Povežite se sa nama

OKO NAS

ALARM ZA CIJEVNU: Kako smanjiti već učinjenu štetu

Objavljeno prije

na

Dramatično upozorenje stiglo je zadnjeg dana juna iz NVO “Green home”. Predstavnici ove  ekološke organizacije  boravili su na sjeveru Albanije i uvjerili se da se na Cijevni intenzivno grade dvije male hidroelektrane. Nadležna ministarstva i stručne institucije Crne Gore, podsjećaju iz ov NVO,  ni nakon godinu dana, ne pokreću ozbiljne postupke na međunarodnom nivou,  protiv albanskih institucija, koje otvoreno krše propise o prekograničnim uticajima

 

“Riječ je o dvije hidroelektrane ozbiljnih kapaciteta, gdje je jedna u gornjem toku (Cijevna Selčanska), započeta prema podacima sa informativne table 15. maja 2019. godine, čija izgradnja će trajati 24 mjeseca i uključuje dva glavna vodozahvata i nekoliko dodatnih preusmjerenja pritoka. Druga hidroelektrana nizvodno, koja je u finalnoj fazi razvoja (naselje Tamara), koristi protočnu tehniku bočnog zahvatanja voda, koja se koristi za veće hidroelektrane od 5-10 MW instalisane snage, pa i veće”, kaže  Nataša Kovačević, izvršna direktorica NVO Green home .

Ona upozorava da su  postavljene cijevi promjera oko 130 cm, na dužini od oko 2,3 km zapremina vode iznosi oko 3000m3 vode, što će i tokom vodnog perioda zahvatati gotovo svu količinu vode iz Cijevne (prosječni višegodišnji proticaj na mjernoj stanici Trgaj iznosi 24,9 m3/s).“Poražavajuća je činjenica da nadležna ministarstva i stručne institucije Crne Gore, ni nakon godinu dana, ne žele da pokrenu ozbiljne postupke na međunarodnom nivou, a protiv albanskih institucija, koje otvoreno krše propise o prekograničnim uticajima na životnu sredinu i informisanju javnosti”, kaže izvršna direktorica NVO Green home.

Predsjednik crnogorskog Savjeta za vode, Momčilo Blagojević, je nekoliko dana kasnije izrazio uvjerenje da će “započeta komunikacija nadležnih organa Crne Gore i Albanije u duhu dijaloga i dobrosusjedskih odnosa u najkraćem roku dati rezultat koji treba da bude u korist Cijevne kao prekograničnog resursa”.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je krajem prošle godine formirala novu Komisiju za saradnju sa Albanijom. “Sada je formirana i Komisija sa albanske strane i Crna Gora očekuje zvanično dostavljanje dokumentacije od strane Albanije kako bi na skorom zajedničkom sastanku komisija diskutovali i argumentovano riješili sve nedoumice”, kazao je Blagojević.  On podsjeća:  “Dijalog na bazi argumenata dobijenih kroz naučnu i stručnu analizu postojećeg stanja i scenarija planiranog razvoja preporuka je i međunarodnih partnera, sa kojima smo intenzivno komunicirali u proteklom periodu po pitanju rješenja tog problema”.

Istovremeno u Albaniji su sve snažniji pritisci na Vladu premijera Edija Rame da povuče odluke o davanju koncesija za gradnju malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji te države, posebno na sjeveru. Cunami hidroelektrana mora se zaustaviti, saglasni su ekolozi.

Skupština opštine Velike Malesije (Malësia e Madhe), čijom teritorijom protiče najveći dio Cijevne, krajem septembra nije dala saglasnost za ustupanje zemljišta na kojem bi se postavile cijevi kompaniji koja gradi jednu hidrocentralu. U tome su bili jedinstveni svi odbornici, i pozicije i opozicije, navodeći da je dozvola za gradnju nelegalno dobijena i da takav objekat uništava prirodnu sredinu.

“Mi tražimo da se dozvola poništi. Sramota je za vladu koja je tako nešto odobrila. Ne smije se dirati nijedan dio Prokletija. Naše planine daju nadu u bolju budućnost svih Brđana, a ne samo pojedincima koji žele uvećati svoje milione”, kazali su odbornici i istakli da je već tada oko 70 odsto poslova bilo završeno!?

Svi oni su se ponadali da će radovi biti obustavljeni četiri mjeseci kasnije kada je za novu ministarku infrastrukture i energetike u vladi Albanije postavljena Belinda Baluku. Već u svojoj prvoj izjavi medijima ona je najavila da će zaustaviti izgradnju novih hidroelektrana i pokrenuti istragu o 182 dozvole izdate za izgradnju 440 postrojenja od 2000. godine. Petina planiranih objekata je sada u funkciji.

“Potreban nam je balans između ekonomskog razvoja i zaštite prirodnih bogatstava, koja su nešto najvrednije što Albanija ima”, rekla je Baluku napominjući da će se posebno provjeravati da li su se investitori pridržavali ekoloških zahtjeva.

Nedavno je iz tog resora saopšteno da je nakon provjera pokrenulo raskid 17 ugovora ne navodeći o kojim invetitorima je riječ, kao i koje su lokacije mHE ili njihova snaga. Među njima nijesu one na Cijevni, iako se grade u nacionalnom parku!

“Izuzetbno je  važnoi pristupiti hitnom utvrđivanju hidrološkog, fizičko-hemijskog i ekološkog nultog stanja rijeke Cijevne na najuzvodnijem dijelu kao referentnog stanja za monitoring osjetljivih podzemnih i površinskih voda, kojima sa isušivanjem dijelova rječnog korita prijeti nestanak”, kaže Kovačević.

Ona smatra da Vlada Crne Gore treba da organizuje hitnu stručnu posjetu terenu, pokrene međunarodnu arbitražu i iskoristi sve druge mehanizme koji su joj na raspolaganju kako bi se spriječili i sveli na najmanju moguću mjeru uticaji koje će mHE donijeti zaštićenom području Cijevne u Crnoj Gori.

Dio kanjona ove predivne rijeke je u našoj zemlji krajem 2017. godine proglašen Spomenikom prirode, što podrazumijeva održivo korišćenje bioloških resursa, očuvanje i unaprjeđivanje biološke, genetičke i ekosistemske raznovrsnosti, kao i sprječavanje štetnih aktivnosti koje mogu ugroziti posebne ili značajne komponente biodiverziteta.

Što se praktično dešava sa svim rijekama u Crnoj Gori! “Stanje kvaliteta vode za sve vodotoke, u 2017. godini bilo je lošije i znatno gore u odnosu na 2016. godinu, što se može pripisati količini ulivnih otpadnih voda i meteorološkim uslovima“, navodi se u dokumentu koji je krajem juna usvojila crnogorska Vlada.

Podsjetimo i da je Evropski parlament početkom ove godine usvojio Rezoluciju o Crnoj Gori u kojoj poziva na stopiranje investicija u energetske projekte koji štete prirodi, dok se u Rezoluciji o Albaniji poziva na preispitivanje projekata sa sumnjivim procjenama uticaja i strateškim procjenama uticaja na životnu sredinu.

Kako su “zeleni” u novom sazivu Evropskog parlamenta još značajnija grupa, a očekuje se da će iz njihovih redova biti i naredni kancelar SR Njemačke, jasno je da će rasti pritisak na vlade zemalja regiona, kao potencijalnih kandidata za prijem u EU, da mnogo pažljivije pristupaju ovom pitanju. Nedvosmislen je zaključak da koncept izgradnje mHE fundamentalno ugrožava sistem zaštite životne sredine, očuvanje biodiverziteta i stabilnost osjetljivih ekosistema, posebno brdsko-planinskih područja.

Tako proteste mještana na sjeveru Albanije podržavaju i strani turisti oduševljeni ljepotama prirode koja je na udaru gladnih i pohlepnih tajkuna. Njihov broj je u prošloj godini dostigao cifru od 120.000, odnosno bio je dva puta veći nego dvije godine ranije.

 

                                                                    Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo