionu kada su u pitanju evropske integracije?

ULJAREVIĆ: Ta pozicija lidera je, inače, bila nategnuta jer u razredu loših đaka biti dobar, onaj koji ima trojke, nije format lidera.  EU je pokušala da na taj način ohrabri Crnu Goru, ali je dobila kontraefekat. Konstrukciona greška je bila želja EK i nekih država članica da vjeruju da crnogorske vlasti zaista žele reforme, jer ta politička volja postoji samo na površinskom sloju ali ne u dijelu kada treba prestati sa postojećim praksama široke zloupotrebe ovlašćenja i javnih resursa, ali i kako vidimo posljednjih godina i sve češćeg kršenja Ustava i zakona zarad interesa pojedinačne partijske strukture.

Suštinski, Izvještaj EK konstatuje nastavak regresije. U dva ključna poglavlja – 23 i 24 – u trećem izvještaju zaredom imamo ograničen napredak, što je sada već slaba trojka. Mnogo puta najavljivana završna mjerila od strane naših zvaničnika se ne naziru jer Crna Gora nije ispunila ni privremena mjerila. Sumarna prosječna ocjena napretka u svim otvorenim poglavljima pada od 2016, a u samom regionu se pojavljuju i oni koji ispunjavaju obećanja EU, pa čak i kad to podrazumijeva teške i riskantne odluke za njih same, što relativizuje poziciju Crne Gore prema EU kao uzornog primjera u regionu.

MONITOR: Koje su po vama naše bolne tačke kada su u pitanju evropske integracije? Korupcija i kriminal?

ULJAREVIĆ: Naša prva, izvorišna bolna tačka je vlast koja je partijski i partikularni interes stavila iznad državnog, a posljedično i iznad procesa pristupanja EU. Iz toga slijede sve ostale manjkavosti na koje ukazuje i EK.

Institucije ostaju slabe i partijski zarobljene, nesposobne da proizvode očekivane rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a sve to ima ozbiljne posljedice i na ukupnu (ne)funkcionalnost vladavine prava.

Očekivano, pitanje medija je negativno apostrofirano, jer ni nakon godinu dana mi ne znamo ko je pucao na novinarku Vijesti, Oliveru Lakić, znamo da je DPS nezakonito zauzeo RTCG zaustavljajući njegov proces transformacije u javni servis, da nastavlja da „hrani“ medije koje pozitivno izvještavaju o vlastima a da na sve načine pokušava otežati rad medija koji dovode u pitanje odluke i politike vlasti, da Agencija za elektronske medije ne radi profesionalno, i da se kroz navodnu reformu medijskih zakona pokušava naći dodatni prostor da se „ozakoni“ kontrola vlasti nad medijima.

Takođe, učinak u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminal je nepojmivo loš, i to više ni fingirana stastika ne može sakriti. Izostanak utvrđivanja odgovornosti u Tužilaštvu i sudstvu za postupke koji su umjesto osuđujućim presudama rezultirali opranim biografijama kontraverznih biznismena, šefova organizovanih kriminalnih grupa ili članova tih kriminalnih grupa, uz dodatne milionske naknade koje građani i građanke Crne Gore plaćaju za takav rad pravosuđa je postala praksa. To ne zabrinjava ni navodno štedljivu Vladu, jer je jasno da su ovi procesi i završili po volji vladajuće strukture. Isto tako kao što se mnogi slučajevi koji se odnose na najviše zvaničnike i štete koji su proizveli ne otvaraju dok god su oni politički podobni. Od nepravde je jedino možda gora selektivna pravda, a ona je crnogorska stvarnost.

MONITOR:  Mislite li da je opcija klauzule balansa i dalje moguća?

ULJAREVIĆ: Klauzula balansa je praktično na snazi, mada, u jednom blažem obliku. Moj stav, koji sam i ranije iznosila jeste da su crnogorske vlasti koje su bile agilne, direktno ili preko svojih medijskih i drugih kerbera, da razapinju lidere NVO koje su podsjetile na mehanizam klauzule balansa zapravo svima nama svojim postupanjem stavile klauzulu balansa. Partijsko zauzimanje RTCG nakon nezakonitih smjena nepodobnih članova Savjeta RTCG, generalne direktorke i direktora TV, zatim nezakonita smjena nepodobne članice Savjeta ASK-a, uz „kreativne pravne“ i političke akcije da se održi kontrola nad ova dva savjeta, kršenje Ustava i zakona prilikom posljednjih imenovanja predsjednika sudova koji su već imali dva mandata mene jako podsjećaju na jedan retrogradni politički pristup koji je karakterisao i vladavinu Slobodana Miloševića, a zacijelo su daleko od onog što su najbolji evropski standardi i prakse.

MONITOR: Šef delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav ocijenio je da se mora riješiti afera „Koverat“. Mislite li da će i ova afera završiti kao afera „Snimak“, opet uprkos apelima Brisela?

ULJAREVIĆ: Vjerujem da je namjera crnogorskih vlasti da i aferu „Koverat“ stavi pod tepih kao i aferu „Snimak“. Isto tako vjerujem da to neće ići lako, a treba imati u vidu da je afera „Kovert“ revitalizovala i aferu „Snimak“ koja se i ove 2019. nalazi u Izvještaju EK. U Izvještaju svoji da navodi koji se odnose na ove afere „zahtijevaju kredibilan, nezavisan i učinkovit institucionalni odgovor“, čime EK zapravo kaže da svega toga do sad nije bilo od strane nadležnih crnogorskih institucija.

MONITOR: Ruši li to kredibilitet same briselske administracije, koja uprkos lošim učincima nastavlja samo da „bude zabrinuta“?

ULJAREVIĆ: Nema sumnje da se dio euroskepticima kod naših građana odnosi i na ono što je izostanak adekvatnog uticaja EU na adresiranje postojećih devijacija i pravne nesigurnosti. Zato se već sada Unija suočava ne samo sa izazovima u sopstvenoj kući, nego i sa naporom da održi krebilitet van te kuće, a posebno u državama koje su u različitim fazama evropskih integracija. Zarad svog kredibiliteta i integriteta, EU će morati mijenjati pristup i u odnosu prema Crnoj Gori jer ne možete diplomatski i sa izrazima zabrinutosti razgovorati sa onima koji su spremni da dnevno ugrožavaju državni interes ako im to donosi neke lične ili partijske koristi, pa čak i da toj istoj EU stavljaju prst u oko ispitujući granice njene trpeljivosti, kao što to čine crnogorske vlasti sve češće i sve otvorenije.

MONITOR: Iz Brisela i dalje insistiraju da svi treba da učestvuju u radu parlamenta. Kako vidite taj njihov stalni zahtjev, uprkos bojkotu kao legitimnoj opciji ?

ULJAREVIĆ: Preciznije, u Izvještaju EK stoji da je „povratak političkoj debati u Skupštini odgovornost svih političkih aktera“.  Na ovaj način se, i to s pravom, ukazuje ne samo na odgovornost onih koji bojkotuju rad Parlamenta, već i ostalih, a ja bih rekla prevashodno vlasti koje skoro tri godine simulira otvorenost za dijalog koji bi vodio unaprijeđenju opšteg nivoa političke kulture i demokratskoj poretka, a čiji jedan segment čine i uslovi za fer i slobodne izbore. Takođe, treba uvažiti činjenice da smo imali defektne izbore, hapšenje jednog poslanika na koji je Skupština kao institucija ostala nijema, zatim aferu „Koverat“ koja nije adekvatno adresirana. To su sve jaki argumenti koje, koliko vidim, ni Brisel ne ignoriše. Legitimno je pravo svakog političkog subjekta da izabere strategiju svog političkog djelovanja jer u konačnici taj politički subjekt snosi odgovornost za to na samim izborima.

MONITOR: Kako vidite ocjene da pitanje proširenja neće biti prioritet za novu briselsku administraciju i šta to znači za Crnu Goru?

ULJAREVIĆ: Mi ne znamo još što će biti prioriteti nove briselske administracije, tako da o tome sada možemo samo spekulisati. Mislim da će otvaranje ili neotvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom označiti mnogo jasnije pravac oblikovanja tih prioriteta.

Međutim, ne treba miješati to što je EK recimo stavila u svoje prioritete i što je aktuelni integracioni kapacitet država regiona, pa i Crne Gore. Mene mnogo više ovo drugo brine, odnosno ne prepoznajem, sedam godina nakon otvaranja pregovora Crne Gore sa EU, isti entuzijam ni crnogorske administracije ni mnogih drugih aktera za reforme, a politička volja je očito preklopljena voljom tzv. veto igrača kojima nije interes demokratizacija i evropeizacija društva, rušenje postojećih monopola moći i uspostavljanje jakih institucija sposobnih da svoj posao rade bez političkih uticaja i miješanja. Ukratko, naši problemi nijesu u Briselu, ili u nekoj od država članica, naši problemi su u našoj kući i dvorištu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR I ANALITIČAR MEDIJA: Svjedočimo samo vrhu brijega

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast, koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora, blokirala evropski put

 

MONITOR: Mediji su zaslužni sto su otvoreni i procesuirani slučajevi zloupotreba bivše predsjednice Vrhovnog suda i policajaca povezanih sa organizovanim kriminalom. Šta vam to govori?

VUKOVIĆ: Polakote, što bi rekao bivši glavni specijalni tužilac Katnić. Prvo moramo odati zahvalnost Europolu, koji je prikupio informacije i proslijedio ih na adrese naših nadležnih. Odatle možemo govoriti o zasluzi medija, jer su obnarodovali kompromitujuće informacije i tako, pretpostavljam, ubrzali procesuiranje. Mi sada ne znamo šta bi se desilo da kompromitujući transkripti telefonskih razgovora nijesu došli do medija, ali je jasno da je njihovo objavljivanje ubrzalo policijsko-tužilačke akcije.

Jedna od funkcija medija je da kontrolišu one koji imaju formalnu i neformalnu moć, jer je istorijsko iskustvo pokazalo da su i najnezavisnije institucije i najpošteniji ljudi skloni zloupotrebama moći u određenim situacijama. Zato ih neko stalno mora držati na oku. No, dešavalo se i ranije da mediji u Crnoj Gori odigraju dobro ulogu kontrolora i galame dovoljno glasno, ali je bilo uzalud jer je konfiguracija moći u društvu bila takva da se ta galama zabadala u debelo uho nezainteresovanih. Sada imamo nešto drugačiju konfiguraciju moći i uši nekih institucija su se počele tanjiti.

MONITOR: Šta govori činjenica da su policajci, te čelni ljudi pravosuđa članovi organizovanih kriminalnih grupa?

VUKOVIĆ: Neke mlađe ljude sam nedavno edukovao o tome kako je aktuelni predsjednik države tokom svoga prvoga premijerskog mandata govorio opoziciji u parlamentu da neće nikada saznati istinu o sivom državnom novcu koji se nalazio na posebnim računima koji su otvarani na imena režimskih ljudi. Bilo je to u vrijeme međunarodnih sankcija kojima su kažnjavane Srbija i Crna Gora zbog uloge u krvavom raspadu Jugoslavije. Od toga vremena datiraju razne vrste nekažnjivih zloupotreba moći i njegovanje raznih vrsta simbioza kriminala i institucija koje su dužne da služe javnom interesu. Ta simbioza je trebala ljude posebnog kova, stvarala ih i uzgajala, a odricala ih se samo u trenucima kada su postojali remetilački faktori ili su bili podesni za žrtvovanje na oltar euroatlantskih integracija. Najilustrativniji primjer je bivši dugogodišnji broj 2 vladajuće partije i režima – Svetozar Marović.

Ovo čemu trenutno svjedočimo je samo vrh brijega i možemo samo slutiti šta će nam pući pred očima ako budemo u prilici da vidimo makar veći dio toga brijega.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

TOMISLAV JAKIĆ, NOVINAR I POLITIČKI ANALITIČAR: Nadam se da će svijet biti multipolaran

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska je unija nedvosmisleno na razmeđi: hoće li pokušati još jednom, možda i posljednji put, uzeti zalet prema poziciji samostalnog faktora na svjetskoj sceni ili će se zadovoljiti sadašnjom ulogom ‘rezervnog igrača’ Amerike

 

MONITOR: Koliko se kriza izazvana invazijom Rusije na Ukrajinu, koja je prije svega humanitarna, a onda i bezbjednosno-ekonomska i politička, „prelila“ i na odnose u hrvatskom državnom vrhu?

JAKIĆ: Ne bih rekao da se ta kriza prelila na odnose u hrvatskom državnom vrhu, ona je samo pridonijela tome da se ti odnosi dalje zaoštre – na štetu digniteta nositelja dviju visokih funkcija u državi i na štetu cijele Hrvatske.

MONITOR: Bili ste savjetnik Stipe Mesića za vrijeme njegovog predsjedničkog mandata. Sadašnji hrvatski predsjednik, socijaldemokrata Zoran Milanović unaprijed najavljuje veto Hrvatske u vezi sa eventualnim zahtjevom Finske i Švedske za prijem u NATO, uslovaljavajući hrvatski pristanak rješavanjem pitanja položaja Hrvata u BiH. Kako Vama izgleda ova Milanovićeva „kombinacija“?

JAKIĆ: To je nešto što se s pravom može nazvati nemogućom kombinacijom. Najaviti veto u slučaju primanja Švedske i Finske u NATO s obrazloženjem da će to samo još više pogoršati sigurnosnu situaciju u Evropi, to bi imalo itekako smisla. Ucjenjivati na način da se kaže: ili ćete vi djelovati u smjeru promjene izbornog zakona u BiH onako kako to nama odgovara, ili ćemo mi spriječiti vaš ulazak u Atlantski pakt, nema ni smisla, ni svrhe.

MONITOR: Kritikovali ste prve izjave Visokog predstavnika Kristijana Šmita. Ipak, on je nedavno upotrijebio Bonska ovlašćenja i suspendovao Zakon o javnoj imovini u RS, do odluke Ustavnog suda BiH. Da li i dalje smatrate da bi Šmit trebalo više da učini i od čega bi to, po Vama, moglo zavisiti?

JAKIĆ: Svaki Visoki predstavnik može da učini ono i onoliko koliko mu omogućava podrška zemlje iz koje dolazi, ne međunarodne zajednice, nego njegove matične zemlje. Pri čemu je, naravno, izuzetno važno i to kakvu specifičnu težinu ima ta zemlja na svjetskoj sceni. Paddy Ashdown je imao punu podršku Londona i on je koristio i Bonske ovlasti, povlačio radikalne poteze i nastojao spriječiti najgore. Lajčak, Petritsch, pa i Schmidtov prethodnik Valentin Inzko, jedva da su imali podršku svojih zemalja, Slovačke i Austrije. Dapače, kada je Inzko, praktično na odlasku, nametnuo amandman na Kazneni zakon, šef austrijske diplomacije je izjavio kako mu je žao zbog toga poteza. Schmidt će, dakle, uz to što ga hendikepira rusko neprihvaćanje njegovog imenovanja, moći ići dotle, dokle će se to uklapati u politiku Berlina.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Država je bila – kriminalac

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko blagotvorno utiče na pomirenje u regionu ima šansu da politički dugo traje. Da bi se taj cilj ostvario neophodna je borba u kroćenju balkanske hobotnice korupcije i organizovanog kriminala. A da bi se ostvario  i  taj cilj neophodno je od vlasti odmaknuti sve ratne partije u ex Yu prostoru koje su izazvale bratoubilački rat i proizvele sve one nevolje poslije njega

 

MONITOR: Dobili smo novu, manjinsku Vladu – kako vidite sastav nove Vlade i njene domete?

GRAHOVAC: Sastav nije toliko bitan, bitni su postavljeni ciljevi i odlučnost da se isti ostvare. Vidim da ima veoma kompetentnih pojedinaca ali je bitno da se sve radi timski, transparentno, i da se trenutno preuzima odgovornost za ono što nije dobro urađeno.

MONITOR: Slažete li se sa stavovima da će kontrolu nad ovom  Vladom imati DPS od čije parlamentarne podrške Vlada i zavisi?

GRAHOVAC: Decenijama javno DPS kvalifikujem kao kriminalnu, zločinačku i neofašističku organizaciju. U isto vrijeme ističem da u toj partiji postoji zdravo tkivo koje je Crnoj Gori i te kako potrebno. Ovakav DPS će Vladu „glodati“ iznutra a ovakvi DF i Demokrate će je lomiti spolja. To je velika šansa za ovu vladu. Ovakav stav će vam djelovati čudno. Ova Vlada ima šansu da što prije (trenutno) otkriva  sva nepočinstva mnogih članova DPS-a kao i sa njima povezanih lica. Kada građani to prepoznaju onda postaje manje bitno da li će DPS u parlamentu davati podršku Vladi ili neće. Pošto će ova vlada kratko trajati, građani će znati i kazniti i nagraditi  na izborima, koji su skora neminovnost. Ukoliko Vlada ovih dana ne uradi ovo što sam  sugerisao  onda građani neće imati za čime žaliti ukoliko ona padne.

MONITOR:  Može li ovakva Vlada, sa nekim starim imenima, i uz DPS po dubini, obezbijediti ono što premijer Abazović obećava  – vladavinu prava, ekonomski razvoj  i  odblokiranje evrointegracijskog procesa?

GRAHOVAC:  Građani Crne Gore više vjeruju u ono što vide svojim očima negoli u ono šta piše u programima svih partija. Dobro je što su se u Vladi našla neka imena iz ranijih  saziva a koja su sačuvala čist obraz i čiste ruke. Sve što je premijer obećao biće  lakše ostvarivo ukoliko vrlo brzo budu privedena pravdi lica koja su bila sklona korupciji i organizovanom kriminalu. Građanima su poznata njihova imena i građani neće oprostiti bilo kojoj vlasti koja im gleda kroz prste i najmanji grijeh. Predugo traje ova nevolja i dosadašnja nepravda. Ovoj Vladi je otvorena šansa kao niti jednoj do sada. Ova Vlada se nalazi između šanse i kazne. Od nje sve zavisi.

MONITOR: Demokrate su najavile da će osporiti sve odluke nove Vlade. Koliko ova Vlada može biti stabilna?

GRAHOVAC: Iracionalno je, po svaku cijenu, juriti stabilnost Vlade. Dobro je što je u Crnoj Gori mnogo toga ogoljeno. Ova Vlada će ispuniti svoju misiju ako ogoli i ono što je građanima dobro poznato a na šta su institucije decenijama žmurile. Ogolijevanje problema je najbolja investicija ovoj Vladi za parlamentarne izbore koji su uskoro neminovni.

MONITOR: Jedan od argumenata premijera Abazovića za koncept manjinske vlade, odnosno izglasavanje nepovjerenja prethodne, bile su i geopolitičke prilike, odnosno rat u Ukrajini. Da li je u tom smislu ova Vlada pomak?

GRAHOVAC: Može biti pomak ako prepozna geopolitičke procese globalno, a posebno procese u regionu. To je široka oblast kojom se decenijama bavim, a sada napominjem samo jedan princip – ko blagotvorno utiče na pomirenje u regionu ima šansu da politički dugo traje. Da bi se taj cilj ostvario neophodna je borba u kroćenju balkanske hobotnice korupcije i organizovanog kriminala. A da bi se ostvario  i  taj cilj neophodno je od vlasti odmaknuti sve ratne partije u ex Yu prostoru koje su izazvale bratoubilački rat i proizvele sve one nevolje poslije njega.

MONITOR: Svijet se našao u svekolikim problemima. Šta možemo očekivati u budućnosti?

GRAHOVAC: Odavno upozoravam da se skoro čitava planeta našla u opasnom fašizmu; da se duštvo nalazi u  klasičnom robovlasničkom odnosu; da je neoliberalizam kome je generika na Zapadu, u stvari, opaki fašizam; da je Istok izvorište organizovanog kriminala i korupcije; te da u Rusiji i Kini vlada najvulgarniji oblik kapitalizma. Svijet se nalazi u jednom obliku svjetskog rata a klasno-socijalne revolucije, koje će uskoro biti vidljivije, će biti osnovno obilježje tog rata.

MONITOR: Da li je ovo što se dešava u Ukrajini nagovještaj globalnog zapleta?

GRAHOVAC: Jeste. Svaki oblik fašizma pokazuje nasilje i imperijalizam, koji nikada nije napuštao politiku Rusije, i to prvenstveno demonstrira oružjem. U ovom sukobu Rusija će biti zaglavljena decenijama, sve do momenta kada će SAD i Rusija početi pregovarati – kako obje da izađu iz ovog ćorsokaka. Možda Amerikanci imaju dojam da imaju neko preimućstvo. To je tačno, ali je to taktičko preimućstvo jer u slučaju da ranjenog tigra (Rusiju) bace u naručje Kini onda će SAD ući u strategijski inferioran položaj.

MONITOR: Kako bi se to moglo završiti?

GRAHOVAC: Mislim da će ishod ipak biti povoljan a posebno po naš region – Rusija će priznati nezavisnost Kosova, SAD će biti tolerantniji prema ruskoj okupaciji Krima, Donjecka i Luganjska, otpočeće gradnja američko-evropsko- ruskog partnerstva na novim osnovama kao garanta svjetskog mira. Velike sile često sebi daju za pravo da urušavaju principe međunarodnog javnog prava. Srbija će konačno prestati da živi u svojim hegemonističkim iluzijama, Albanci na Kosovu će biti tolerantniji prema svojim sugrađanima Srbima, a država BiH će konačno profunkcionisati. Sve ovo sam dataljno objasnio prije nekoliko godina u knjizi Tri cunamija – Evropa je ranjena u izdanju  IK Laguna.

MONITOR: Geopolitički gledano, u kakvom položaju je Crna Gora?

GRAHOVAC: U veoma povoljnom je položaju ali treba da transparentnije i efikasnije rješava svoje unutrašnje probleme.

MONITOR: A kako vidite zaostavštinu prethodne Vlade?

GRAHOVAC: Višedecenijsko štetočinstvo DPS-a je odavno vidljivo a sada je ogoljeno štetočinstvo DF-a što je za državu Crnu Goru veoma dobro. Posebna korist je u činjenici što danas gube tlo pod nogama kako spski klerofašizam kome je generika u srpskom nacionalizmu tako i crnogorski neofašizam kome je generika u korupciji i organizovanom kriminalu.

MONITOR: Kako komentarišete slučaj Medenice, odnosno to što je dugogodišnja predsjednica Vrhovnog suda i bivša državna tužiteljka, osumnjičena da je članica organizovane kriminalne grupe, te da je u tom svojstvu uticala na pojedine odluke sudija?

GRAHOVAC: Tvrdo se držim principa – u dobroj namjeri upozoravam šta je nužno uraditi, šta se nikako ne smije uraditi i konkretne pojedince javno posavjetujem šta lično da preduzmu.

U više objavljenih kolumni  bavio sam se Vesnom Medenicom. Citiraću jednu rečenicu iz kolumne Vrhovnica objavljene  na praznik  Dan žena 2010. godine: ,,Javno pozivam predsjednicu Vrhovnog suda da podnese ostavku jer onima koji ne poslušaju moj savjet ostaje kajanje. Ali u zatvoru”. U jednoj kolumni iz 2008. godine jedna rečenica glasi: ,,Kada vidite da je gospođa na visokoj državnoj funkciji na svaki čukalj nabacila zlatnu kajlu, znajte da se radi o malograđanskoj sitnosopstveničkoj psihologiji koju će jednoga dana država Crna Gora skupo platiti”.

Ako sam radeći analize sa strane prije četrnaest godina ja uočavao velike probleme u sudsko–tužilačkoj grani vlasti, onda nije teško zaključiti da je državnim institucijama to, i još mnogo toga, bilo poznato sve. Zaključak je jednostavan – država Crna Gora je bila kriminalac.

Opet imam savjet za Vesnu Medenicu. Sama je sebi i svojoj porodici uništila život. Savjetujem je da istinom i nemilosrdno nadležnim organima otkrije sve i za svakoga uključujući i svoju porodicu jer će na taj način, kako-tako, sprati bar malo ljage kojom je okaljala sebe i sve svoje. Pa neka košta koliko košta! Bar će nekada u nekom vremeplovu neko reći da je imala kičmu. Pored ogromne štete koju je decenijama činila sada ona ima šansu da bar malo iscijeli grijeh i pomogne državi Crnoj Gori,  a građani će to znati da cijene.

MONITOR: Očekujete li da će se taj slučaj do kraja rasvijetliti i pokazati kako je zaista kontrolisano i zloupotrebljavano crnogorsko pravosuđe?

GRAHOVAC: Najveći interes za to ima Vesna Medenica. Ona je sama sebe nagrdila, a ukoliko postupi kako sam je posavjetovao bar će spriječiti razne kreacije slučaja „na narodne teme“ u kojima je glavni lik baš ona.

Siguran sam da će sva nepočinstva prethodnih vlasti biti otkrivena i da će veći broj istih biti i procesuiran i sankcionisan. Saradnja građana i državnih institucija po ovom pitanju dovešće do prvog, i poslije više decenija, pravog izmirenja podijeljene (i posvađane) Crne Gore.

Više puta sam izjavio da će ovo biti srećna zemlja. Ostajem pri toj ocjeni i dalje jer se proces utvrđivanja istine o mnogim problemima već otvorio i nezaustavljiv je.

Ovoj Vladi je data šansa da te procese ubrza. U protivnom, ostaće joj kajanje!

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo