Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: OPTIMIZAM BEZ POKRIĆA

Objavljeno prije

na

Turiste, tokom ovog ljeta, na sjeveru države neće dočekati značajne novine  u odnosu na lani. Uglavnom su isti infrastrukturni problemi i nepromijenjena vanpansionska ponuda. Ipak, oni koji žive od turizma su, tradicionalno, optimisti

 

U lokalnim turističkim organizacijama gradova na sjeveru su, tradicionalno, optimisti i očekuju bolju sezonu od prošlogodišnje. Realniji pogled na  ono što nude sjeverne opštine turistima, ne daje nadu da će tako i biti.  Vanpansionska ponuda nije značajnije obogaćena, a  gotovo da nema grada u tom dijelu države, koji ne muče problemi sa infrastrukturom. Dio tih teškoća, praveći Plan za ljetnju turističku sezonu,  identifikovali su i u resornom ministarstvu.

“I dalje je evidentno da u pojedinim opštinama na sjeveru nedostaje inicijative za organizovanje događaja,  koji će privući turiste usljed nedostatka finansijskih sredstava, kao i kapaciteta za smještaj turista, što su ograničavajući faktori razvoja prostora kao turističke destinacije. Taj problem je prepoznat u prethodnom periodu….”- navode iz tog ministrastva.

Ministarstvo je, piše u Planu, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom (NTO), definisalo podsticajne mjere za pomoć “u realizaciji manifestacija, diverzifikaciji ponude, unapređenju turističke ponude, marketinških aktivnosti i drugih aktivnosti”.  Doprinos tome, piše u tom dokumentu, daće brojna javna preduzeća i institucije.

Međutim, većina planiranih infrastrukturnih projekata u sjevernim opštinama,  čijom realizacijim  je trebalo da se  obezbijedi bolja komunalna opremljenost gradova u susret turističkom ljetu, nijesu završeni.

Predstavnici beranske vlasti nedavno su se izvinili sugrađanima što kasni završetak  projekata  izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnje kanalizacione mreže. Kažu da lokalna samouprava nije kriva, već da  izvođači radova nijesu na adekvatan način odgovorili preuzetim obavezama.

Kašnjenje radova za posljedicu ima neasfaltirane ulice, nedostatak ivičnjaka i trotaoara.

“Ukazali smo i na činjenicu da se na velikom broju lokacija na kojima je izvršeno asfaltiranje pokazalo oštećenje i da će za njihovu sanaciju biti potrebna ogromna sredstva. Izvođač radova je i neodgovornim ponašanjem nanio štetu na zelenim površinama u blizini izvođenih radova.” – kažu u Opštini Barane.

Branaci  ljetnje mjesece dočekju i sa problematičnim vodosnabdijevanjem.

I u Pljevljima kasni završetak radova u centru grada. Rekonstrukcija glavne gradske ulice vrijedna milion eura, počela  je prije skoro godinu. Trebalo je,  prema ugovoru, koji je potpisao predsjednik Opštine Mirko Đačić sa izvođaćem radova pljevaljskom firmom Ving,  da budu  završeni za 100 dana. Opština je, naknadno, produžila rok za još 100 dana, ali ni taj rok nije ispoštovan. Pravdajući se lošim vremenom, direktor Direkcije za izgradnju i investicije  u tom gradu  Nenad Rubežić. prije mjesec obaćao je da će radovi biti završeni do sredine juna.  I to je prazno obećanje. Radovi još traju.

Krajem maja su iz lokalne uprave, obećali da će kolašinske ulice biti sanirane do početka ljetnje sezone. To se nije desilo. Prema Planu uređenja prostora za ovu godinu, za sanaciju ulica u užem gradskom jezgru predviđeno je 150.000 eura, a novac je trebalo da obezbijedi  Uprava za javne radove (UJR).  Planirano je bilo da se sanira 9.800 kvadratnih metara.

Kolašinci su cijelo proljeće uzalud čekali preduzeće Tehnoput, koje je,  prema ugovoru sa UJR, trebalo da obavi taj posao. Prije nekoliko dana UJR je, zbog nepoštovanja ugovrenih obaveza,  raskinula ugovore sa tom firmom.

“Riječ je o ugovorima od 10. jula i 19. septembra prošle i 15. aprila ove godine, kojima su bili predviđeni modernizacija lokalnih puteva i rekonstrukcija gradske saobraćajnice na području opštine Kolašin”, saopšteno je iz UJR. Izvođač je, ističu, svojom krivicom doveo u pitanje rok i završetak radova, jer nije blagovremeno dostavio bankarsku garanciju  niti je započeo sa ugovorenim radovima.

U kolašinskoj Opštini nijesu mogli precizno da odgovore na pitanja Monitora da li to znači da slijedi raspisivanje novog tendera i kada će ulice biti sanirane. U varoši koja pretenduje da bude ljetnji, koliko i zimski. turistički centar gotovo sve saobraćajnice su prekirvene rupama, a iz Opštine priznaju da je sanacija urgentna. Radovi su predviđeni  u ulicama 13. jula, Milivoja Bulatovića, Boška Rašovića, dijelu Dunje Đokić i poprečnoj saobraćajnici u blizini Doma zdravlja.

I Kolašin turističko ljeto dočekuje sa problematičnim vodosnabdijevanjem, a rekonstrukcija gradske kanalizacije tek predstoji.

Završetak nekih  projekata,  koje je resorno ministarstvo uključilo u Plan priporema za tekuću turističku sezonu, pak, predviđen je za kraj ljeta ili jesen. Među njima su izgradnja fekalne kanalizacije u naselju iznad žabljačkog  hotela MB i Vučedolskoj ulici i u naselju Pećića Ograda, u tom gradu. Okončanje tog posla planirano je za avgust, odnosno, oktobar. Tek u oktobru, kako je planirano, biće završena i  sanacija tamošnjih lokalnih puteva.

Iz Plana za pripremu ljetnje turističke sezone vidi se da nema mnogo novih manifestacacija, da nije značajnije obogaćena vanspansinska ponuda na sjeveru. Uglavnom je riječ o tradicionalnim dešavanjima. Očigledno, falilo je  pored novca, i kreativnosti da se izađe iz tih okvira.

Na Žabljaku, kako kažu u lokalnoj Turističkoj organizaciji (TO), ovog ljeta očekuju 20.000 turista. U ponudi je  kanjoning, džip safari, planinarenje, pješačenje, posmatranje ptica, vožnja žičarom Savin kuk sa panoramskim razgledanjem, vožnja čamcima po Crnom jezeru, panoramska ruta Durmitorski prsten…

“U ekspanziji je seoski turizam, koji u ponudi ima i hranu sa smještajem. Ono što u ovom trenutku fali jeste hotel sa većim smještajnim kapacitetima. Postojeći hoteli su manji, što predstavlja problem kada je u pitanju smještaj većih organizovanih grupa turista”,- kažu u tamošnjoj TO.

Tek nekoliko novih dešavanja, u odnosu na lani, pripremili su u Kolašinu. Ovog ljeta neće biti Tango kamap, ali direktor Kolašinske TO Aleksanadar Vlahović najavljuje, između ostalog,  “Čiker” Mountain biking marathon, Festival cvijeća,   Korifej, Nord fest…

„Prema najavama tokom ljeta očekuju se posjetioci iz velikog broja evropskih zemalja a tu su i gosti iz Izraela, SAD, Kine…. Možemo reći, da, s obzirom na te najave,  očekujemo uspeješnu turističku sezonu.“-  zaključuje direktor TO.

Bjeopoljci računaju da će im grad gostima napuniti tradicionalne manifestacije Festival dramskih amatera Crne Gore., Jazz festival, u junu  i julu, kao i Ratokovićeve večeri poezije u septembru.

Mojkovčani se uzdaju da će ove godine popraviti turistički imidž i nadomjestiti nedostatak smještajnih kapaciteta dešavanjima kao što su Mojkovački bazar, Otkos za ponos, Čorbijada,  Sky- running…

Oni koji žive od turizma na sjeveru, ipak, računaju da će sve nedostake u pripremi ovog turističkog ljeta nadomjestiti prirodne ljepote.  Na sreću i  one su, u odnosu na minule godine, ostale nepromijenjene.

 

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo