Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: OPTIMIZAM BEZ POKRIĆA

Objavljeno prije

na

Turiste, tokom ovog ljeta, na sjeveru države neće dočekati značajne novine  u odnosu na lani. Uglavnom su isti infrastrukturni problemi i nepromijenjena vanpansionska ponuda. Ipak, oni koji žive od turizma su, tradicionalno, optimisti

 

U lokalnim turističkim organizacijama gradova na sjeveru su, tradicionalno, optimisti i očekuju bolju sezonu od prošlogodišnje. Realniji pogled na  ono što nude sjeverne opštine turistima, ne daje nadu da će tako i biti.  Vanpansionska ponuda nije značajnije obogaćena, a  gotovo da nema grada u tom dijelu države, koji ne muče problemi sa infrastrukturom. Dio tih teškoća, praveći Plan za ljetnju turističku sezonu,  identifikovali su i u resornom ministarstvu.

“I dalje je evidentno da u pojedinim opštinama na sjeveru nedostaje inicijative za organizovanje događaja,  koji će privući turiste usljed nedostatka finansijskih sredstava, kao i kapaciteta za smještaj turista, što su ograničavajući faktori razvoja prostora kao turističke destinacije. Taj problem je prepoznat u prethodnom periodu….”- navode iz tog ministrastva.

Ministarstvo je, piše u Planu, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom (NTO), definisalo podsticajne mjere za pomoć “u realizaciji manifestacija, diverzifikaciji ponude, unapređenju turističke ponude, marketinških aktivnosti i drugih aktivnosti”.  Doprinos tome, piše u tom dokumentu, daće brojna javna preduzeća i institucije.

Međutim, većina planiranih infrastrukturnih projekata u sjevernim opštinama,  čijom realizacijim  je trebalo da se  obezbijedi bolja komunalna opremljenost gradova u susret turističkom ljetu, nijesu završeni.

Predstavnici beranske vlasti nedavno su se izvinili sugrađanima što kasni završetak  projekata  izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnje kanalizacione mreže. Kažu da lokalna samouprava nije kriva, već da  izvođači radova nijesu na adekvatan način odgovorili preuzetim obavezama.

Kašnjenje radova za posljedicu ima neasfaltirane ulice, nedostatak ivičnjaka i trotaoara.

“Ukazali smo i na činjenicu da se na velikom broju lokacija na kojima je izvršeno asfaltiranje pokazalo oštećenje i da će za njihovu sanaciju biti potrebna ogromna sredstva. Izvođač radova je i neodgovornim ponašanjem nanio štetu na zelenim površinama u blizini izvođenih radova.” – kažu u Opštini Barane.

Branaci  ljetnje mjesece dočekju i sa problematičnim vodosnabdijevanjem.

I u Pljevljima kasni završetak radova u centru grada. Rekonstrukcija glavne gradske ulice vrijedna milion eura, počela  je prije skoro godinu. Trebalo je,  prema ugovoru, koji je potpisao predsjednik Opštine Mirko Đačić sa izvođaćem radova pljevaljskom firmom Ving,  da budu  završeni za 100 dana. Opština je, naknadno, produžila rok za još 100 dana, ali ni taj rok nije ispoštovan. Pravdajući se lošim vremenom, direktor Direkcije za izgradnju i investicije  u tom gradu  Nenad Rubežić. prije mjesec obaćao je da će radovi biti završeni do sredine juna.  I to je prazno obećanje. Radovi još traju.

Krajem maja su iz lokalne uprave, obećali da će kolašinske ulice biti sanirane do početka ljetnje sezone. To se nije desilo. Prema Planu uređenja prostora za ovu godinu, za sanaciju ulica u užem gradskom jezgru predviđeno je 150.000 eura, a novac je trebalo da obezbijedi  Uprava za javne radove (UJR).  Planirano je bilo da se sanira 9.800 kvadratnih metara.

Kolašinci su cijelo proljeće uzalud čekali preduzeće Tehnoput, koje je,  prema ugovoru sa UJR, trebalo da obavi taj posao. Prije nekoliko dana UJR je, zbog nepoštovanja ugovrenih obaveza,  raskinula ugovore sa tom firmom.

“Riječ je o ugovorima od 10. jula i 19. septembra prošle i 15. aprila ove godine, kojima su bili predviđeni modernizacija lokalnih puteva i rekonstrukcija gradske saobraćajnice na području opštine Kolašin”, saopšteno je iz UJR. Izvođač je, ističu, svojom krivicom doveo u pitanje rok i završetak radova, jer nije blagovremeno dostavio bankarsku garanciju  niti je započeo sa ugovorenim radovima.

U kolašinskoj Opštini nijesu mogli precizno da odgovore na pitanja Monitora da li to znači da slijedi raspisivanje novog tendera i kada će ulice biti sanirane. U varoši koja pretenduje da bude ljetnji, koliko i zimski. turistički centar gotovo sve saobraćajnice su prekirvene rupama, a iz Opštine priznaju da je sanacija urgentna. Radovi su predviđeni  u ulicama 13. jula, Milivoja Bulatovića, Boška Rašovića, dijelu Dunje Đokić i poprečnoj saobraćajnici u blizini Doma zdravlja.

I Kolašin turističko ljeto dočekuje sa problematičnim vodosnabdijevanjem, a rekonstrukcija gradske kanalizacije tek predstoji.

Završetak nekih  projekata,  koje je resorno ministarstvo uključilo u Plan priporema za tekuću turističku sezonu, pak, predviđen je za kraj ljeta ili jesen. Među njima su izgradnja fekalne kanalizacije u naselju iznad žabljačkog  hotela MB i Vučedolskoj ulici i u naselju Pećića Ograda, u tom gradu. Okončanje tog posla planirano je za avgust, odnosno, oktobar. Tek u oktobru, kako je planirano, biće završena i  sanacija tamošnjih lokalnih puteva.

Iz Plana za pripremu ljetnje turističke sezone vidi se da nema mnogo novih manifestacacija, da nije značajnije obogaćena vanspansinska ponuda na sjeveru. Uglavnom je riječ o tradicionalnim dešavanjima. Očigledno, falilo je  pored novca, i kreativnosti da se izađe iz tih okvira.

Na Žabljaku, kako kažu u lokalnoj Turističkoj organizaciji (TO), ovog ljeta očekuju 20.000 turista. U ponudi je  kanjoning, džip safari, planinarenje, pješačenje, posmatranje ptica, vožnja žičarom Savin kuk sa panoramskim razgledanjem, vožnja čamcima po Crnom jezeru, panoramska ruta Durmitorski prsten…

“U ekspanziji je seoski turizam, koji u ponudi ima i hranu sa smještajem. Ono što u ovom trenutku fali jeste hotel sa većim smještajnim kapacitetima. Postojeći hoteli su manji, što predstavlja problem kada je u pitanju smještaj većih organizovanih grupa turista”,- kažu u tamošnjoj TO.

Tek nekoliko novih dešavanja, u odnosu na lani, pripremili su u Kolašinu. Ovog ljeta neće biti Tango kamap, ali direktor Kolašinske TO Aleksanadar Vlahović najavljuje, između ostalog,  “Čiker” Mountain biking marathon, Festival cvijeća,   Korifej, Nord fest…

„Prema najavama tokom ljeta očekuju se posjetioci iz velikog broja evropskih zemalja a tu su i gosti iz Izraela, SAD, Kine…. Možemo reći, da, s obzirom na te najave,  očekujemo uspeješnu turističku sezonu.“-  zaključuje direktor TO.

Bjeopoljci računaju da će im grad gostima napuniti tradicionalne manifestacije Festival dramskih amatera Crne Gore., Jazz festival, u junu  i julu, kao i Ratokovićeve večeri poezije u septembru.

Mojkovčani se uzdaju da će ove godine popraviti turistički imidž i nadomjestiti nedostatak smještajnih kapaciteta dešavanjima kao što su Mojkovački bazar, Otkos za ponos, Čorbijada,  Sky- running…

Oni koji žive od turizma na sjeveru, ipak, računaju da će sve nedostake u pripremi ovog turističkog ljeta nadomjestiti prirodne ljepote.  Na sreću i  one su, u odnosu na minule godine, ostale nepromijenjene.

 

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo