Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: OPTIMIZAM BEZ POKRIĆA

Objavljeno prije

na

Turiste, tokom ovog ljeta, na sjeveru države neće dočekati značajne novine  u odnosu na lani. Uglavnom su isti infrastrukturni problemi i nepromijenjena vanpansionska ponuda. Ipak, oni koji žive od turizma su, tradicionalno, optimisti

 

U lokalnim turističkim organizacijama gradova na sjeveru su, tradicionalno, optimisti i očekuju bolju sezonu od prošlogodišnje. Realniji pogled na  ono što nude sjeverne opštine turistima, ne daje nadu da će tako i biti.  Vanpansionska ponuda nije značajnije obogaćena, a  gotovo da nema grada u tom dijelu države, koji ne muče problemi sa infrastrukturom. Dio tih teškoća, praveći Plan za ljetnju turističku sezonu,  identifikovali su i u resornom ministarstvu.

“I dalje je evidentno da u pojedinim opštinama na sjeveru nedostaje inicijative za organizovanje događaja,  koji će privući turiste usljed nedostatka finansijskih sredstava, kao i kapaciteta za smještaj turista, što su ograničavajući faktori razvoja prostora kao turističke destinacije. Taj problem je prepoznat u prethodnom periodu….”- navode iz tog ministrastva.

Ministarstvo je, piše u Planu, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom (NTO), definisalo podsticajne mjere za pomoć “u realizaciji manifestacija, diverzifikaciji ponude, unapređenju turističke ponude, marketinških aktivnosti i drugih aktivnosti”.  Doprinos tome, piše u tom dokumentu, daće brojna javna preduzeća i institucije.

Međutim, većina planiranih infrastrukturnih projekata u sjevernim opštinama,  čijom realizacijim  je trebalo da se  obezbijedi bolja komunalna opremljenost gradova u susret turističkom ljetu, nijesu završeni.

Predstavnici beranske vlasti nedavno su se izvinili sugrađanima što kasni završetak  projekata  izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnje kanalizacione mreže. Kažu da lokalna samouprava nije kriva, već da  izvođači radova nijesu na adekvatan način odgovorili preuzetim obavezama.

Kašnjenje radova za posljedicu ima neasfaltirane ulice, nedostatak ivičnjaka i trotaoara.

“Ukazali smo i na činjenicu da se na velikom broju lokacija na kojima je izvršeno asfaltiranje pokazalo oštećenje i da će za njihovu sanaciju biti potrebna ogromna sredstva. Izvođač radova je i neodgovornim ponašanjem nanio štetu na zelenim površinama u blizini izvođenih radova.” – kažu u Opštini Barane.

Branaci  ljetnje mjesece dočekju i sa problematičnim vodosnabdijevanjem.

I u Pljevljima kasni završetak radova u centru grada. Rekonstrukcija glavne gradske ulice vrijedna milion eura, počela  je prije skoro godinu. Trebalo je,  prema ugovoru, koji je potpisao predsjednik Opštine Mirko Đačić sa izvođaćem radova pljevaljskom firmom Ving,  da budu  završeni za 100 dana. Opština je, naknadno, produžila rok za još 100 dana, ali ni taj rok nije ispoštovan. Pravdajući se lošim vremenom, direktor Direkcije za izgradnju i investicije  u tom gradu  Nenad Rubežić. prije mjesec obaćao je da će radovi biti završeni do sredine juna.  I to je prazno obećanje. Radovi još traju.

Krajem maja su iz lokalne uprave, obećali da će kolašinske ulice biti sanirane do početka ljetnje sezone. To se nije desilo. Prema Planu uređenja prostora za ovu godinu, za sanaciju ulica u užem gradskom jezgru predviđeno je 150.000 eura, a novac je trebalo da obezbijedi  Uprava za javne radove (UJR).  Planirano je bilo da se sanira 9.800 kvadratnih metara.

Kolašinci su cijelo proljeće uzalud čekali preduzeće Tehnoput, koje je,  prema ugovoru sa UJR, trebalo da obavi taj posao. Prije nekoliko dana UJR je, zbog nepoštovanja ugovrenih obaveza,  raskinula ugovore sa tom firmom.

“Riječ je o ugovorima od 10. jula i 19. septembra prošle i 15. aprila ove godine, kojima su bili predviđeni modernizacija lokalnih puteva i rekonstrukcija gradske saobraćajnice na području opštine Kolašin”, saopšteno je iz UJR. Izvođač je, ističu, svojom krivicom doveo u pitanje rok i završetak radova, jer nije blagovremeno dostavio bankarsku garanciju  niti je započeo sa ugovorenim radovima.

U kolašinskoj Opštini nijesu mogli precizno da odgovore na pitanja Monitora da li to znači da slijedi raspisivanje novog tendera i kada će ulice biti sanirane. U varoši koja pretenduje da bude ljetnji, koliko i zimski. turistički centar gotovo sve saobraćajnice su prekirvene rupama, a iz Opštine priznaju da je sanacija urgentna. Radovi su predviđeni  u ulicama 13. jula, Milivoja Bulatovića, Boška Rašovića, dijelu Dunje Đokić i poprečnoj saobraćajnici u blizini Doma zdravlja.

I Kolašin turističko ljeto dočekuje sa problematičnim vodosnabdijevanjem, a rekonstrukcija gradske kanalizacije tek predstoji.

Završetak nekih  projekata,  koje je resorno ministarstvo uključilo u Plan priporema za tekuću turističku sezonu, pak, predviđen je za kraj ljeta ili jesen. Među njima su izgradnja fekalne kanalizacije u naselju iznad žabljačkog  hotela MB i Vučedolskoj ulici i u naselju Pećića Ograda, u tom gradu. Okončanje tog posla planirano je za avgust, odnosno, oktobar. Tek u oktobru, kako je planirano, biće završena i  sanacija tamošnjih lokalnih puteva.

Iz Plana za pripremu ljetnje turističke sezone vidi se da nema mnogo novih manifestacacija, da nije značajnije obogaćena vanspansinska ponuda na sjeveru. Uglavnom je riječ o tradicionalnim dešavanjima. Očigledno, falilo je  pored novca, i kreativnosti da se izađe iz tih okvira.

Na Žabljaku, kako kažu u lokalnoj Turističkoj organizaciji (TO), ovog ljeta očekuju 20.000 turista. U ponudi je  kanjoning, džip safari, planinarenje, pješačenje, posmatranje ptica, vožnja žičarom Savin kuk sa panoramskim razgledanjem, vožnja čamcima po Crnom jezeru, panoramska ruta Durmitorski prsten…

“U ekspanziji je seoski turizam, koji u ponudi ima i hranu sa smještajem. Ono što u ovom trenutku fali jeste hotel sa većim smještajnim kapacitetima. Postojeći hoteli su manji, što predstavlja problem kada je u pitanju smještaj većih organizovanih grupa turista”,- kažu u tamošnjoj TO.

Tek nekoliko novih dešavanja, u odnosu na lani, pripremili su u Kolašinu. Ovog ljeta neće biti Tango kamap, ali direktor Kolašinske TO Aleksanadar Vlahović najavljuje, između ostalog,  “Čiker” Mountain biking marathon, Festival cvijeća,   Korifej, Nord fest…

„Prema najavama tokom ljeta očekuju se posjetioci iz velikog broja evropskih zemalja a tu su i gosti iz Izraela, SAD, Kine…. Možemo reći, da, s obzirom na te najave,  očekujemo uspeješnu turističku sezonu.“-  zaključuje direktor TO.

Bjeopoljci računaju da će im grad gostima napuniti tradicionalne manifestacije Festival dramskih amatera Crne Gore., Jazz festival, u junu  i julu, kao i Ratokovićeve večeri poezije u septembru.

Mojkovčani se uzdaju da će ove godine popraviti turistički imidž i nadomjestiti nedostatak smještajnih kapaciteta dešavanjima kao što su Mojkovački bazar, Otkos za ponos, Čorbijada,  Sky- running…

Oni koji žive od turizma na sjeveru, ipak, računaju da će sve nedostake u pripremi ovog turističkog ljeta nadomjestiti prirodne ljepote.  Na sreću i  one su, u odnosu na minule godine, ostale nepromijenjene.

 

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo