Povežite se sa nama

DRUŠTVO

LOKALNI IZBORI U HERCEG NOVOM: Najneizvjesnije između Demokrata i DF

Objavljeno prije

na

Najneizvjesnije između Demokrata i DF

Lideri partija su podsjećali birače kako su do sada državne institucije uglavnom opstruirale razvoj Herceg Novog, te da su se tek sada stekli uslovi da Novi bude tretiran na pravi način i da krene u razvoj punim jedrima. Neće više političari dolaziti samo da uzimaju nego će i ulagati u Novi, moglo se čuti u njihovim obraćanjima

 

U nedjelju 9. maja, koji se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu ali i kao Dan Evrope, održaće se lokalni izbori u Herceg Novom na kojima će građani ovog primorskog grada birati novu lokalnu upravu. U izbornoj trci za 35 odborničkih mjesta, koliko mandata broji Skupština Opštine Herceg Novi, učestvuje pet koalicija i jedna partija, što je duplo manje prijavljenih izbornih lista u odnosu na prethodne lokalne izbore održane u maju 2017. godine.

Vlast u Herceg Novom posljednje četiri godine obavlja koalicija nekoliko poltičkih partija, Demokrate, Demokratski front, Novska lista, SNP i SDP-URA, koja je osvojila skupštinsku većinu od 20 odborničkih mandata, od tadašnjih 34 odbornika. Među njima, pojedinačno najveći broj odbornika, njih 9, dolazi iz redova Demokratske CG, koja je prije četiri godine osvojila najveći broj glasova birača u Novom i daleko za sobom ostavila DF, sa četiri osvojena mandata, pa se prognozira kako će se odlučujuća politička borba u nedjelju, voditi upravo između Demokrata i DF-a. Kao što je bilo na nedavnim lokalnim izborima u Nikšiću ili ranijim u Budvi i Kotoru. Veća iznenađenja se ne očekuju, osim nove raspodjele glasova između ove dvije političke opcije i drugačije raspodjele izvršnih funkcija u gradu.

Herceg Novi je četvrta primorska opština u kojoj je Demokratska partija socijalista izgubila vlast koju je držala decenijama. Strmoglav pad popularnosti DPS-a počeo je na lokalnim izborima 2016. gubitkom vlasti u Kotoru i Budvi, da bi godinu kasnije tadašnja opozicija u Novom osvojila, odnosno povratila vlast. DPS u Herceg Novom djeluje kao opozicija od 2000. godine, sa prekidom od 2014. do 2017, kada je vlast formirala sa građanskom listom Izbor.

Pokušaj DPS-a da vlast u Kotoru i Budvi vrati političkom korupcijom i uz pomoć policijske sile, osvetio se ovoj partiji.  Na avgustovskim izborima, DPS je pretrpjela ozbiljan poraz u Budvi i Kotoru i pride izgubila vlast i u Tivatu, koji se smatrao sigurnim uporištem partije Mila Đukanovića u posljednjih 25 godina. Od šest primorskih opština DPS je zadržao vlast još u Baru i Ulcinju. Ne treba podsjećati  koliko je važno imati vlast u turističkim gradovima na obali mora, upravljati i gazdovati prirodnim vrijednostima atraktivnog obalnog područja.

Prema rješenju Ministarstva unutrašnjih poslova, birački spisak je zaključen na 25.590 građana Herceg Novog sa pravom glasa. Što je više za 663 birača nego na prethodnim  izborima. Građani će glasati na 51 biračko mjesto, za šest izbornih lista.

Na prvom mjestu glasačkog listića za izbor odbornika za Skupštinu Opštine Herceg Novi našla se Novska lista, koja nastupa samostalno pod sloganom „Naš Novi – naš brod“ Dr. Savo Marić. Ova lista nastupila je i na prethodnim izborima samostalno i osvojila 3 odbornička mjesta sa kojima je ušla u izvršnu vlast u Novom.

Na rednom broju 2 našla se koalicija „Evropski tim za Herceg Novi“ – DPS i SD, koju predvodi dr Predrag Peđa Dabović. DPS je na prethodnim izborima osvojio 12 odborničkih mjesta, pojedinačno najviše, što nije bilo dovoljno da formira vlast, te na ovim izborima nastupa kao opozicija, sa malim izgledima da osvoji vlast.

Na trećem mjestu je lista „Pravi Novi – sloboda u našim rukama“ – Marko Milačić. Nosilac liste je Milan Zarić, koalicije Prave CG i Grupe građana – Glas za naš Novi, koja prvi put izlazi na izbore za lokalnu skupštinu.

Izborna lista „Za budućnost Herceg Novog i Boke“ koju predvodi Ivan Otović,  predstavlja koaliciju DF, SNP, i Radničke partije. Na prošlim izborima DF i SNP su nastupili odvojeno i osvojili četiri, odnosno dva odbornička mandata, da bi u postizbornim dogovorima postali partneri u izvršnoj vlasti.

Redni broj pet pripao je listi „Stevan Katić – Ni lijevo ni desno, pravac Novi“, koalicije Demokrata CG, Demosa – Novi pobjeđuje i Partije penzionera, invalida i restitucije, koju vodi aktuleni predsjednik Opštine Stevan Katić. Demokrate su na prošlim izborima nastupile samostalno.

Na broju 6 glasačkog listića građani će moći da zaokruže listu „Crno na bijelo – može bokeški“ – dr. Draško Rašković,  koju predvodi GP URA  sa kojom nastupaju  udruženja građana Bokeški forum, Inicijativa Bokobran, CIVIS i nestranački pojedinci. Na izborima 2017. URA je išla u izbornu trku sa SDP-om, koji je od ovogodišnjih izbora odustao.

Lokalne izbore pratila je relativno mirna izborna kampanja iako su neki analitičari isticali zloupotrebu državnih resursa od strane partija na vlasti na državnom nivou. U kampanji su učestvovali lideri stranaka koji zauzimaju najviše državne funkcije, predjsednik države i Demokratske partije socijalista, Milo Đukanović, lider Demokratske CG i predsjednik Skupštine Crne Gore Aleska Bečić, i Dritan Abazović, lider GP URA i potpredsjednik Vlade. Bilo je i zloupotreba državnih resursa u izborne svrhe, ali ako je za utjehu, ne u tolikoj mjeri u kojoj smo navikli da to ranije čine predstavnici DPS-a. U tome su sada prednjačili kadrovi Demokratskog fronta, direktori važnih nacionalnih preduzeća kao što su JP Morsko dobro i Elektroprivreda Crne Gore.

U nedjelju je moguće da veći broj glasova dobiju stranke koje učestvuju u Vladi, na državnom nivou, od kojih građani očekuju veću pomoć u realizaciji ključnih projekata i rješavanju problema grada. Koliko je taj osjećaj utemeljen pokazuje odluka Vlade da u  predlogu budžeta za 2021. godinu za Herceg Novi opredijeli 33 eura kapitalnih investicija po stanovniku, odnosno 1 milion eura za oko 30.000 Novljana. Valjda u skladu sa planiranim investicionim projektima.

Lideri partija podsjećali su birače kako su do sada državne institucije uglavnom opstruirale razvoj Herceg Novog, te da su se tek sada stekli uslovi da Novi bude tretiran na pravi način i da krene u razvoj punim jedrima. Neće više političari dolaziti samo da uzimaju nego će i ulagati u Novi, moglo se čuti u obraćanjima. Pravi primjer otimanja od Novog predstavlja kriminalna privatizacija najvećeg turističkog preduzeća u gradu, nekadašnjeg nosioca hercegnovskog turizma i hotelijerstva HTP Boka, čiji je većinski vlasnik Vektra Boke Dragan Brković objavio bankrot. I Herceg Novom ostavio oronule hotele, rasprodatu vrijednu imovinu i milionske dugove. Bankrot Vektra Boke može doprinijeti debaklu DPS-a na izborima u Novom.

Svi lideri partija i nosioci izbornih lista, obećali su velike investicione projekte, nove škole, autobuske stanice, podmorske tunele, pasarele, nova šetališta, novi status Luke Zelenika, vodu okolnim selima, koja je u 21. vijeku nemaju, rekonstrukciju seoskih puteva, parkove, trim staze…. Riječju, svi žele da vrate „stari sjaj“ Herceg Novom, ukoliko im birači ukažu povjerenje.

Očekuje se da će lokalni izbori u Herceg Novom biti još jedna pobjeda stranaka koje dominantno vode u seriji lokalnih izbora od 30. avgusta, zajedno sa manjim strankama i grupama građana, nezavisno od njihovih obećanja. Da li će tako biti, znaćemo u nedjelju veče.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo