Od skretanja HDZ-ove politike udesno, još od vremena kada je na čelu te stranke bio Tomislav Karamarko, civilno društvo, neprofitni mediji i HRT još se nisu oporavili
MONITOR: Hrvatska je 25. juna 1991. godine proglašena samostalnom i nezavisnom državom. Šta je ukratko karakterisalo Hrvatsku ovogodišnjeg 25. juna?
CAPOR:Hrvatska se u 2019. godini oprostila od dva slavna brodogradilišta.UljanikiTrećimaj otišli su u stečaj skupa s nekoliko tisuća radnika koji su završili na burzi. Hrvatska je na samom dnu ljestvice članica EU gdje su države poput Rumunjske i Bugarske sustigle i prestigle Hrvatsku po indeksu razvijenosti i kupovnoj moći građana. Nasuprot tome, raduje uspjeh referendumske inicijative koja je uspjela prikupiti gotovo dvostruko veći broj potpisa od potrebnog za raspisivanje referendumakako bi se spriječio početak primjene Zakona o radu koji podrazumijeva rad do 67 godine.
MONITOR: Čime je trenutno zaokupljena politička javnost u Hrvatskoj?
CAPOR: Javnost trenutno prati sukob između Vlade sastavljene od HDZ-a i partnera s Povjerenstvom za sukob interesa. Na vrlo konkretna novinarska pitanja o podrijetlu imovine mnogi ministri nemaju suvisao odgovor. Umjesto da takve koruptivne pojave premijer sankcionira njihovim razrješenjem, on i Vlada su krenuli u obračun s Povjerenstvom. U žiži javnosti su i dvije kandidature za mjesto Predsjednika Republike, bivšeg premijera Milanovićai pjevača Škora, dok se kandidatura aktualne predsjednice Grabar Kitarović još očekuje.
U Zagrebu je aktualan pokušaj gradonačelnika Bandića da s arapskim partnerima ikapitalom zaposjedne zagrebački hipodrom te dio Velesajma, ne bi li tamo realizirao projekt Zagrebačkog Manhattana, svojevrsne replike Beograda na vodi. Za realizaciju tog projekta, kojem se protive urbanističko-arhitektonska struka i civilno društvo, potrebno je mijenjati Zakon o prostornom uređenju i gradnji kao i zagrebački GUP, što se upravo odvija.
MONITOR: Na prošlim izborima za parlament EU Inicijativa Srđ je naš podržala je koaliciju tri hrvatske lijeve stranke. Koliko je jaka ljevica u Hrvatskoj?
CAPOR:Neke od stranaka koje se predstavlju lijevima poput SDP-a ne bi se smjelo smatrati lijevima.Duboko su kompromitirane politikama koje su vodile u periodu premijera Račana ili Milanovića, koje je karakterizirao neoliberalni kurs, privatizacija javnih dobara i smanjivanje radničkih prava. Stoga raduje pojava Platforme Možemo! koja s partnerima s ljevice na političku scenu donosi teme kojima se bavi moderna europska zelena ljevica, a predstavljaju je ljudi koji su niz godina autentično istupali u obrani javnih dobara i ljudskih prava. Prostora za pojavu novih snaga na ljevici ima pogotovo uzmemo li u obzir loše rezultate stranaka tzv.treće opcije poput MOST-a i Živog zida i njihovo svojevrsno razotkrivanje kroz rasulo koje je u njima uslijedilo nakon izbora za Europski parlament.
MONITOR: Ovih dana jedan hrvatski istoričar tvrdio je da u Hrvatskoj nema jasne definicije što se podrazumijeva pod političkom desnicom i političkom ljevicom. Vaš komentar?
CAPOR: Dio odgovora sam vam već dao govoreći o novoj stranci Možemo!Ne bih se složio s tezom da ne postoje razlike između političke ljevice i političke desnice.Međutim, kad govorimo o parlamentarnim strankama na tzv. ljevici i tzv. desnici lakše je kroz uvriježene klišeje održavati privid stvoren za birače da postoje neke bitne razlike u postupcima npr. SDP-ovih ili HDZ-ovih vlada, a onda, kad su na vlasti i jedni i drugi provode neoliberalne politike. Tom prevladavajućom paradigmom što je navodno lijevo, a što desno, dio medija i politički establišment polariziraju biračko tijelo koje većinom ne ulazi sadržajno u to što je od desnih ili lijevih politika ili programskih načela stranke pojedina vlada uistinu provela. Ipak, dio medija ove mehanizme sustavno razotkriva.
MONITOR: Tokom obilježavanja Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj desio se incident kod spomenika poginulim antifašistima u Sinju, a ulicama Zagreba prodefilovalo je dvadesetak simpatizera ekstremno desne Autohtone-Hrvatske stranke prava…
CAPOR: Učestalost takvih pojava je posljedica svojevrsnog skretanja HDZ-ove politike udesno još od vremena kada je na čelu te stranke bio Tomislav Karamarko.Tada je vrh HDZ-a prepustio vođenje Ministarstva kulture,financiranje civilnog društva i neprofitnih medija te vođenje HRT-a Zlatku Hasanbegoviću i sličnim dotad marginalnim i revizionističkim skupinama. Od toga se civilno društvo, neprofitni mediji i HRT još ni danas nisu oporavili. Veliki problem je što ne dolazi do jednoznačne osude takvih ispada. HDZ je pustio duha iz boce kako bi uz njegovu pomoć osvojio vlast i više ga ne uspijeva vratiti natrag u bocu.
MONITOR: Pošto ste Vi profesor istorije, jesu li u pravu istoričari koji tvrde da je žalosno što je u Hrvatskoj pojava revizionizma sve više, posebno i to što on dolazi i od školovanih istoričara?
CAPOR: Mislim da su u pravu. Kako pojedina sveučilišta, pa i HAZU, nisu uistinu autonomni od politika koje zastupa Vlada, a koja tolerira revizionizam, te institucije ne reagiraju primjereno na ovakve ispade. Pojave takvih povjesničara su komplementarne s politikama Vlade posljednjih nekoliko godina i za očekivati je da će oni nastaviti dobijati svoj dio medijskog prostora kako u javnoj sferi tako i na HRT-u.
MONITOR: Kako se danas živi u Konavlima, u kojima Vi živite, s obzirom na to da su Konavle tokom rata bile opljačkane i razorene?
CAPOR: U Konavlima se danas živi relativno dobro.Konavle su obnovljene i oporavile su se od pljačke i paleži s tim da poljoprivreda više ne zauzima istaknuto mjesto u životima Konavljana kao prije rata. Ratni ožiljci se osjećajui ljudima kojima su stradali bližnji ili spaljene kućenije lako preko toga preći. Turistički rast koji se događa Dubrovniku zahvatio je i njegovu okolicu. Aerodrom u Čilipima značajnom dijelu Konavljana osigurava vrlo dobre plaće za hrvatske prilike, a uz to su Konavljani obnovili brojne kuće za odmor u ruralnom ambijentu za turiste željne odmora i tišine. Ova vrsta turizma oslanja se na brojne konobe i obiteljska domaćinstva kao i na proizvođače vina koji su u Konavlima dobro organizirani u proizvodnji vrhunskih vina.
Predstava o borbi protiv korupcije
MONITOR: Šta je Hrvatska dobila članstvom u Evropskoj uniji?
CAPOR: U samom postupku pregovora s EU postignut je svojevrstan napredak u sankcioniranju i borbi protiv korupcije. Nažalost, kad su se zatvorila sporna poglavlja i okončani pregovori, taj trend se nije nastavio, pa se nameće dojam da je bila riječ tek o predstavi o borbi protiv korupcije i reformi pravosuđa namijenjenoj europskim pregovaračima. Usprkos brojnim aferama stranački veterani smjestili su se u neke od briselskih fotelja s odličnim primanjima i slabim interesom medija i javnosti za njihove aktivnosti.
Korištenje sredstava iz europskih fodova često se ističe kao najveća prilika koju je Hrvatska članstvom u EU dobila. Mišljenja sam da je Hrvatska nespremno dočekala mogućnost povlačenja sredstava te da smo u usporedbi s ostalim članicama EU, koje su među posljednjima ušle, iskoristili neusporedivo manje dostupnih sredstava. Ulazak u EU reflektirao se i na sustav zdravstva koji se gotovo urušio pošto je značajan dio liječnika otišao raditi u zapadne zemlje koje im pružaju primjeren način rada i usavršavanja.
Prikrivanje ustaških zločina
MONITOR: Svjetski jevrejski kongres osudio je prije nekoliko dana najavu izgradnje spomenika žrtvama holokausta u Zagrebu i hrvatske vlasti optužio da hoće da prikriju monstruozne zločine ustaša nad Jevrejima, Romima i etničkim Srbima.
CAPOR: Najava izgradnje spomenika žrtvama holokausta je svojevrstan spin kojemu se okrenuo gradonačelnik Bandić ne bi li se oprao od suradnje s koalicijskim partnerima s krajnje desnice kojima je ispunio želju i promijenio ime Trga maršala Tita. Dodatan argument da se radi o spinu i neiskrenom odnosu prema žrtvama je pokušaj prešućivanja na spomeniku odgovornosti NDH za zločine. Istovremeno licemjerno je najavljivati izgradnju spomenika holokaustu dok se na HRT-u kroz emisije informativnog i kulturnog programa poput TV kalendara propagira neka nova povijest ili dok Vlada ne sudjeluje na komemoraciji u Jasenovcu zajedno s predstavnicima Roma, Srba i Židova. Svjetski židovski kongres je postupio ispravno i time dao podršku manjinskim grupama koje upozoravaju na pogrešan odnos Vlade prema žrtvama ustaškog režima.
Odbrana Srđa od mešetara
MONITOR: Vi ste koordinator Građanske inicijative Srđ je naš, koja vodi “lavovsku bitku protiv svjetskog kapitala i domaćih slugu na Srđu”. O čemu se ustvari radi?
CAPOR: U slučaju Srđa radi se o projektu izgradnje takozvanog sportsko-rekreacijskog centra s golf terenima na Srđu iznad Dubrovnika. Iza tog bezazlenog imena krije se megalomanski projekt izgradnje novog apartmanskog grada iznad povijesne jezgre dostatnog za stanovanje i boravak novih 20.000 turista i povremenih stanovnika. Toliki projekt predstavlja veliko opterećenje za grad koji ionako grca pod pritiskom prekomjernog turizma, kruizerskih posjetitelja i stihijske izgradnje podržane prostornim planovima. Premda su se građani Dubrovnika na referendumu suprostavili ovom projektu (84% izašlih birača glasovalo je protiv predloženog projekta) stranke okupljene u golf koaliciju izglasale su ovaj projekt. Interes mešetara zemljištem na Srđu okupio je ljevicu, desnicu, liberale, fašiste i kriminalce u jednu skupinu koja je tim činom pokazala kome služi. U godinama koje su uslijedile na sudovima smo uspjeli dokazati kako su dozvole, rješenja i izmjene prostornih planova provođene nezakonito te kako se time pogodovalo mešetaru zemljištem, tzv. investitoru. U međuvremenu je taj ”investitor”, koristeći činjenicu da mu je tvrtka registrirana u poštanskom pretincu u Nizozemskoj, pokrenuo arbitražni postupak u Washingtonu protiv Hrvatske tražeći odštetu od 500 milijuna dolara. Bez obzira na pravomoćne sudske presude nova Plenkovićeva vlada, pritisnuta arbitražnom tužbom, je požurila izdati novi set rješenja i dozvola za ovaj projekt, rješenja jednakih onima koja su hrvatski sudovi ukinuli proglasivši ih nezakonitima.
Projekt srećom nije realiziran, međutim i dalje se nosi u prostornim planovima. Izgledi Hrvatske na arbitraži nisu naročito dobri. Arbitražni sudovi upravo služe za zaštitu neokolonijalnih prava ulagača kojima se zaobilazi nacionalno zakonodavstvo i europska pravna stečevina. Investitor je već zahvaljujući arbitražnom zahtjevu iznudio legalizaciju svih nezakonito stečenih prava i dozvola, a pitanje je hoće li povrh toga dobiti i odštetu. Građani su u međuvremenu saznali da bi oni sami još trebali financirati infrastrukturu za projekt čija se cijena u projektoj dokumentaciji procjenjuje na 540 milijuna kuna.
Cijenu korupcije plaćamo svi i to stanjem u zdrastvenom i mirovinskom sustavu koji je u raspadu, jer za njega nema novaca dok se se plaćaju odštete u arbitražnim postupcima uz pomoć kojih mešetari koji su se dokopali najvrjednijeg prostora iznad UNESCO-ve baštine izvlače ogroman novac, a gradska infrastruktura se raspada od pretjerane izgradnje i prekomjernog turizma.
Veseljko KOPRIVICA
Foto: Mara Kolić Pustić
Stav2 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
IN ENGLISH4 sedmice
FOKUS3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice