Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: OPTIMIZAM BEZ POKRIĆA

Objavljeno prije

na

Turiste, tokom ovog ljeta, na sjeveru države neće dočekati značajne novine  u odnosu na lani. Uglavnom su isti infrastrukturni problemi i nepromijenjena vanpansionska ponuda. Ipak, oni koji žive od turizma su, tradicionalno, optimisti

 

U lokalnim turističkim organizacijama gradova na sjeveru su, tradicionalno, optimisti i očekuju bolju sezonu od prošlogodišnje. Realniji pogled na  ono što nude sjeverne opštine turistima, ne daje nadu da će tako i biti.  Vanpansionska ponuda nije značajnije obogaćena, a  gotovo da nema grada u tom dijelu države, koji ne muče problemi sa infrastrukturom. Dio tih teškoća, praveći Plan za ljetnju turističku sezonu,  identifikovali su i u resornom ministarstvu.

“I dalje je evidentno da u pojedinim opštinama na sjeveru nedostaje inicijative za organizovanje događaja,  koji će privući turiste usljed nedostatka finansijskih sredstava, kao i kapaciteta za smještaj turista, što su ograničavajući faktori razvoja prostora kao turističke destinacije. Taj problem je prepoznat u prethodnom periodu….”- navode iz tog ministrastva.

Ministarstvo je, piše u Planu, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom (NTO), definisalo podsticajne mjere za pomoć “u realizaciji manifestacija, diverzifikaciji ponude, unapređenju turističke ponude, marketinških aktivnosti i drugih aktivnosti”.  Doprinos tome, piše u tom dokumentu, daće brojna javna preduzeća i institucije.

Međutim, većina planiranih infrastrukturnih projekata u sjevernim opštinama,  čijom realizacijim  je trebalo da se  obezbijedi bolja komunalna opremljenost gradova u susret turističkom ljetu, nijesu završeni.

Predstavnici beranske vlasti nedavno su se izvinili sugrađanima što kasni završetak  projekata  izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnje kanalizacione mreže. Kažu da lokalna samouprava nije kriva, već da  izvođači radova nijesu na adekvatan način odgovorili preuzetim obavezama.

Kašnjenje radova za posljedicu ima neasfaltirane ulice, nedostatak ivičnjaka i trotaoara.

“Ukazali smo i na činjenicu da se na velikom broju lokacija na kojima je izvršeno asfaltiranje pokazalo oštećenje i da će za njihovu sanaciju biti potrebna ogromna sredstva. Izvođač radova je i neodgovornim ponašanjem nanio štetu na zelenim površinama u blizini izvođenih radova.” – kažu u Opštini Barane.

Branaci  ljetnje mjesece dočekju i sa problematičnim vodosnabdijevanjem.

I u Pljevljima kasni završetak radova u centru grada. Rekonstrukcija glavne gradske ulice vrijedna milion eura, počela  je prije skoro godinu. Trebalo je,  prema ugovoru, koji je potpisao predsjednik Opštine Mirko Đačić sa izvođaćem radova pljevaljskom firmom Ving,  da budu  završeni za 100 dana. Opština je, naknadno, produžila rok za još 100 dana, ali ni taj rok nije ispoštovan. Pravdajući se lošim vremenom, direktor Direkcije za izgradnju i investicije  u tom gradu  Nenad Rubežić. prije mjesec obaćao je da će radovi biti završeni do sredine juna.  I to je prazno obećanje. Radovi još traju.

Krajem maja su iz lokalne uprave, obećali da će kolašinske ulice biti sanirane do početka ljetnje sezone. To se nije desilo. Prema Planu uređenja prostora za ovu godinu, za sanaciju ulica u užem gradskom jezgru predviđeno je 150.000 eura, a novac je trebalo da obezbijedi  Uprava za javne radove (UJR).  Planirano je bilo da se sanira 9.800 kvadratnih metara.

Kolašinci su cijelo proljeće uzalud čekali preduzeće Tehnoput, koje je,  prema ugovoru sa UJR, trebalo da obavi taj posao. Prije nekoliko dana UJR je, zbog nepoštovanja ugovrenih obaveza,  raskinula ugovore sa tom firmom.

“Riječ je o ugovorima od 10. jula i 19. septembra prošle i 15. aprila ove godine, kojima su bili predviđeni modernizacija lokalnih puteva i rekonstrukcija gradske saobraćajnice na području opštine Kolašin”, saopšteno je iz UJR. Izvođač je, ističu, svojom krivicom doveo u pitanje rok i završetak radova, jer nije blagovremeno dostavio bankarsku garanciju  niti je započeo sa ugovorenim radovima.

U kolašinskoj Opštini nijesu mogli precizno da odgovore na pitanja Monitora da li to znači da slijedi raspisivanje novog tendera i kada će ulice biti sanirane. U varoši koja pretenduje da bude ljetnji, koliko i zimski. turistički centar gotovo sve saobraćajnice su prekirvene rupama, a iz Opštine priznaju da je sanacija urgentna. Radovi su predviđeni  u ulicama 13. jula, Milivoja Bulatovića, Boška Rašovića, dijelu Dunje Đokić i poprečnoj saobraćajnici u blizini Doma zdravlja.

I Kolašin turističko ljeto dočekuje sa problematičnim vodosnabdijevanjem, a rekonstrukcija gradske kanalizacije tek predstoji.

Završetak nekih  projekata,  koje je resorno ministarstvo uključilo u Plan priporema za tekuću turističku sezonu, pak, predviđen je za kraj ljeta ili jesen. Među njima su izgradnja fekalne kanalizacije u naselju iznad žabljačkog  hotela MB i Vučedolskoj ulici i u naselju Pećića Ograda, u tom gradu. Okončanje tog posla planirano je za avgust, odnosno, oktobar. Tek u oktobru, kako je planirano, biće završena i  sanacija tamošnjih lokalnih puteva.

Iz Plana za pripremu ljetnje turističke sezone vidi se da nema mnogo novih manifestacacija, da nije značajnije obogaćena vanspansinska ponuda na sjeveru. Uglavnom je riječ o tradicionalnim dešavanjima. Očigledno, falilo je  pored novca, i kreativnosti da se izađe iz tih okvira.

Na Žabljaku, kako kažu u lokalnoj Turističkoj organizaciji (TO), ovog ljeta očekuju 20.000 turista. U ponudi je  kanjoning, džip safari, planinarenje, pješačenje, posmatranje ptica, vožnja žičarom Savin kuk sa panoramskim razgledanjem, vožnja čamcima po Crnom jezeru, panoramska ruta Durmitorski prsten…

“U ekspanziji je seoski turizam, koji u ponudi ima i hranu sa smještajem. Ono što u ovom trenutku fali jeste hotel sa većim smještajnim kapacitetima. Postojeći hoteli su manji, što predstavlja problem kada je u pitanju smještaj većih organizovanih grupa turista”,- kažu u tamošnjoj TO.

Tek nekoliko novih dešavanja, u odnosu na lani, pripremili su u Kolašinu. Ovog ljeta neće biti Tango kamap, ali direktor Kolašinske TO Aleksanadar Vlahović najavljuje, između ostalog,  “Čiker” Mountain biking marathon, Festival cvijeća,   Korifej, Nord fest…

„Prema najavama tokom ljeta očekuju se posjetioci iz velikog broja evropskih zemalja a tu su i gosti iz Izraela, SAD, Kine…. Možemo reći, da, s obzirom na te najave,  očekujemo uspeješnu turističku sezonu.“-  zaključuje direktor TO.

Bjeopoljci računaju da će im grad gostima napuniti tradicionalne manifestacije Festival dramskih amatera Crne Gore., Jazz festival, u junu  i julu, kao i Ratokovićeve večeri poezije u septembru.

Mojkovčani se uzdaju da će ove godine popraviti turistički imidž i nadomjestiti nedostatak smještajnih kapaciteta dešavanjima kao što su Mojkovački bazar, Otkos za ponos, Čorbijada,  Sky- running…

Oni koji žive od turizma na sjeveru, ipak, računaju da će sve nedostake u pripremi ovog turističkog ljeta nadomjestiti prirodne ljepote.  Na sreću i  one su, u odnosu na minule godine, ostale nepromijenjene.

 

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

Izdvojeno

MUTNE RIJEKE: Tara opet pretvorena u kaljugu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Informacije o novom ekološkom zlodjelu na Tari obišle su region, ekološki aktivisti zahtijevali hitnu reakciju i pisali UNESKO-u, rijetki turisti razočarano odustajali od raftinga… Nadležni su za  sudbinu Tare saznali iz medija

 

Inspekcija za vode utvrdila je da je do najnovijeg  zamućenja rijeke Tare, posljednjeg dana jula,  došlo zbog radova na Bjelojevićkoj rijeci – pritoci Tare, i to na izgradnji regionalnog puta, čiji je investitor Direkcija za saobraćaj, a izvođač kompanija Bemaks. Iz Uprave za inspekcijske poslove su pojasnili i da je rijeka  zamućena od zemljanih radova, koji se izvode na dionici puta Mojkovac – Vragodo.

Kažu i da za te radove nije potrebno sprovoditi postupak procjene na životnu sredinu,  jer se radi o putu dužine od nešto preko jedanaest kilometara. Kako objašnjavaju,  „uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu propisano je da se takva procjena može tražiti jedino za magistralne i regionalne puteve u dužini od preko 20 kilometara“.

Najvećim dijelom toka kroz Crnu Goru, od  Mojkovca do Šćepan Polja, rijeka je u petak 31. jula tekla potpuno mutna, a kako tvrde ekološki aktivisti, sedmicama prije toga  prilično zamućena.

Krajem jula mutna Tara, kažu u turističkim agencijama, obesmislila je  reklame kojima se ljubitelji raftinga pozivaju na tu rijeku.  Rijetki turisti nijesu htjeli da se spuste niz „rijeku koju su zatekli u užasnom stanju“. Na primjer,  grupa  turista iz Belgije, kako je novinarima ispričao predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor, Veljko Ostojić, otišli su u ubjeđenju da su prevareni.

„Reklamiramo Taru kao rijeku čija se voda može piti. Takođe, turistima kažemo i da je pod dvostrukom zaštitom – kao svjetska kulturna i prirodna baština UNESCO-a i  pod zaštitom programa Man of biosphere (čovjek i biosfera). Na našim reklamnim fotografijama je plavozelena rijeka… Sreća u nesreći je što ovih dana nemamo najavljene grupe za rafting, inače,  ode i obraz i poslovni ugled. Ovo je užasno“, kazali su Monitoru u jednoj od kolašinskih turističkih agencija.

Ispod mojkovačkog starog mosta, umjesto bistre  vode, i 5. avgusta,  tekla je kaljuga. Nadležni su za  mutnu Taru, priznaju, saznali iz medija.

,,Ministarstvo održivog razvoja i turizma je danas odmah  povodom informacija,  koje smo dobili putem medija,  o zamućenju rijeke Tare na potezu od Mojkovca do Šćepan Polja, poslalo pisani zahtjev Upravi za inspekcijske poslove da u najhitnijem roku uputi nadležne inspekcije na teren, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja”, sopštili su iz tog ministarstva 31. jula Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Iz civilnog sektora su za  ekocid na Tari, prije inspekcijskog nalaza,  optužvali uglavnom  investitore malih hidroelektrana (mHE). Kažu da  izgradnja pristupnih puteva do mHE dovodi do ispiranja hiljada tona šljunka, zemlje i otpada u samo korito Tare.

O najnovijem ubijanju rijeke  nevladina Koalicija za održivi razvoj (KOR)  obavijestila je i  UNESCO.  Fotografije  i video zapisi uništavanja Tare  biće poslati i   Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO ZORAN ĐIKANOVIĆ TESTIRA OZBILJNOST STRANIH INVESTITORA: Reket kao dobrodošlica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika KTK, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist, navodi se u krivičnoj prijavi, a kako bi s druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos

 

Prošle su dvije nedjelje kako je Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK), saznao da je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog pokušaja iznude mita. Ako ne na drugi način, tu je informaciju dobio od medija koji su zatražili da prokomentariše prijavu koju je podnio Mladen Bojanić, ekonomski konsultant i bivši poslanik.

Đikanović je tada, na upit Vijesti, odgovorio kako on ne zna za prijavu  i da prvi put čuje za  tursku kompaniju Gedik Yatirim i priču o navodnom mitu, odnosno reketiranju. Nema naznaka da je predsjednik Komisije za tržište kapitala i potpredsjednik NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore, u međuvremenu, osvježio sjećanje. Baš kao što nema ni informacija da su nadležni iz tužilaštva pokušali da Đikanovića podstaknu (čitaj saslušaju) na taj napor. Kako bi saznali i njegovu interpretaciju priče koja, prema navodima iz krivične prijave, počinje u ljeto prošle godine.

Tada je kompanija Gedik Yetirim objelodanila odluku da svoj posao proširi i na Crnu Goru. U pitanju je privredno društvo koje se blizu tri decenije bavi berzanskim poslovima u Turskoj i na međunarodnom tržištu pa je, iz njihove perspektive, bilo prirodno da slične aktivnosti nastave i „u predivnoj Crnoj Gori“. Slijedeći brojne turske firme koje su to već uradile. Planirani posao je podrazumijevao da Gedik Yetrim, ili njena lokalna ćerka firma, dobiju neophodne licence Komisije u čijoj je nadležnosti „izdavanje i oduzima dozvola, odobrenja, licenci i saglasnosti“ za rad na tržištu kapitala, osnivanje i upravljanje investicionim, penzionim i drugim fondovima.

Zato je, u avgustu 2019,  u prostorijama KTK održan sastanak kome su, u ime Komisije, prisustvovali službenica Ilda Šabović i član Komisije Asmir Pepić, dok su tursku kompaniju predstavljali Anil Abbak, direktor za inostrana ulaganja  i advokat Pavle Tripković. Prema navodima iz krivične prijave, na tom sastanku su razmjenjeni kontakti i osnovne informacije oko postupka licenciranja, a Anil Abbak je najavio da će Gedik Yatirim „u skoroj budućnosti“ preko zavisnog društva Beta-Investments uplatiti osnovni novčani kapital u iznosu od 125.000 eura i pokrenuti sve postupke radi dobijanja licence za osnivanje, odnosno dozvole za rad investicionog društva od Komisije.

Potom se u priču uključuje i predsjednik KTK. Đikanović je 3. avgusta 2019. sa mejl adrese, koju koristi kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica, Amilu Abaku, na njegovu službenu mejl adresu, poslao prijedlog da kompanija Gedik Yatirim učestvuje na „istaknutom i važnom regionalnom i međunarodnom događaju“ – Miločerskom razvojnom forumu 2019 u organizaciji NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore.

„Interes koji ste iskazali ukazuje na Vašu ozbiljnost. To je razlog zbog kojeg želimo da Vam omogućimo da svoju kompaniju predstavite na Miločerskom razvojnom forumu“, piše Đikanović kompaniji za koju, navodno, nikada nije čuo. A čiji zahtjev za izdavanje licence čeka u njegovom radnom stolu. Slijede detalji ponude: „Prema cjenovniku Miločerskog razvojnog foruma, prezentacija kompanije do 10 minuta iznosi 4.000 eura, a do 15 minuta 5.000 eura koja se plaća Društvu ekonomista, organizatoru Foruma“. Đikanović potom potencijalnog učesnika Foruma obavještava da osim prezentacije „ovo“ (misli na uplatu od četiri, odnosno, pet hiljada eura) uključuje niz drugih aktivnosti, među kojima je i „kratak susret“ sa crnogorskim premijerom.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEIZVJESNA SUDBINA NJEGOŠEVOG PARKA I KASARNE MORAČA: Vapaji podgoričkih pluća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Njegoševom parku i kasarni Morača prijeti još jedna „valorizacija” planirana iz Glavnog grada. Još jedan betonski blok. Prema zvaničnim podacima GUP-a, Podgorica u periodu od 2012. do 2025. godine ostaje bez više od milion i po kvadrata zelenih površina

 

Zapuštena trava, oronule zgrade, nezaštićeno drveće. Pivske flaše pored polomljenih klupa koje u zoru dočekaju prve prolaznike… Njegošev park i prostor kasarne Morača, epicentar Podgorice, godinama neprimjetno boluju. Od nebrige.

„Skoro svakodnevno obilazim Njegošev park. Pored obale Morače i kod bivše Kasarne šetam pse. To je moj način izražavanja građanskog prkosa, ali i posjeta bolesnom članu porodice“, kaže za Monitor građanski aktivista Dragan Sošić.

Planove nadležnih iz Glavnog grada da valorizuju ovaj dio Podgorice nedavno su osporili iz Savjeta za reviziju planskih dokumenata. Valorizacija podrazumijeva izgradnju novog betonskog bloka u jednoj od posljednjih podgoričkih zelenih oaza.

U analizi nacrta izmijenjenog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP),  Savjet navodi se da nije jasno zbog kog tržišta i za koje potrebe treba valorizovati lokaciju Kasarne. Precizira se: Nedopustivo je prekrajanje jedne od najstarijih zelenih površina u Podgorici. Nacrtom Urbanističkog projekta Kasarna Morača bila je planirana gradnja skoro 150.000 kvadratnih metara na svega osam hektara zemljišta, rušenje svih 15 zgrada nekadašnje Kasarne, izgradnja dvoetažnih podzemnih garaža duž 80 odsto ovog prostora, zboga čega bi moglo doći do sječe većine čempresa i drugog drveća, starog i do pedeset godina, koje krasi ovaj predio.

„Nehumano je i nepatriotski tako se odnositi prema mjestu gdje možemo odvesti one koji sa strane dođu da osjete dušu Podgorice. Jedina ispravna valorizacija bila bi da se sve postojeće sačuva, očisti od otpada, da se naprave pješačke staze, zaštiti drveće, a ruinirane zgrade pretvore u objekte kulture. Sve drugo je zločin”, kaže Sošić.

U Crnoj Gori upravljanje prostorom jedan je od najvećih izazova, ističe za Monitor inženjer građevinstva i REV – Evropski prepoznati procjenitelj Predrag Nikolić. „Svetlana Kana Radević je projektom hotela Podgorica pokazala kako se stapaju priroda i građevinski objekat. Sada je zelena gradnja apsolutni trend, a nas na nju obavezuje i Ustav jer smo ekološka država. Na dijelu kasarne Morača bi mogli da se izgrade objekti na mjestima trenutnih ruševina koje su i ekonomski i funkcionalno beskorisne. Sve to može da se uradi po standardima zelene gradnje, sa uklanjanjem parkinga i ozeljenjavanjem cijele površine. Svako drugo rješenje bi vodilo ka ruženju grada”, objašnjava Nikolić.

Prema njegovim riječima, ništa ne može da opravda bilo kakvu betonizaciju Njegoševog parka i Kasarne. „Zelene površine pripadaju svim građanima Podgorice i u njima jedino mogu da budu sadržaji od javnog interesa. Dva kiklopa od objekata kod mosta Milenijum, koji arhitektonski vrište koliko se ne uklapaju, primjeri su kako ne treba graditi”, kaže Nikolić.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinrnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo