Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: OPTIMIZAM BEZ POKRIĆA

Objavljeno prije

na

Turiste, tokom ovog ljeta, na sjeveru države neće dočekati značajne novine  u odnosu na lani. Uglavnom su isti infrastrukturni problemi i nepromijenjena vanpansionska ponuda. Ipak, oni koji žive od turizma su, tradicionalno, optimisti

 

U lokalnim turističkim organizacijama gradova na sjeveru su, tradicionalno, optimisti i očekuju bolju sezonu od prošlogodišnje. Realniji pogled na  ono što nude sjeverne opštine turistima, ne daje nadu da će tako i biti.  Vanpansionska ponuda nije značajnije obogaćena, a  gotovo da nema grada u tom dijelu države, koji ne muče problemi sa infrastrukturom. Dio tih teškoća, praveći Plan za ljetnju turističku sezonu,  identifikovali su i u resornom ministarstvu.

“I dalje je evidentno da u pojedinim opštinama na sjeveru nedostaje inicijative za organizovanje događaja,  koji će privući turiste usljed nedostatka finansijskih sredstava, kao i kapaciteta za smještaj turista, što su ograničavajući faktori razvoja prostora kao turističke destinacije. Taj problem je prepoznat u prethodnom periodu….”- navode iz tog ministrastva.

Ministarstvo je, piše u Planu, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom (NTO), definisalo podsticajne mjere za pomoć “u realizaciji manifestacija, diverzifikaciji ponude, unapređenju turističke ponude, marketinških aktivnosti i drugih aktivnosti”.  Doprinos tome, piše u tom dokumentu, daće brojna javna preduzeća i institucije.

Međutim, većina planiranih infrastrukturnih projekata u sjevernim opštinama,  čijom realizacijim  je trebalo da se  obezbijedi bolja komunalna opremljenost gradova u susret turističkom ljetu, nijesu završeni.

Predstavnici beranske vlasti nedavno su se izvinili sugrađanima što kasni završetak  projekata  izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnje kanalizacione mreže. Kažu da lokalna samouprava nije kriva, već da  izvođači radova nijesu na adekvatan način odgovorili preuzetim obavezama.

Kašnjenje radova za posljedicu ima neasfaltirane ulice, nedostatak ivičnjaka i trotaoara.

“Ukazali smo i na činjenicu da se na velikom broju lokacija na kojima je izvršeno asfaltiranje pokazalo oštećenje i da će za njihovu sanaciju biti potrebna ogromna sredstva. Izvođač radova je i neodgovornim ponašanjem nanio štetu na zelenim površinama u blizini izvođenih radova.” – kažu u Opštini Barane.

Branaci  ljetnje mjesece dočekju i sa problematičnim vodosnabdijevanjem.

I u Pljevljima kasni završetak radova u centru grada. Rekonstrukcija glavne gradske ulice vrijedna milion eura, počela  je prije skoro godinu. Trebalo je,  prema ugovoru, koji je potpisao predsjednik Opštine Mirko Đačić sa izvođaćem radova pljevaljskom firmom Ving,  da budu  završeni za 100 dana. Opština je, naknadno, produžila rok za još 100 dana, ali ni taj rok nije ispoštovan. Pravdajući se lošim vremenom, direktor Direkcije za izgradnju i investicije  u tom gradu  Nenad Rubežić. prije mjesec obaćao je da će radovi biti završeni do sredine juna.  I to je prazno obećanje. Radovi još traju.

Krajem maja su iz lokalne uprave, obećali da će kolašinske ulice biti sanirane do početka ljetnje sezone. To se nije desilo. Prema Planu uređenja prostora za ovu godinu, za sanaciju ulica u užem gradskom jezgru predviđeno je 150.000 eura, a novac je trebalo da obezbijedi  Uprava za javne radove (UJR).  Planirano je bilo da se sanira 9.800 kvadratnih metara.

Kolašinci su cijelo proljeće uzalud čekali preduzeće Tehnoput, koje je,  prema ugovoru sa UJR, trebalo da obavi taj posao. Prije nekoliko dana UJR je, zbog nepoštovanja ugovrenih obaveza,  raskinula ugovore sa tom firmom.

“Riječ je o ugovorima od 10. jula i 19. septembra prošle i 15. aprila ove godine, kojima su bili predviđeni modernizacija lokalnih puteva i rekonstrukcija gradske saobraćajnice na području opštine Kolašin”, saopšteno je iz UJR. Izvođač je, ističu, svojom krivicom doveo u pitanje rok i završetak radova, jer nije blagovremeno dostavio bankarsku garanciju  niti je započeo sa ugovorenim radovima.

U kolašinskoj Opštini nijesu mogli precizno da odgovore na pitanja Monitora da li to znači da slijedi raspisivanje novog tendera i kada će ulice biti sanirane. U varoši koja pretenduje da bude ljetnji, koliko i zimski. turistički centar gotovo sve saobraćajnice su prekirvene rupama, a iz Opštine priznaju da je sanacija urgentna. Radovi su predviđeni  u ulicama 13. jula, Milivoja Bulatovića, Boška Rašovića, dijelu Dunje Đokić i poprečnoj saobraćajnici u blizini Doma zdravlja.

I Kolašin turističko ljeto dočekuje sa problematičnim vodosnabdijevanjem, a rekonstrukcija gradske kanalizacije tek predstoji.

Završetak nekih  projekata,  koje je resorno ministarstvo uključilo u Plan priporema za tekuću turističku sezonu, pak, predviđen je za kraj ljeta ili jesen. Među njima su izgradnja fekalne kanalizacije u naselju iznad žabljačkog  hotela MB i Vučedolskoj ulici i u naselju Pećića Ograda, u tom gradu. Okončanje tog posla planirano je za avgust, odnosno, oktobar. Tek u oktobru, kako je planirano, biće završena i  sanacija tamošnjih lokalnih puteva.

Iz Plana za pripremu ljetnje turističke sezone vidi se da nema mnogo novih manifestacacija, da nije značajnije obogaćena vanspansinska ponuda na sjeveru. Uglavnom je riječ o tradicionalnim dešavanjima. Očigledno, falilo je  pored novca, i kreativnosti da se izađe iz tih okvira.

Na Žabljaku, kako kažu u lokalnoj Turističkoj organizaciji (TO), ovog ljeta očekuju 20.000 turista. U ponudi je  kanjoning, džip safari, planinarenje, pješačenje, posmatranje ptica, vožnja žičarom Savin kuk sa panoramskim razgledanjem, vožnja čamcima po Crnom jezeru, panoramska ruta Durmitorski prsten…

“U ekspanziji je seoski turizam, koji u ponudi ima i hranu sa smještajem. Ono što u ovom trenutku fali jeste hotel sa većim smještajnim kapacitetima. Postojeći hoteli su manji, što predstavlja problem kada je u pitanju smještaj većih organizovanih grupa turista”,- kažu u tamošnjoj TO.

Tek nekoliko novih dešavanja, u odnosu na lani, pripremili su u Kolašinu. Ovog ljeta neće biti Tango kamap, ali direktor Kolašinske TO Aleksanadar Vlahović najavljuje, između ostalog,  “Čiker” Mountain biking marathon, Festival cvijeća,   Korifej, Nord fest…

„Prema najavama tokom ljeta očekuju se posjetioci iz velikog broja evropskih zemalja a tu su i gosti iz Izraela, SAD, Kine…. Možemo reći, da, s obzirom na te najave,  očekujemo uspeješnu turističku sezonu.“-  zaključuje direktor TO.

Bjeopoljci računaju da će im grad gostima napuniti tradicionalne manifestacije Festival dramskih amatera Crne Gore., Jazz festival, u junu  i julu, kao i Ratokovićeve večeri poezije u septembru.

Mojkovčani se uzdaju da će ove godine popraviti turistički imidž i nadomjestiti nedostatak smještajnih kapaciteta dešavanjima kao što su Mojkovački bazar, Otkos za ponos, Čorbijada,  Sky- running…

Oni koji žive od turizma na sjeveru, ipak, računaju da će sve nedostake u pripremi ovog turističkog ljeta nadomjestiti prirodne ljepote.  Na sreću i  one su, u odnosu na minule godine, ostale nepromijenjene.

 

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

Izdvojeno

SPORNA SERIJA RTCG: Režiranje istorije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon odbijanja Skupštine krajem godine da uvrsti u dnevni red Rezoluciju o genocidu u Šahovićima,  režiranje istorije i nesuočavanje sa prošlošću nastavljeno je na RTCG.   Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije

 

 

Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije.

,,Emitovati tkz. dokumentarni serijal o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom Vraneš, zemlja i ljudi, a ne pomenuti ljude čijom je nevinom krvlju u monstruoznom genocidu natopljena Vraneška (Šahovićka) zemlja predstavlja grubo falsifikovanje istorije tog kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina – genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline), i grubu zloupotrebu javnog servisa koji se finansira novcem svih nas, pa i Bošnjaka u Crnoj Gori, i da budem lična, mojim kao direktne potomkinje šahovićkih Bošnjaka”, reagovala je, između ostalih, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić uz poziv javnom servisu da hitno obustavi emitovanje ovog serijala.

Iz PEN centra su pozvali Agenciju za sudiovizuelne medijske usluge da zabrani dalje emitovanje serije, koja, kako tvrde, predstavlja klasičnu propagandnu fabrikaciju s ciljem produbljivanja nacionalne i vjerske mržnje i aproprijacije crnogorskoga nasljeđa. ,,Kad se zanemari bizarno neprofesionalna produkcija i to što najveći dio emisije liči na katalog krsnih slava i katastarski popis, s upitnim toponimima za koje su rođeni Vranešani premijerno imali prilike čuti tek u toj emisiji, jedino čemu može poslužiti taj jeftini propagandistički pamflet je promocija teze da je u Vranešu sve srpsko”, saopštili su.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZA I PROTIV KAMENOLOMA U BJELOPOLJSKOM SELU SRĐEVAC: Borba za životnu sredinu ili za monopol   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više bjelopoljskih sela, duže od godinu, bore se da preduzeće Imperijal ne otvori kamenolom u njihovom kraju. Država ćuti, Opština pere ruke od tog projekta, a koncesionar tvrdi da ima sve dozvole i da se njegovim poslovnim planovima protive samo oni koji nelegalno trguju kamenom

 

 

Za nekoliko desetina mještana bjelopoljskih sela Srđevca, Poda, Bioče i Lozne i ova godina počela je protestima, blokadom magistrale i nepokolebljivim stavom da neće dozvoliti da firma Imperijal izgradi kamenolom blizu njihovih domova.  Od Vlade, po ko zna koji put, traže raskid ugovora s koncesionarom.  Taj projekat je naumio da sprovede Vojislav Smolović, brat predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića.

Mještani, koji se protive tom projektu, još od kraja 2023. godine, ponavljaju da Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađen za kamenolom, nema veze sa stanjem na terenu. Kažu da je u dokumentu mnogo netačnih podataka, u šta se, tvrde, lako uvjeriti na terenu.

,,Recimo, najbliža kuća je oko 100 metara udaljena od kamenoloma, a ne, kako piše u Elaboratu oko 300 metara. Da su ga spustili još 300 metara, bio bi u centru Srđevca. A ovim kamenolom nije samo zagađen Srđevac, već i Poda, Jagoče, jedan dio Crnče, Štitari, sve je to u opsegu kamenoloma.  Investitor kaže da tu nema vodoizvorišta, da nas nagovara Bemax i još neki pojedinci. Nas interesuje samo zdravlje građana”,poručuju mještani sela na granici bjelopoljske i beranske opštine.

Preduzeće Imperijal je ugovor o koncesiji zaključilo 1. decembra 2020. godine, sa Ministarstvom ekonomije, u tehničkoj Vladi Duška Markovića. Smolovićeva kompanija tako je postala vlasnik koncesionih prava za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu Poda. Predviđena je eksploatacija površine od 23,42 hektara. Za prvih deset godina planirana je eksploatacija od 27,291 metara  kvadratnih, ili 11 odsto ukupne površine koncesionog ležišta.  Cijeli postupak koji je prethodio potpisivanju koncesionog ugovora vodila je bjelopoljska Opština, odnosno,Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj. Mještani tvrde da u taj postupak nije uključivana javnost, pa tako ni  Mjesna zajednica (MZ) Lozna.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AKCIJA “GENERAL” I MISTERIOZNI BERANAC: Borovnice  i kokain

Objavljeno prije

na

Objavio:

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i  neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac, Mileta Božović. Božović se u Beranama bavio proizvodnjom borovnice i jabuke, zlatarskim i ugostiteljskim poslovima

 

 

Tek kada je nedavno, u decembru prošle godine,  Specijalno državno tužilaštvo blokiralo imovinu jednog broja   uhapšenih u akciji „General“ koja je izvedena nekoliko mjeseci ranije, Beranci su mogli doznati šta makar od dijela nekretnina u ovom gradu posjeduje njihov sugrađanin Mileta Božović.

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i ovaj neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac.

Nakon zahtjeva SDT-a da se stavi zabrana raspolaganja, Božović neće moći da raspolaže imovinom u naselju Lužac, kao i nekretninama u gradu.

Privremeno su mu blokirani njiva površine 588 kvadratnih metara i  osam voćnjaka ukupne površine 26.211 kvadratnih metara. Zabrana raspolaganja upisana je i na njegov poslovni prostor 112 kvadratnih metara, zemljište u Lužcu ukupne površine 7.916 kvadratnih metara, kao i na još dva voćnjaka površine 3.313 i 4.603 kvadrata.

Božoviću je blokirana  i  imovina upisana na firmu, ukupne površine 681 kvadrat,  šuma površine 8.950 kvadratnih metara, kao i zemljište od 2.736 metara kvadratnih. Vjeruje se da se  još značajan dio imovine Božovića u ovom sjevernom gradu formalno vodi na druge.

Mediji su  pisali da je ovom Berancu koji se nalazi u pritvoru u Spužu, početkom novembra u  ranim jutranjim satima, oko 4.30, u prigradskom naselju Lužac u Beranama, zapaljena jedna moderna drvena kuća velike vrijednosti.

Već tada se moglo saznati da Božović u ovom naselju na dvije lokacije, nedaleko jedna od druge, ima dvije velike plantaže jabuka i američke borovnice. Božović je u ovom prigradskom naselju napravio prave hacijende. Tu je preko noći nikla velelepna vila,  sa pomoćnim objektom ogromne vrijednosti. Upravo je na ovoj lokaciji policija u akciji „General“ tokom pretresa pronašla veliku količinu satova, zlata i oružja. Nekoliko dana je policija obezbjeđivala ovo mjesto, dok su dovedene specijalne mašine za prekopavanje zemlje i traženje podzemnih bunkera.

Ko je, zapravo, Mileta Božović, za koga veliki broj Beranaca, posebno mlađe generacije, nikada nije čuo?

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo