Povežite se sa nama

OKO NAS

NAPREDAK DŽIJATA  LEKIĆA: Džijo, majstor, maestro   

Objavljeno prije

na

U obućarskoj radnji Džijata Džija Lekića vješta ruka iznošenim cipelama daruje novi život. Džijov Napredak je više od zanata. To je umjetnost

 

U maloj obućarskoj radnji, u Ulici Balšića u centru Podgorice, radi Džijat Lekić. Za mušterije omiljeni Džijo. Radnja se simbolično zove Napredak, a naprijed gura preko pola vijeka. Obućarski zanat je umjetnost, počinje priču Džijat, on ne pravi razliku između bogatog i siromašnog čovjeka. Cipele nose obojica.

,,U doba komunizma postojale su zadruge opančara i obućara. Tu se zanat pekao, šegrt je učio od majstora. Tu su i moji počeci“, prisjeća se Džijo. Zadruge su u Jugoslaviji omogućavale seoskom stanovništvu da, u vrijeme ratova, visokih poreza, nerodnih godina i primitivnih obrada zemlje, preživi  i poboljša svoj materijalni položaj. Tridesetih godina prošlog vijeka nastalo je i geslo zadrugara: ,,Udruživanje je zakon života na kome se temelji svekoliki napredak“.

Vrijeme je odnijelo komunizam, a sa njim i posljednju zadrugu. Od 2005. godine, kada se osamostalio, Džijat je u Napretku svakoga dana, izuzev nedjeljom, od sedam ujutru do osam uveče. ,,Koliko muzike toliko para“ – važi u njegovom slučaju..

Sa 16 godina uplovljava u obućarske vode. ,,Zanatlija mora da se preda svom poslu.  Da bi se obućarski zanat usavršio potrebne su od dvije do pet godina. Nije teško, kada postoji volja“.

U Napretku radi još i Omer Mujo Hodžić, Džijatov rođak. Tu je već sedam ili osam godina, a na zanat se već odavno privikao. Sa osmijehom kaže da se teže privići na ćud ljudi: ,,Kada popravljamo ženske potpetice, na svaki udarac čekića, onim osjetljivijim mušterijama se otrgne jedno – pazite!“.

Džijat kaže da posla ne fali i da od obućarstva može da se živi. Svejedno, obućar se u Crnoj Gori može postati jedino praksom u nekoj obućarskoj radnji. Škola za ovaj zanat ne postoji.

Vlasnik Napretka se prisjeća vremena kada su u Crnoj Gori radile fabrike koje su prehranjivale porodice: ,,Imali ste Titeks, Košutu, Polimku, fabriku Radoje Dakić, Marko Radović, Obod i mnoge druge. Svaka je zapošljavala po par hiljada ljudi. Gradovi u kojima su se nalazile bili su naši industrijski centri, a sa njihovim zatvaranjem mnogi su izgubili radna mjesta i sada polako odlaze iz Crne Gore. One su nekada bile simboli našeg napretka a sada su ruševine“.

,,Preduzetnik finansijski bolje živi u kapitalizmu. Ipak, onda je bilo sigurnije. Ne branim nikoga, nisu mi komunisti ništa dali, osim čekića. Znalo se, koliko radiš, toliko zaradiš. Sad više ništa nije sigurno, živi se od danas do sjutra. Vrijeme je strahovanja“, priča Džijat.

Kalup za širenje, presa, mašina za šivenje i čekić samo su neki od obućarskih alata. U radnji Napredak cipele popravljaju, a ne proizvode. Džijat nerado kaže da razlog za to nije samo finansijske prirode. Tržište diktira tempo, a preprodaja i uvoz su u Crnoj Gori lagodniji put do zarade.

Dani kada se nosila obuća koju su proizvodile Lenka i Mladost iz Bijelog Polja, davno su iza nas. Fabrike su privatizovane, a radnici su završili na birou rada. Mnogi su, umjesto otpremnina, prije dočekali invalidske penzije, jer su u međuvremenu zbog stalnog kontakta sa štetnim materijama oboljeli od vaskulitisa i drugih bolesti.

Život u savremenoj Crnoj Gori,  Džijat Lekić opisuje iskustvom koje je imao sa svoja dva šegrta: ,,Strpljenje je među glavnim obućarskim vrlinama. Ali, u potrazi za boljim životom, ono se lako gubi. Dva momka koja su vrijedno radila kod mene ipak je privuklo inostranstvo. Razumljivo“.

U Crnoj Gori postoje mini grantovi za zanatlije koje dodjeljuju ministarstva, strana preduzeća ili organizacije Evropske unije. Džijat kaže da taj novac nije dovoljan ni za opremu.

Najviše ga brine što je u silnim traganjima, ambicijama i zaradama izgubljen  osjećaj za porodicu i ona toplina doma. Nada se da će se to bar malo promijeniti novim Zakonom o neradnoj nedjelji.

U Napretku  popravljaju i kaiševe, tašne i torbe, kofere. Ovdje dolaze svi, od političara do penzionera, a ni veresija im nije strana. Džijat kaže da su cijene za obućarske usluge u Crnoj Gori, u odnosu na region, daleko niže, ali da ih zbog siromaštva ne dižu. U Hrvatskoj su, na primjer,  popravke peta i polovina muških cipela dva puta skuplje. Bez obzira na to, Džijat često u šali kaže mušterijama: ,,Ti doneseš nove cipele, mi ih napravimo još novijim“.

Njegovo iskustvo svjedoči da u Crnoj Gori kupac nije zaštićen. ,,Mnogi ne znaju šta kupuju. Jednom sam mušteriji, koja je na popravku donijela čizme poznate marke, rekao da je veliki novac, umjesto za pravu kožu, dala za skaj. Ovakve prevare su česte“. Nije zlato sve što sija. On objašnjava da se uvozi obuća čiji izgled prija oku, a da se o kvalitetu manje vodi računa. Cijene su, naravno, visoke. Opasnost obućarskom zanatu vreba iz nekih kineskih butika, od cipela koje su za jednokratnu upotrebu i koje ne vrijedi popravljati. Jednostavnije je i ekonomičnije kupiti nove.

Obućarska radnja je atelje gdje vješta ruka obućara iznošenim cipelama daruje novi život. Džijov Napredak je više od zanata. To je umjetnost.

                                                                                                                      Andrea JELIĆ

Komentari

OKO NAS

SVE VIŠE ROMA I EGIPĆANA SE OBRAZUJE, ALI PROBLEMI OSTAJU: Rijetki stignu do fakulteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Potrebno je nastaviti sa obezbjeđivanjem stipendija i mentorskog programa, promovisati pozitivne primjere učenika i studenata, obezbijediti kvalitetnu praktičnu nastavu, ali i promovisati princip afirmativne akcije prilikom upisa Roma i Egipćana, kaže Samir Jaha, rukovodilac NVO Mladi Romi  

 

Broj Roma i Egipćana (RE) koji se odlučuje za školovanje i poslije osnovnog obrazovanja svake godine raste, ali to je i dalje neadekvatan i spor proces, koji je neophodno da društvo snažnije podrži. O tome govore i nedovoljna upješnost savladavanja gradiva i još mali broj onih koji dosegnu više obrazovne nivoe  – pokazuje analiza Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). 

Iz populacije od oko 8.000 stanovnika, u Crnoj Gori osnovnu školu trenutno pohađa 1.800, a srednju školu 115 učenika. Od srednjoškolaca, samo jedan pohađa gimnaziju, dok su ostali na stručnim smjerovima. 

Do sada je studije na crnogorskom državnom univerzitetu uspješno završilo jedanaest studenata iz RE zajednice, dok 12 i dalje studira. Ovu školsku godinu upisalo je šest novih studenata od čega je troje upisano po principu afirmativne akcije, sa blažim kriterijumima, dok je troje upisano u redovnoj proceduri – saopšteno je nedavno prilikom sastanka predstavnika Univerziteta Crne Gore i Ministarstva za manjinska i ljudska prava. 

Iako je riječ o simboličnim brojkama to djeluje kao napredak, jer prema saznanjima NVO Mladi Romi, godinu ranije nije bilo novih romskih studenata, a poslije tri godine u Beranama je opet upisano nekoliko Roma u srednje škole.

„Prema našim saznanjima sa terena, broj mladih iz RE zajednice koji će pohađati proces obrazovanja na sva tri nivoa ove školske godine biće znatno veći, što nas posebno raduje i ohrabruje da i dalje promovišemo unapređenje ovog procesa. Rezultati njihovog postignuća u školi su, međutim, ono o čemu treba da povedemo računa i što bi, institucije sistema, civilni sektor i ostale koji se bave ovim problemima trebalo da dodatno zabrine“, kaže za CIN-CG Samir Jaha, izvršni direktor NVO Mladi Romi. 

Na osnovu  istražavanja ove NVO za školsku 2018/19 godinu na uzorku od 122 učenika, odnosno polovine onih u završnim razredima osnovne škole, nije bilo ni jednog odličnog učenika, vrlodobar samo jedan, dobrih 33, dok je dovoljnih 88. Ukupan prosjek ocjena je bio 2,23, što je posebno problematično za nastavak školovanja. 

„Bez mentorske podrške koju obezbjeđuje NVO Mladi Romi uz finansijsku podršku Romskog edukativnog fonda (REF) i Evropske unije, bez stipendija koje obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, broj učenika u srednjoj školi bi se značajno smanjio“, kaže Jaha.

On ukazuje da startna pozicija RE djece nije jednaka vršnjacima iz većinske populacije. Učenici nemaju adekvatnu podršku u učenju, što od starta procesa obrazovanja utiče na loš uspjeh. 

Jaha smatra da je u osnovnom obrazovanju neophodno obezbijediti saradnike u socijalnoj inkluziji za oblast obrazovanja u svim školama u kojima nastavu pohađa 20 i više učenika iz RE zajednice, osigurati mentorsku podršku učenicima, omogućiti besplatne udžbenike i školski pribor. Potrebno je organizovati i dodatne obuke za nastavnike, kako bi imali više senzibiliteta za rad sa RE učenicima. Uključivanje roditelja romske i egipćanske djece u rad roditeljskog savjeta u školama, jedan je od uslova na kojem insistira Jaha. 

U izvještaju Ministarstva za ljudska i manjinska prava o sprovodjenju Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za 2019. godinu se navodi da je na svim nivoima obrazovanja problem prevashodno nedovoljno razvijena svijest o važnosti obrazovanja ove populacije usljed loše socio-ekonomske situacije u kojoj se nalaze. Jedan od izazova sa kojima se romska i egipćanska djeca srijeću tokom obrazovanja je i nedovoljno poznavanje službenog jezika. 

NVO Mladi Romi već dvije godine realizuje dva projekta iz oblasti obrazovanja RE učenika iz osnovnih i srednjih škola – Unapređenje osnovnog obrazovanja – prvi korak ka kvalitetnom srednjem obrazovanju, kao i Povećanje pristupa i učešća romskih učenika u srednjem obrazovanju i prelasku na tržište rada. Cilj je povećanje stepena završetka školovanja kao i poboljšanje školskog uspjeha RE učenika. Finansijski su podržani od Romskog obrazovnog fonda (REF) i Evropske unije.

„Kroz oba projekta sprovodimo i mentorsku podršku učenicima, i za tu aktivnost angažovano je 79 nastavnika i profesora koji su radili sa učenicima RE populacije u proteklom periodu. Njihova uloga je da prate rad učenika, pružaju im podršku u cilji sprečavanja prijevremenog napuštanja obrazovanja, motivišu ih da se usavršavaju kao i da nastave svoje školovanje“. 

Za sada, Jaha navodi da imaju „samo pozitivne rezultate“, pa planiraju da nastave i u predstojećoj školskoj godini. 

Tokom prvog talasa epidemije korona virusa, NVO Mladi Romi su za RE učenike osnovnih i srednjih škola obezbijedili i 160 tableta sa internetom u vrijednosti od 20 hiljada eura, kako bi mogli da prate nastavu od kuće u skladu sa novonastalom situacijom. 

U oblasti obrazovanja RE učenika u srednjem i visokoškolskom sistemu, Jaha ocjenjuje da je potrebno nastaviti sa obezbjeđivanjem stipendija i mentorskog programa, promovisati pozitivne primjere učenika i studenata, obezbijediti kvalitetnu praktičnu nastavu, ali i promovisati princip afirmativne akcije prilikom upisa učenika na fakultete. 

„Za učenike srednjih škola, dobro bi bilo i stvoriti uslove da se svaki po završetku zaposli uz pomoć fondova za stažiranje i podrške poslodavcima.“

Lideri zemalja Zapadnog Balkana 5. jula 2019. godine u Poljskoj potpisali su Deklaraciju o integraciji Roma. Ovim dokumentom predviđa se niz mjera kojim bi trebalo drastično popraviti status Roma u ovim državama. Države Zapadnog Balkana su se obavezale da će raditi na povećanju upisa i stope završetka osnovnog obrazovanja Roma na 90 odsto, i upisa i stope završetka srednjeg obrazovanja na 50 procenata. 

 

Delija: Ne odustajte

Jedan od rijetkih koji je krenuo ka višim sferama obrazovanja je Miljaim Delija, student na master studijama na fakultetu za sport i fizičko vaspitanje djece.

„Obrazovanje za mene kao pripadnika egipćanske zajednice je jako važno, kao i za moju porodicu. Može mi donijeti, prije svega, lak pristup svim ustanovama, posao za koji se obrazujem i dobar tretman u društvu”, kaže Delija za CIN-CG.

On ocjenjuje da se obrazovanje mladih RE, u odnosu na period kada je on počinjao da se školuje, zadnjih godina poboljšalo i da je podrška države odigrala važnu ulogu.

“Romi i Egipćani sada lakše ostvaruju svoja prava, imaju stipendije, što unazad nekoliko godina nije bio slučaj”.

Ključnu ulogu u procesu obrazovanja smatra Delija, ipak, imaju roditelji. Njihova podrška školovanju djece dominatno je usmjerena na muškarce, dok djevojke češće ostaju kod kuće.

Delija poručuje sunarodnicima/ama da je obrazovanje pravi put za izlazak iz začaranog kruga siromaštva.

„Poruka za mlade je da ne odsutaju od obrazovanja, jer je to pravi put ka uspjehu. Da nastave srednju školu, idu na fakultet… Tako će pomoći sebi, a kasnije porodici i cijelom društvu”, poručuje Delija.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVA NOVIH ZATVARANJA: Situacija iz dana u dan lošija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Proteklih sedam dana u jednom danu imali smo najveći broj novooboljelih i smrtnih slučajeva. Situacija u gradovima u kojima nijesu uvedene dodatne preventivne mjere se pogoršava. Najlošije je u Podgorici za koju se najavljuje zatvaranje dok život teče kao da korone nema

 

Tokom protekle sedmice u Crnoj Gori su zabilježena dva negativna rekorda od početka epidemije korona virusa – u petak je zabilježen najveći broj novoinficiranih u jednom danu, čak 344, dok je u ponedjeljak od korone virusa umrlo devetoro ljudi.

Broj aktivno oboljelih u Crnoj Gori, preko 4.000, je i dalje najveći u regionu, i među najvećima u Evropi – na 100.000 stanovnika iznosi 642, dok je, na primjer, u Sloveniji 212, Hrvatskoj 79. Najveći je i broj hospitalizovanih – 45 na 100.000 stanovnika, duplo više u odnosu na Sjevernu Makedoniju u kojoj je 20, a u Srbiji samo pet hospitalizovanih na 100.000 stanovnika. Za sada je stopa smrtnosti od KOVID-a u Crnoj Gori najmanja u regionu 1,5 odsto, a najveća na Kosovu 3,96 odsto.

Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić izjavio je da se u narednom periodu može očekivati povećanje stope smrtnosti od virusa. Objasnio je da su glavni negativni faktori manjak sunčanih dana i nedostatak vitamina D i zagađenost vazduha: „Znamo da smo prošle godine imali tešku situaciju što se tiče zagađenosti u Crnoj Gori u pojedinim gradovima. Za očekivati je da povećana zagađenost u kombinaciji sa koronom dovede do povećanja smrtnosti. I na kraju, sezona virusa gripa, odnosno spoj sezonskog gripa i virusa korona. Sve zajedno kad se spoji, nažalost, situaciju ne čini dobrom“, zaključio je Begić.

U opštinama, u kojima su ranije uvedene pooštrene preventivne mjere, a to su Nikšić, Berane, Andrijevica i Rožaje, u ponedjeljak je došlo do ublažavanja mjera. Mjere su pooštrene u Ulcinju, Žabljaku i Pljevljima.

„Trenutna epidemiološka situacija je veoma ozbiljna”, ocijenio je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša i upozorio da se, osim toga što se ne nose maske, organizuju svadbe i primaju saučešća, a neki kafei i barovi su pretvoreni u noćne klubove.

Iako je u Nikšiću zabilježen manji broj pregleda i pacijenata kojima je potrebno bolničko liječenje, zbog, još uvijek velikog broja oboljelih, u ovom gradu i Pljevljima od ponedjeljka su učenici u ova dva grada prešli na onlajn nastavu.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

FORMIRANJE NOVE VLASTI U ANDRIJEVICI: Obećanje da će biti bolji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javnost novim vlastima u Andrijevici šalje poruku da nije teško biti bolji od DPS-a. Treba samo blokirati rad malih elektrana, zaustaviti pljačku šume i drugih prirodnih resursa, domaćinski poslovati, i već će „za koplje biti bolji“

 

Nedavno su iz Demokratske partije socijalsita kazali za nove lokalne vlasti da su neznalice jer mimo zakona dijele funkcije koje se popunjavaju javnim konkursom, Šef Nove srpske demokratije u tom mjestu i budući potpredsjednik opštine Vesko Raketić, ocijenio je da se radi o pokušaju ometanja i odugovlačenja predaje lokalne vlasti. „To su dječje bolesti i greške koje mi u hodu ispravljamo“ – kaže Raketić. „Kada bismo pričali o  nepočinstvima DPS- a –  pljačkaškim privatizacijama, pljačkama u šumarstvu i vodoprivredi, o svim nezakonitim radnjama, mogli bi da se pišu tomovi knjiga “ – kaže je Raketić.

Prema njegovim riječima Državna revizorska institucija, koja će brzo ući u Opštinu i javna preduzeća, pokazaće šta su oni radili nezakonito i šta su napravili građanima Andrijevice.

„Čim se formira nova vlast i čim počnemo da radimo, pokazaćemo da nismo kao oni. Vidjeće se to po svemu, počevši od službenih automobila i svega drugog“ – rekao je Raketić.

Poslije devet godina apsolutne vlasti Demokartska partija socijalista je u ovom gradu otišla u opozicione klupe.

Pobjednička koalicija SNP, NSD i Demokrate imaće u parlamentu šesnaest odborničkih mjesta, jedno više od DPS i SD.

„Mi ćemo odmah izabrati novog predsjednika Skupštine i predsjednika opštine, a zatim konstituisati i ostale organe vlasti. Odmah ćemo uvesti red u lokalnoj upravi i javnim preduzećima“ – rekao je Raketić.

Prema koalicionom sporazumu mjesto predsjednika pripašće SNP a potpredsjednika Novoj srpskoj demokratiji, i to mjesto će biti rotirajuće na dvije godine. Demokrate će imati mjesto predsjednika Skupštine.

Koalicioni partneri su dogovorili da predsjednik opštine bude poznati privrednik Željko Ćulafić, predsednik SO profesor Mladen Đukić, dok će potpredsjednik opštine biti rukometni trener i sportski radnik Vesko Raketić.

Željko Ćulafi poručuje da će lokalna uprava biti istinski servis svih građana.

„Svaki građanin će imati uvid u ono šta radimo i kakvi su nam planovi. Mnogi poslovi i aktivnosti u Opštini Andrijevica, pod dirigentskom palicom DPS-a, odrađivani su daleko od očiju javnosti. S takvom praksom se mora prestati, jer mi smo predstavnici naroda, koji su dužni da račune ispostavljaju onima koji su nas izabrali da budemo tu gdje jesmo” – kaže Ćulafić.

On naglašava da će se pristupiti racionalizaciji troškova u lokalnoj upravi.

„Građani Andrijevice su mogli da vide kako se za vrijeme vladavine DPS-a službena auta svakodnevno koriste u privatne svrhe. Zato smo imali velike troškove za gorivo i održavanje vozila. Veliki troškovi su pravljeni i po drugim osnovama, kao što su reprezentacija, službena putovanja i telefonski računi. Tome će se stati na kraj. Sva službena vozila biće parkirana ispred zgrade Opštine i koristiće se isključivo za službene potrebe. Smanjićemo i druge nepotrebne troškove. Pokazaćemo da smo se opredijelili za domaćinsko trošenje budžetskih sredstava” – obećava budući predsjednik opštine Andrijevica.

Prema njegovim riječima posebna briga mora se posvetiti omladini i mladim školovanim ljudima. „Stipendiraćemo najbolje studente i iznaći način da kroz novčana izdvajanja stimulišemo mlade bračne parove da ostanu u zavičaju. Pokušaćemo da oživimo posrnulu andrijevičku privredu i da otvorimo održiva radna mjesta. Ako to uspijemo, siguran sam da za Andrijevicu dolaze bolji dani i da će naša opština, uz afirmaciju turističkih i prirodnih potencijala, postati privlačno mjesto za život. Nadam se da dolazi period kada će region Bjelasice i Komova dobiti na posebnom značaju” – kaže Ćulafić.

Mladen Đukić, kao budući predsjednik lokalnog parlamenta, kaže da je Andrijevica zaslužila stručnu i odgovornu vlast. „Moraju se stvoriti uslovi za ostanak mladih, a to podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta. Mladi će ostati u Andrijevici ako im se stvore uslovi da rade i od svoga rada žive kao sav normalan svijet“ – kaže Đukić. I napominje: „Država i lokalna vlast moraju obezbijediti finansijske podsticaje za izgradnju malih pogona i prerađivačkih kapaciteta u oblasti poljoprivrede, zdrave hrane, stočarstva, ljekovitog bilja, voća, prerade drveta i razvoj turizma“.

Sagovornici Monitora ističu da DPS vlast u proteklom periodu nije radila ništa, osim što je šminkala gradski trg.

„Na kraju je ispalo da je metar kvadratni tog trga koštao koliko i kvadrat stambenog prostora u Podgorici. Ako dodamo i da su dva miliona eura opredijeljena za takozvanu Kuću voća, koja se ne otvara ni poslije tri godine, onda vidimo kako se zloupotrebljavao novac građana“ – kaže Ćulafić. Prema njegovim riječima, sve što su iz DPS radili u proteklom periodu, radili su isključivo u korist lokalnih tajkuna.

Javnost novim vlastima u Andrijevici šalje poruku da nije teško biti bolji od DPS. Treba, kažu, samo blokirati rad malih elektrana, zaustaviti pljačku šume i drugih prirodnih resursa, domaćinski poslovati, i već će „za koplje biti bolji“.  Vidjećemo.

Tufik SOFTIĆ  

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo