Povežite se sa nama

DRUŠTVO

LOKALNI IZBORI U HERCEG NOVOM: Najneizvjesnije između Demokrata i DF

Objavljeno prije

na

Najneizvjesnije između Demokrata i DF

Lideri partija su podsjećali birače kako su do sada državne institucije uglavnom opstruirale razvoj Herceg Novog, te da su se tek sada stekli uslovi da Novi bude tretiran na pravi način i da krene u razvoj punim jedrima. Neće više političari dolaziti samo da uzimaju nego će i ulagati u Novi, moglo se čuti u njihovim obraćanjima

 

U nedjelju 9. maja, koji se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu ali i kao Dan Evrope, održaće se lokalni izbori u Herceg Novom na kojima će građani ovog primorskog grada birati novu lokalnu upravu. U izbornoj trci za 35 odborničkih mjesta, koliko mandata broji Skupština Opštine Herceg Novi, učestvuje pet koalicija i jedna partija, što je duplo manje prijavljenih izbornih lista u odnosu na prethodne lokalne izbore održane u maju 2017. godine.

Vlast u Herceg Novom posljednje četiri godine obavlja koalicija nekoliko poltičkih partija, Demokrate, Demokratski front, Novska lista, SNP i SDP-URA, koja je osvojila skupštinsku većinu od 20 odborničkih mandata, od tadašnjih 34 odbornika. Među njima, pojedinačno najveći broj odbornika, njih 9, dolazi iz redova Demokratske CG, koja je prije četiri godine osvojila najveći broj glasova birača u Novom i daleko za sobom ostavila DF, sa četiri osvojena mandata, pa se prognozira kako će se odlučujuća politička borba u nedjelju, voditi upravo između Demokrata i DF-a. Kao što je bilo na nedavnim lokalnim izborima u Nikšiću ili ranijim u Budvi i Kotoru. Veća iznenađenja se ne očekuju, osim nove raspodjele glasova između ove dvije političke opcije i drugačije raspodjele izvršnih funkcija u gradu.

Herceg Novi je četvrta primorska opština u kojoj je Demokratska partija socijalista izgubila vlast koju je držala decenijama. Strmoglav pad popularnosti DPS-a počeo je na lokalnim izborima 2016. gubitkom vlasti u Kotoru i Budvi, da bi godinu kasnije tadašnja opozicija u Novom osvojila, odnosno povratila vlast. DPS u Herceg Novom djeluje kao opozicija od 2000. godine, sa prekidom od 2014. do 2017, kada je vlast formirala sa građanskom listom Izbor.

Pokušaj DPS-a da vlast u Kotoru i Budvi vrati političkom korupcijom i uz pomoć policijske sile, osvetio se ovoj partiji.  Na avgustovskim izborima, DPS je pretrpjela ozbiljan poraz u Budvi i Kotoru i pride izgubila vlast i u Tivatu, koji se smatrao sigurnim uporištem partije Mila Đukanovića u posljednjih 25 godina. Od šest primorskih opština DPS je zadržao vlast još u Baru i Ulcinju. Ne treba podsjećati  koliko je važno imati vlast u turističkim gradovima na obali mora, upravljati i gazdovati prirodnim vrijednostima atraktivnog obalnog područja.

Prema rješenju Ministarstva unutrašnjih poslova, birački spisak je zaključen na 25.590 građana Herceg Novog sa pravom glasa. Što je više za 663 birača nego na prethodnim  izborima. Građani će glasati na 51 biračko mjesto, za šest izbornih lista.

Na prvom mjestu glasačkog listića za izbor odbornika za Skupštinu Opštine Herceg Novi našla se Novska lista, koja nastupa samostalno pod sloganom „Naš Novi – naš brod“ Dr. Savo Marić. Ova lista nastupila je i na prethodnim izborima samostalno i osvojila 3 odbornička mjesta sa kojima je ušla u izvršnu vlast u Novom.

Na rednom broju 2 našla se koalicija „Evropski tim za Herceg Novi“ – DPS i SD, koju predvodi dr Predrag Peđa Dabović. DPS je na prethodnim izborima osvojio 12 odborničkih mjesta, pojedinačno najviše, što nije bilo dovoljno da formira vlast, te na ovim izborima nastupa kao opozicija, sa malim izgledima da osvoji vlast.

Na trećem mjestu je lista „Pravi Novi – sloboda u našim rukama“ – Marko Milačić. Nosilac liste je Milan Zarić, koalicije Prave CG i Grupe građana – Glas za naš Novi, koja prvi put izlazi na izbore za lokalnu skupštinu.

Izborna lista „Za budućnost Herceg Novog i Boke“ koju predvodi Ivan Otović,  predstavlja koaliciju DF, SNP, i Radničke partije. Na prošlim izborima DF i SNP su nastupili odvojeno i osvojili četiri, odnosno dva odbornička mandata, da bi u postizbornim dogovorima postali partneri u izvršnoj vlasti.

Redni broj pet pripao je listi „Stevan Katić – Ni lijevo ni desno, pravac Novi“, koalicije Demokrata CG, Demosa – Novi pobjeđuje i Partije penzionera, invalida i restitucije, koju vodi aktuleni predsjednik Opštine Stevan Katić. Demokrate su na prošlim izborima nastupile samostalno.

Na broju 6 glasačkog listića građani će moći da zaokruže listu „Crno na bijelo – može bokeški“ – dr. Draško Rašković,  koju predvodi GP URA  sa kojom nastupaju  udruženja građana Bokeški forum, Inicijativa Bokobran, CIVIS i nestranački pojedinci. Na izborima 2017. URA je išla u izbornu trku sa SDP-om, koji je od ovogodišnjih izbora odustao.

Lokalne izbore pratila je relativno mirna izborna kampanja iako su neki analitičari isticali zloupotrebu državnih resursa od strane partija na vlasti na državnom nivou. U kampanji su učestvovali lideri stranaka koji zauzimaju najviše državne funkcije, predjsednik države i Demokratske partije socijalista, Milo Đukanović, lider Demokratske CG i predsjednik Skupštine Crne Gore Aleska Bečić, i Dritan Abazović, lider GP URA i potpredsjednik Vlade. Bilo je i zloupotreba državnih resursa u izborne svrhe, ali ako je za utjehu, ne u tolikoj mjeri u kojoj smo navikli da to ranije čine predstavnici DPS-a. U tome su sada prednjačili kadrovi Demokratskog fronta, direktori važnih nacionalnih preduzeća kao što su JP Morsko dobro i Elektroprivreda Crne Gore.

U nedjelju je moguće da veći broj glasova dobiju stranke koje učestvuju u Vladi, na državnom nivou, od kojih građani očekuju veću pomoć u realizaciji ključnih projekata i rješavanju problema grada. Koliko je taj osjećaj utemeljen pokazuje odluka Vlade da u  predlogu budžeta za 2021. godinu za Herceg Novi opredijeli 33 eura kapitalnih investicija po stanovniku, odnosno 1 milion eura za oko 30.000 Novljana. Valjda u skladu sa planiranim investicionim projektima.

Lideri partija podsjećali su birače kako su do sada državne institucije uglavnom opstruirale razvoj Herceg Novog, te da su se tek sada stekli uslovi da Novi bude tretiran na pravi način i da krene u razvoj punim jedrima. Neće više političari dolaziti samo da uzimaju nego će i ulagati u Novi, moglo se čuti u obraćanjima. Pravi primjer otimanja od Novog predstavlja kriminalna privatizacija najvećeg turističkog preduzeća u gradu, nekadašnjeg nosioca hercegnovskog turizma i hotelijerstva HTP Boka, čiji je većinski vlasnik Vektra Boke Dragan Brković objavio bankrot. I Herceg Novom ostavio oronule hotele, rasprodatu vrijednu imovinu i milionske dugove. Bankrot Vektra Boke može doprinijeti debaklu DPS-a na izborima u Novom.

Svi lideri partija i nosioci izbornih lista, obećali su velike investicione projekte, nove škole, autobuske stanice, podmorske tunele, pasarele, nova šetališta, novi status Luke Zelenika, vodu okolnim selima, koja je u 21. vijeku nemaju, rekonstrukciju seoskih puteva, parkove, trim staze…. Riječju, svi žele da vrate „stari sjaj“ Herceg Novom, ukoliko im birači ukažu povjerenje.

Očekuje se da će lokalni izbori u Herceg Novom biti još jedna pobjeda stranaka koje dominantno vode u seriji lokalnih izbora od 30. avgusta, zajedno sa manjim strankama i grupama građana, nezavisno od njihovih obećanja. Da li će tako biti, znaćemo u nedjelju veče.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo