Povežite se sa nama

OKO NAS

KRAĐA ŠUMA I UNIŠTAVANJE PUTEVA: Tajkuni i lopovi ostavljaju pustoš

Objavljeno prije

na

Grupa građana iz andrijevičkih mjesnih zajednica Trešnjevo, Zabrđe i Slatina tvrde da koncesionari, ali i šumokradice i nesavjesni pojedinci, transportujući balvane teškim kamionima, konstantno uništavaju put ka izletištu i ljetovalištu na planini Gradišnici, čiju izgradnju je finansirala Evropska unija

 

U NVO Gradišnjica tvrde da su koncesionari proteklih godina, vršeći transport građe samim tokom rijeke, izazvali i uništavanje ribljeg fonda. „Od

nadležnih institucija insistiramo da preduzmu odgovarajuće mjere za adekvatno poribljavanje Gradišnjice“

 

TXT: Grupa građana iz andrijevičkih mjesnih zajednica Trešnjevo, Zabrđe i Slatina zatražili su od državnih i opštinskih organa i institucija da preduzmu mjere u cilju poštovanja utvrđenog režima saobraćaja na putu koji od Andrijevice vodi do planine Gradišnice, zaprijetivši da će u suprotnom blokirati taj put, kao jedini način da se suprotstave koncesionarima koji teškim kamionima godinama uništavaju asfaltnu podlogu.

Oni tvrde da koncesionari, ali isto tako i šumokradice i nesavjesni pojedinci, transportujući balvane teškim kamionima, konstantno uništavaju put ka izletištu i ljetovalištu na planini Gradišnici, čiju izgradnju je finansirala Evropska unija.

“Tajkuni i lopovi su, ostavljajući pustoš u šumama, na brojnim mjestima izlomili asfaltnu podlogu zbog čega se otežano saobraća do planine i obližnjih izletišta. Zato smo prinuđeni da blokiramo dalji odvoz balvana s ovog područja ukoliko koncesionari ne ispoštuju pravila po kojima je dozvoljen transport tereta samo do dvadeset tona” – kaže mještanin Branko Kastratović.

Da je bespravna sječa, odnosno krađa šumske građe u Andrijevici veoma rasporostranjena govori i činjenica je zbog tih krivičnih djela u dijelu Gradišnice i Jelovice suspendovan  šumar, a prijava je proslijeđena Odsjeku za privredni kriminal Centra bezbjednosti Berane.

To je potvrđeno nedavno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Predstavnici Koordinacionog međuresorskog tima za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu, nakon što su održali sastanak na terenu sa mještanima, konstatovali su da je takozvana zagdinska jedinica Gradišnica – Jelovica označena kao prostor sa najvećim nelegalnim aktivnostima na području opštine Andrijevica.

Oni su podsjetili da je još početkom maja ove godine na prostoru ove gazdinske jedinice identifikovana bespravna sječa četinara u većem obimu. Tada je protiv odgovornog službenika Uprave za šume pokrenut disciplinski postupak i vještačenje koje je bilo neophodno u ovom slučaju.

Prema riječima predsjednika Koordinacionog tima, državnog sekretara u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Milosava Anđelića riječ je o bespravnoj sječi koju nadležni organi nijesu blagovremeno prijavljivali, te da je jasno da su u ove aktivnosti uključeni pojedini službenici Uprave za šume iz Područne jedinice Andrijevica, ali i ostali akteri u lancu vezano za promet nelegalno posječenog drveta.

“Nakon obilaska terena i analize stanja predstavnici međuresorskog tima su odlučili da svu raspoloživu dokumentaciju dostave Specijalnom državnom tužilaštvu. Ukupna drvna masa koja je posječena je preko 7.000 kubika, šumar je suspendovan i prijava proslijeđena Odsjeku za privredni kriminal CB Berane” – navedeno je u izvještaju Koordinacionog tima.

Iz resornog ministarstva je naglašeno da će državni organi biti istrajni u namjeri da sve počinioce bespravnih aktivnosti u šumarstvu privredu pravdi, u cilju realizacije aktivnosti na očuvanju šumskih resursa i njihovom održivom gazdovanju.

Predsjednik opštine Andrijevica Srđan Mašović izrazio je podršku aktivnostima na suzbijanju bespravnih aktivnosti u ovoj oblasti i iskazao spremnost da Opština formira komisiju koja će pratiti stanje putne infrastrukture na lokalnim šumskim  putevima, kako bi se spriječila njihova devastacija od strane koncesionara i ispunila očekivanja lokalnog stanovništva.

Od početka aprila, kada je počeo sa radom Koordinacioni tim za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu, iz resornog minisartsva tvrde da su postignuti evidentni rezultati na otkrivanju nelegalnih aktivnosti u ovoj oblasti.

Tim je u ovom periodu, kako kažu, posebnu pažnju posvetio otkrivanju i procesuiranju bespravnih sječa na području više područnih jedinica u opštinama na sjeveru Crne Gore.

“Intenzivno se sprovodi i kontrola preduzeća korisnika šuma, prvenstveno sa aspekta njihovog zakonitog poslovanja, ažurne dokumentacije i izmirenih obaveza prema zaposlenim i državi. Na tom planu pokrenute su mjere za prinudnu naplatu potraživanja i izricanje novčanih kazni” – kažu iz Koordinacionog tima.

Iz NVO „Gradišnjica” tvrde da su koncesionari proteklih godina, vršeći transport građe samim tokom rijeke, izazvali i uništavanje ribljeg fonda.

“Rijeka Gradišnjica je nekada bila prebogata divljom, potočnom pastrmkom. Međutim, koncesionari su put za transport građe napravili rječnim koritom čime je uništeno glavno mrestilište u dijelu Male rijeke. Tako je došlo do drastičnog smanjenja ribljeg fonda. Zato od nadležnih institucija insistiramo da preduzmu odgovarajuće mjere za adekvatno poribljavanje Gradišnjice, jer bi se na taj način povratila njena atraktivnost” – kazali su članovi NVO „Gradišnjica”.

Završetak rekonstrukcije puta Zabrđe – Gradišnjica, koja je podrazumijevala postavljanje asfaltnog zastora u dužini od 7,7 kilometara, ozvaničen je početkom 2013. godine. Radilo se o projektu vrijedanom 759.260 eura, finansiranom od strane Evropske unije i to u iznosu od 561.852 eura, dok su ostala sredstva obezbijedili Vlada Crne Gore, Opština Andrijevica i Regionalna razvojna agencija za Bjelesicu, Komove i Prokletije.

Tada je, presijecajući svečanu vrpcu, predstavnik delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Džordž Vizner naglasio da je uvjeren da će ova saobraćajnica ubrzati lokalni razvoj i poboljšati uslove života na ruralnom području opštine Andrijevica.

“Posebno smo se radovali kada je izvršena rekonstrukcija i asfaltiranje puta koji od Andrijevice vodi do Gradišnjice, planine koja predstavlja pravi prirodni biser na sjeveru Crne Gore i izvor života za više sela. Tamo se nalaze naši katuni i brojne druge vrijednosti koje zaslužuju posebnu pažnju. Međutim, umjesto da se forsira otvaranje dodatnih sadržaja, krenulo se u nemilosrdno raubovanje prirodnih potencijala na ovom području” – ističe Kastratović.

Kada su finansirali izgradnju puta prema planini Gradišnici, koja bez ikakve sumnje predstavlja prirodni biser, predstavnici EU nijesu mogli znati kako, zapravo, najveću uslugu prave šumskim tajkunima i šumokradicama, olakšavajući im put do šumskog bogatstva.

Sada lokalno stanovništvo u Andrijevici treba da prijeti blokadama da bi država Crna Gora zaustavila nekontrolisanu sječu, krađu šume i uništavanje puta koji je finansirala Evropska unija. I nema drugog načina, jer pravda stigne tek po nekog nesrećnog šumara i ne ide dalje. Eventualno se priprijeti Specijalim državnim tužilaštvom. Takva je nerijetko sudbina evropskih projekata u našoj državi.

                    Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo