FOKUS
Mafija, politika i KGB na zajedničkom poslu

Muk. Kao da se nije desilo ništa. Kao da policijski inspektor Predrag Vučinić nije na svom FB profilu objavio policijsku zabilješku – svojevrsno svjedočanstvo o tome kako organizovani kriminal kontroliše vrh države i institucije sistema. Taj dokument, ali i svjedočenje Vučinića, ne samo da mogu biti važan dokaz u rasvjetljavanju motiva i nalogodavaca ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića i saučesnika tog zločina u vrhu politike i institucijama sistema, već i važan prilog u rasvjetljavanju misteriozne priče o hotelu Splendid, poslu koji je spojio domaće i tajne službe, podzemlje i nadzemlje.
Vučinić je na svom FB profilu početkom decembra objavio policijsku zabilješku budvanskog inspektora Vukote Kartala iz jula 2005. godine, u vrijeme dok su trajali bombaški napadi na hotel Splendid, u kojoj se kao organizator napada označava Brano Mićunović. Prema objavljenom dokumentu, inspektor Kartal koji je prije Šćekića radio na rasvjetljavanu napada na Splendid obraća se tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Draganu Đuroviću od koga traži da ga ,,zaštiti od mog načelnika Željka Vorotovića i vođe kriminalnog klana sa Maestarla Brana Mićunovića”. On u objavljenom dokumentu navodi da mu je Vorotović, nakon što mu je kao pretpostavljenom saopštio da iza napada na Splendid stoji Mićunović i njegovi ljudi sugerisao: ,,Nemoj njega da spominješ, on je mnogo dobar sa Milom i Svetom… To su neki dugovi koje Žarko Radulović ima prema Branu, a Radulović je član SDP-a pa nas to ne treba mnogo interesovati”.
Inspektor Šćekić ubijen je 35 dana nakon što je ta zabilješka sačinjena, odnosno od datuma koji na njoj stoji upisan. Šćekić je od Kartala preuzeo rad na rasvjetljavanju napada. Vučinić tvrdi da je Šćekić ubijen nakon što su pojedine strukture u podzemlju, ali i nadzemlju obaviještene o zabilješci. Kaže da je objavio dokument na svojoj stranici jer je smatrao da tako važnu informaciju mora dati javnosti i nadležnim organima na uvid. On tvrdi da je godinama pokušavao da zabilješku dostavi državnim organima i javnosti, ali da ga je to koštalo mnogo.
Niko od onih koji se pominju u zabilješci nije u javnosti niti potvrdio niti demantovao informacije iz zabilješke ili tvrdnje Vučinića.
Monitor je uspio da stupi u kontakt samo sa inspektorom Vukotom Kartalom: ,,Dao sam izjavu policiji o zabilješci koja je objavljena u medijima. Hvala što se interesujete, ali ne želim da dajem nikakve izjave medijima o tome”, rekao nam je kratko Kartal.
Istog dana kada je saslušan Kartal, a tek devet dana nakon objavljivanja zabilješke, policija je po nalogu Osnovnog tužioca u Kotoru saslušala Vučinića. Prethodno je MUP izdao saopštenje da je objavljena zabilješka falsifikat iako dokument nije uzet od Vučinića na vještačenje.
,,Zar nijesu trebali prvo da me pozovu da uzmu dokument, da ga tek onda, kao i svaki drugi dokaz, provjere, pa i vještače autentičnost”, kaže za Monitor Vučinić. ,,I konačno, zar je za to nadležno osnovno tužilaštvo, a ne Specijalni tužilac za organizovani kriminal”. Vučinić je, kaže, policiji objasnio sve detalje o zabilješci, ali o tome ne može sada da govori da ne bi ,,ugrozio istragu”. Ovaj bivši policijski inspektor je u vrijeme napada na Splendid bio i u obezbjeđenju Žarka Radulovića, jednog od vlasnika Splendida, zahvaljujući čemu je kako kaže došao do zabilješke. Radulović je saopštio da će se o zabilješci izjasniti pred nadležnim organima.
Za napade na Splendid i ubistvo inspektora Šćekića koji je radio na slučaju rasvjetljavanja tih napada osuđeni su Ljubo Bigović, Saša Boreta, Milan Čila Šćekić i Ljubo Vujadinović – ukupno 120 godina. Sudski proces pratilo je mnoštvo opstrukcija i više kontradiktornih presuda, slučajnih propusta i razrješenja sudija koji su na njemu radili. Motivi ubistva i napada na hotel nijesu nikada u potpunosti rasvijetljeni. Bivši pripadnik specijalne jedinice Brajuško Brajušković optužio je ljetos Veselina Veljovića da je montiranjem lažnog svjedoka pokušao da od javnosti sakrije istinu o tom slučaju.
Eksplozije u Splendidu desile su se u ljeto 2005, u vrijeme kada je najluksuzniji budvanski hotel građen, a u njega uložene desetine miliona eura. Taj hotel, nekada u vlasništvu Budvanske rivijere, privatizovan je početkom 2004. godine, a privatizaciju je pratio veo sumnje o tome ko mu je pravi vlasnik. Hotel je privatizovala kompanija Montenegro star, a kao njen vlasnik javnosti je predstavljen Žarko Radulović, bivši pomorac, sa dobrim kontaktima u SDP-u. Radulović je Splendid kupio na tenderu za
2.400.000, a u hotel je ubrzo, prema izvještaju Ekonomskog fakulteta iz 2011. uloženo 14 miliona eura, što je, prema tom dokumentu čak 190 odsto preko onoga na šta se Radulović prema privatizacionom ugovoru obavezao. To je samo mali dio investicije koja je zvanično iznosila preko sto miliona. Otkud tolike pare, niko od zvaničnih organa nije ispitivao. Dok su se milioni sipali u Splendid, Radulovićeva Montenegro Stars bila je, prema nalazima Ekonomskog fakulteta, nesolventna.
Monitor je još 2005. objavio da je pravi vlasnik Splendida u stvari Viktor Ivanjenko, šef KGB-a u vrijeme raspada SSSR. Ivanjenko je trenutno jedan od najbogatijih Rusa. Nakon što je bez zvaničnog objašnjenja otpušten iz KGB-a, postao je milijarder osnivajući Menatep štedionicu iz koje je kasnije izrasla čuvena naftna kompanija Jukos. Kada se Vladimir Putin obračunao sa vlasnicima Jukosa, prije svega Hodorkovskim, jedini je Ivanjenko ostao netaknut. ,,Njega i danas zovu general Viktor i on je bio ključna veza crnogorskog političkog vrha i podzemlja sa ruskom mafijom i obavještajnim službama”, tvrdi sada za Monitor dobro obaviješteni sagovornik.
Žarko Radulović je tada demantovao pisanje Monitora, tvrdeći da se radi o isključivo ,,crnogorskoj kompaniji”. Ali ono u što se sumnjalo, odnedavno je i ozvaničeno. Prema podacima Privrednog suda, od novembra 2011. godine i zvanično vlasnik preko 85 odsto Splendida je kompanija bivšeg ruskog KGB agenta Viktora Ivanenko – Lewitt finance Montenegro, osnovana u Budvi u jesen 2011. U registru se kao sjedište te kompanije navodi hotel Splendid, a za direktoricu Ivanjenko je postavio vlasnicu frizerskog salonu u hotelu koji je takođe u vlasništvu Montenegro Stars-a. Prema podacima Privrednog suda, Ivanjenko se vodi kao vlasnik 85 odsto kompanije Montenegro Stars u čijem je vlasništvu Splendid, a Žarko Radulović tek 15 odsto.
Inače stari hotel Splendid, ponos komunističkog doba, srušen je do temelja, a potom nanovo nelegalno sagrađen iako to nije bilo planirano privatizacionim ugovorom. Prije nego je privatizovan bio je pod zakupom kompanije Splendid hotels group iz Budve, koje nema u registru, i koja je u njega, dok ga nijesu preuzeli Rusi trebalo da uloži oko dva i po miliona eura. Zanimljivo je da je u izjavi koju je najprije dao tužilaštvu, a potom povukao, Žarko Radulović kazao da ima informacije da je Splendid napadnut zbog reketa od ,,dva i po miliona eura”. Prema prvoj verziji optužnice Boreta i Bigović podstrekivali su Kožara da napadima na Splendid natjeraju Žarka Radulovića da kuću Borete koja je procijenjena na 313 hiljada eura kupi za dva i po miliona eura.
Kompanija Splendid hotels group, koja je u trenutku privatizacije upravljala Splendidom, pojavila se i kao zaintersovani kupac za hotel, ponudivši oko dva miliona eura, navodeći da u cijenu računaju i ,,uloženi novac”. Ta kompanija kojoj je u evidenciji Privrednog suda, da li zbog promjene imena, nemoguće pronaći bilo kakve podatke imala je ugovor o zakupu, prema dokumentu Ekonomskog fakulteta do 2007. Zanimljivo – ta se kompanija pominje 2004. godine kada se prijavila za kupovinu pola miliona kvadrata zemljišta u Krimovici kod Budve. Odbijeni su, jer njihova ponuda nije bila blagovremena, nakon čega su tužili Komisiju za javne nabavke, ali ubrzo i odustali od tužbe. Ubrzo potom 2006. godine Svetozar Marović, visoki funkcioner DPS-a koji gospodari Budvom, a čija je porodica u poslovima sa porodicom Brana Mićunovića, baš na toj lokaciji Krimovica je prijavio 20 hiljada kvadrata koje ranije nije evidentirao, zbog čega je bio na meti kritike opozicije i civilnog sektora.
Marović je od devedesetih u Bordu direktora Budvanske rivijere koja je bila vlasnik Splendida. Željko Vorotović, inspektor koji je u objavljenoj zabilješci označen kao neko ko je stopirao Kartala da istražuje slučaj napada na Splendid označen je u medijima kao kadar Marovića. On je 2012. godine dobio drugi stan od Opštine Budva, zbog čega je negodovala lokalna opozicija. Saslušavan je u slučaju Zavala, povezanim sa porodicom Marović, zbog propusta da obavi inspekciju.
Za kupovinu Splendida, za šta se do sada nije znalo, bio je zainteresovan i klan Darka Šarića. Njegov saradnik Blažo Dedić i kompanija Maestraltours takođe se prijavila na tender. ,,Šarićev kartel je proizvod dilova ruske mafije i crnogorskog režima i imao je punu logističku podršku proruskih struktura u bezbjednosnim službama i režimima u obje države. Veze ruske mafije i djelova obavještajnih struktura sa režimom u Crnoj Gori je kulminirao izgradnjom hotela Splendid čiji je vlasnik šef KGB”, napisao je nedavno na svom FB profilu Nebojša Medojević poslanik DF. On za Monitor kaže da više izvora tvrdi da je upravo u Splendidu ugovaran veliki posao sa švercom kokaina koji je preko naših pomoraca vodio Darko Šarić.
Jasno je: Splendid je bio mjesto gdje su se ukrštali mnogi interesi i ogroman i sumnjivi kapital. Ko kome šta duguje, nije lako utvrditi.
Nakon napada na Splendid, Brano Mićunović, Đukanovićev partner još iz duvanskog posla, postao je ,,stalni gost Splendida”. Prema nekim izvorima tu stanuje. U obezbjeđenju hotela, pošto je Vučinić napustio to radno mjesto i nakon što je skrajnut iz policije a poslije ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića, našao se Dragan Giga Zindović, usko povezan sa porodicom Mićunović, sa podebljim kriminalnim dosijeom. Njegov brat je Milan Zindović koji je jedan od osnivača firme Mićunovićeve kćerke.
,,Zašto su i mene i kuma skrajnuli i iz obezbjeđenja i iz policije, a na to mjesto postavili Zindovića, osobu sa takvim pedigreom, iz Mićunovićevog svijeta”, pita se Vučinić za Monitor. ,,Kako to da smo i ja i kum u istom trenu u policiji postali višak, pa je on skrajnut u Andrijevicu, a ja isto na sjever”. Vučinićev kum, takođe policijski inspektor, koji je radio u obezbjeđenju Splendida, sada je magacioner u Andrijevici.
Vučinić je optužio i Raja Božovića, bivšeg šef budvanske ANB, da je zabilješku dostavio direktno Branu Mićunoviću. ,,Božoviću sam pokazao zabilješku 20 dana nakon ubistva Šćekića, poslije čega je on o tome obavijestio Mićunovića. Ugrozio mi je život, dva mjeseca su me čuvali specijalci, a potom sam izgubio posao u policiji”, kaže Vučinić. Prema Vučinićevim tvrdnjama, visoki funkcioner MUP-a Mićo Orlandić informisan je o zabilješci još prije ubistva Šćekića, odmah pošto je o njoj obaviješten vlasnik Splendida Radulović. Orlandić o toj zabilješci ćuti, a nije pominjao ni tokom svjedočenja o ubistvu Šćekića. Monitor je probao da kontaktira Orlandića, ali ni preko SDP-a čiji je on funkcioner, nije se mogli doći do njega.
Slavica Šćekić, sestra ubijenog inspektora Slavoljuba Šćekića pozvala je javno Specijalno tužilaštvo da uzmu izjavu od Vučinića i Kartala. Ona je kazala da je ,,sve što Vučinić tvrdi tačno” i optužila Orlandića da ćuti iako zna sve detalje o bombaškim napadima na hotel Splendid. ,,Razlog zašto o tome neće da progovori, ne znam, ali pretpostavljam da je to strah od likvidacije. Na suđenju ubicama mog brata, Orlandić ništa nije rekao. Zar je strah od mafijaša jača od prijateljstva sa mojim bratom Slavkom?”
Ona je još ranije optužila državni i policijski vrh da stoji iza tog zločina i da su radili na njegovom zataškavanju.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
FOKUS
DRUGI KRUG: Čiji je rezervoar puniji

Kako će biti vrijeme poslije Đukanovića zavisiće od dubine posrnuća ovog društva, i od kapaciteta onih koji ga nasljeđuju. Budućnost nije zagarantovana. I zavisi od svih nas. Sigurno je: vrijeme je da Đukanović ode. Uz ostalo, i zbog svih onih koji žele bolju Crnu Goru, a nisu zadovoljni učinkom postavgustovske vlasi. Ta vlast za duže od dvije godine nije uspjela da donese suštinske promjene. Đukanović joj je izgovor za sve
U nedjelju ćemo imati novog predsjednika. Ili novog – starog. Pobjeda Jakova Milatovića ili Mila Đukanovića, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako je to sročio aktuelni predsjednik. U prevodu – glasova onih koji iz različitih razloga nijesu glasali za ova dva kandidata u prvom krugu. Pobijediće onaj čiji rezervoar bude – puniji.
Đukanović očekuje podršku dijaspore, krajeva u kojima ima tradicionalnu podršku a čija je izlaznost u prvom krugu bila mala, te glasača SDP-a.
Milatović, polaže nade u one koji su u prvom krugu glasali za predsjedničke kandidate iz redova avgustovskih pobjednika, kada je na izborima 2020, nakon tri decenije, pao Đukanovićev DPS. Nakon čega je on preuzeo funkciju ministra ekonomije u Vladi Zdravka Krivokapića.
Matematika kaže da su brojke na Milatovićevoj strani. Avgustovski pobjednici i u međuvremenu izrasla Evropa sad, partija iz čijih redova dolazi Milatović, zbirno imaju većinu u odnosu na Đukanovića, kako u prvom krugu predsjedničkih, tako i na lokalnim i parlamentarnim izborima od avgusta. No, kako politika nije matematika, posebno ne domaća, u obzir se moraju uzeti i drugi faktori koji trku u nedjelju čine neizvjesnijom nego se na prvi pogled čini.
U posebnom predizbornom fokusu je dijaspora. Odnosno koliko je ona zaista Đukanovićev – rezervoar. Prema podacima Uprave za saradnju sa dijasporom, u inostranstvu je oko 150 hiljada građana koji imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
Đukanović je pojasnio da se do sad nije „naprezao“ , jer „ne treba dodavati gas do daske u prvom krugu”. Sad kad doda gas, imaće, prema sopstvenoj računici – 40 hiljada dodatnih glasova iz dijaspore. Neke druge računice, međutim, kažu, da Đukanovićev rezervoar nije toliko pun da ga dovede do cilja. Oni koji podržavaju Milatovića, tvrde da Đukanović ne može dobiti ni – četiri hiljade glasova iz dijaspore.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna
U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović. Milatović je u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.
Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.
Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug, procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se, gotovo sve. Možda ponajviše Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić. Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.
Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.
,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.
Mnogo toga je na Milatovićevoj strani kada je u pitanju ishod izbora 2. aprila. No stvari nijesu završene, i Milatović ne smije unprijed slaviti. Đukanović je, odmah, nakon prvog kruga predsjedničkih izbora poručio kako se uzda, u kako ih je nazvao neiskorišćene rezervoare podrške. ,,Jasno smo prepoznali određene rezervoare biračke podrške koji nijesu aktivirani u prvom krugu. Znamo gdje su ti džepovi buduće podrške u drugom krugu i radićemo na tome da se aktiviraju”, kazao je.
Rezervoari o kojima govori Đukanović, smatraju analitičari su – glasovi koje je osvojila kandidatkinja SDP-a Draginja Stanković Vuksanović, potencijalno glasovi onih koji nijesu izašli u prvom krugu u krajevima u kojima Đukanović ima tradicionalnu podršku, te glasovi dijaspore, koji takođe nijesu iskorišćeni u prvom krugu. Em je Đukanovićev prolazak dalje bio sasvim izvjestan, em putovanja do domovine i nazad koštaju. Ubačena rezerva mogu biti i glasovi koji su namjenski i uzaludno u prvom krugu udijeljeni Mandiću. Analitičari takođe napominju da će Đukanović učiniti sve kako bi pobijedio Milatovića, pošto su ovi izbori za njega igra na sve ili ništa.
Milica Kovačević, izvršna direktorica CDT-a kaže da niko nema podatak koliko državljana Crne Gore u inostranstvu ima pravo glasa.
,,Ovo pitanje se potpuno ležerno uzima u okolnostima dovođenja i odvođenja… Važno je kazati da Crna Gora ima veliki broj državljana koji nijesu odjavili prebivalište i žive u zemljama zapadne Evrope, Sjeverne Amerike, ali žive i u susjednim zemljama. Sve različite politike su te građane do sada tretirale na ovaj način – kao korisnu masu za mobilizaciju u slučaju izbora…”.
V.d. pomoćnika direktora Uprave za saradnju sa dijasporom Arben Jakupi, saopštio je da je poziv dijaspori da glasa u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori zloupotreba i da se ona neće u velikm broju odazvati. ,,Neće doći ni dvije hiljade ljudi. I vjerujte da brojka koju očekuje Đukanović neće biti toliko na njegovoj strani, već da i naša dijaspora razumije ove procese i da žele da konačno i Crna Gora postane članica EU”, saopštio je on.
Koliki je ,,rezervoar” Đukanovića, vidjećemo. Jasno je da Milatović računa na glasove koje su u prvom krugu dobili kandidati iz redova avgustovskih pobjednika – Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Goran Danilović. Ukoliko tu podršku dobije, njegova pobjeda je sasvim izvjesna. Mandić je u prvom krugu osvojio 19 posto glasova, Bečić 11, Danilović 1,4 odsto. Više nego dovoljno da pobijedi Đukanovića.
Pitanje, međutim, koje se takođe postavlja ovih dana je – koliko je podrška dijela avgustovskih pobjednika deklarativna, a koliko stvarna. Za sada je Milatović dobio deklarativnu podršku od svih avgustovskih pobjednika.
,,Demokratska Crna Gora će u drugom krugu predsjedničkih izbora podržati kandidata Pokreta Evropa sad Jakova Milatovića, poručio je predsjednik partije Aleksa Bečić. On je saopštio da je tu odluku, o ,,bezrezervnoj podršci Milatoviću”, donio Glavni odbor partije. ,,Nedvosmislenu podršku Milatoviću” dala je i URA, partija na čijem je čelu premijer Dritan Abazović, i koja je u prvom krugu podržala Bečića, koji je osvojio 11 odsto glasova. Očito ni to nije pomoglo. Na avgustovskim izborima 2020, Demokrate, odnosno koalicija Mir je naša nacija osvojila je 12, 5 odsto glasova, a lista Crno na bijelo, koju je predvodila URA 5,53 glasova. To je sedam posto glasova više nego što je Bečić dobio na predsjedničkim izborima. Analitičari ukazuju i da je jedna od poruka građana na ovim izborima – nezadovoljstvo zbog načina na koji je parlamentarna većina iz avgusta vršila vlast.
Podršku Milatoviću najavila je i Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Socijalistička narodna partija…
Pod posebnom lupom javnosti je glasna, nekako isuviše glasna, podrška Demokratskog fronta. Mandić je odmah nakon prvog kruga pozvao glasače da glasaju Milatovića u drugom krugu, čak je i osvanuo bilbord DF-a kao podrška Milatoviću. No primijećeno je da lideri DF-a u pozivima glasačima da daju podršku Milatoviću, uvijek napomenu i ,,opravdanu ljutnju” na Evropu sad „zbog izjednačavanja DPS-a i DF-a“, te naglašavaju da će oni biti zaslužni za Milatovićevu pobjedu.
,,Molim hrabre i odane borce protiv Mila Đukanovića i svega što on simbolizuje da bez izuzetka poslušaju poziv Andrije Mandića i da pored sve opravdane ljutnje, daju konačni doprinos našoj zajedničkom cilju”, saopštio je ove sedmice funkcioner Slaven Radunović. On je dodao da ,,razumije bijes kod pristalica Fronta kad neko bazira kampanju na jednačini DF=DPS”.
,,Ali, ne dozvolite da vas neka ‘Milojkova baba’ skrene sa puta koji smo mi zacrtali, utabali, asfaltirali”, napisao je Radunović na Fejzbuku. Ovakvo, preglasno prisvajanje Milatovićeve pobjede, od strane lidera DF-a, u realnom svijetu, ne smeta Đukanoviću. Naprotiv. On se nada da to može podstaći neke neodlučne birače suverniste, da u drugom krugu prelome i glasaju za njega.
Da partnerstvo Đukanovića i Mandića postoji, sugerišu i podaci sa terena, nakon prvog kruga predsjedničkih izbora. Jedna od ,,enigmi” prvog kruga je svakako i izborni uspjeh Andrije Mandića u Tuzima.
Prema preliminarnim podacima Opštinske izborne komisije (OIK), Mandić je u Tuzima imao 827 glasova, odnosno podržalo ga je 13,4 odsto ukupno izašlih birača. Na lokalnim izborima u toj opštini 5. marta, DF nije ni učestvovao. Mandić dobar rezultat u Tuzima vidi kao odgovor građana na njegov poziv da, kako kaže, zajedno grade novu Crnu Goru. Građanski aktivisti i partijski zvaničnici iz te opštine ukazuju da bi po srijedi mogla biti politička trgovina. „Meni je najzanimljivije to što je Mandić te glasove dobio u mjestima gdje su birači na lokalnim izborima dominantno glasali za Albanski forum,” prokomentarisao je te rezultate građanski aktivista Dževdet Pepić. ,,Da li je to preko lokalnih političara, kojima je odgovaralo da Mandić bude u drugom krugu ili je to neka vrsta usluge Đukanovića? Zna se da su Tuzi tradicionalno većinski za Đukanovića”, smatra on. Funkcioner Demokrata Štjefan Camaj za rezultat Mandića u Tuzima nema dilemu. On je ocijenio je da je ,,jasno da je ovo inženjering DPS-a”. I njihov pokušaj da se u drugi krug izbora, kako kaže, ugura Andrija Mandić.
Milatović je nesporan favorit. Ali ishod trke u drugom krugu predsjedničkih izbora nije tako unaprijed poznat kako se na prvi pogled čini. Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće, svakako, od njihovih „rezervoara“. Očitih i skrivenih.
Milatoviću se dodjeljuje policijsko obezbjeđenje
Predsedničkom kandidatu Pokreta Evropa sad (PES) Jakovu Milatoviću biće dodeljeno policijsko obezbeđenje, koje je tražila njegova partija zbog bojazni da je fizički ugrožen, pišu Vijesti.
Vlada će o tome odlučiti na telefonskoj sednici ove sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Ta Vladina odluka biće privremena, sve dok Agencija za nacionalnu bezbednost (ANB) i Uprava policije ne urade procjenu bezbijednosti.
“Ministarstvu unutrašnjih poslova – Upravi policije je dostavljen zahtev od strane Pokreta Evropa sad koji je potpisala potpredsednica Olivera Injac, za izradu bezbednosne procjene stepena ugroženosti gospodina Jakova Milatovića. Postupak po ovom zahtevu je u toku”, saopštili su iz MUP-a.
Milena PEROVIĆ
Komentari
FOKUS
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva

Dok ostali kandidati strepe hoće li ući u drugi krug izbora, Đukanović, kome je taj krug izvjestan, sada vodi presudnu bitku. Njegova najveća šansa je prolazak u drugi krug Andrije Mandića, pošto lider DF-a, prema analizama, ne može u tom krugu računati na onoliko širok opus glasača kao Milatović i Bečić. Partnerstvo je, očito, sklopljeno. Ako uspije, biće to izgubljena šansa za Crnu Goru
Hoće li sad već očigledno partnerstvo lidera DPS-a i aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića i lidera DF-a, deklarisanog ljutog Đukanovićevog neprijatelja, Andrije Mandića, uspjeti ili doživjeti poraz, znaćemo u nedjelju 19. marta, kada se održava prvi krug predsjedničkih izbora. Ovo su najneizvjesniji predsjednički izbori od 1997. godine, kada je Đukanović u drugom krugu, pobijedio Momira Bulatovića. Od tada, kandidati DPS-a pobjeđivali su u prvom krugu. Jasno je da će ovi izbori imati i drugi, neizvjestan krug. Mogu donijeti konačni pad Đukanovića, čija je partija na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. izgubila tridesetogodišnju vlast. Njegova eventualna pobjeda značila bi puno i za DPS, i njenu borbu za povratak na vlast.
Đukanovićevo i Mandićevo savezništva postalo je vidljivo još kada je Državna izborna komisija (DIK) odlučivala o kandidaturi Milojka Spajića, lidera pokreta Evropa sad. Spajića su mnogi analitičari smatrali favoritom, pogotovu nakon poraza DPS-a na izborima u Podgorici i odličnog rezultata njegove partije. Spajićeva kandidatura je odbijena glasovima DPS-a i njihovih tradicionalnih partnera u DIK-u, ali i uz pomoć uzdržanosti predstavnika Mandićevog DF-a i Socijalističke narodne partije. Iako je Spajićevo dvojno boravište i državljanstvo zbog kojih je odbijena njegova kandidatura ozbiljna tema za MUP, a njegovo dotadašnje varanje da ih nema, tema za javnost, DIK je na ovaj način napravio presedan. Uključio je državne organe Srbije u proces (čitaj: Aleksandra Vučića) i prekršio domaće zakone. Cilj je postignut – Spajić je uklonjen. Đukanović koji do tada nije bio obznanio kandidaturu, odlučuje da se kandiduje.
Potreba za Đukanovićevim i Mandićevim partnerstvom, tu nije prestala. U ime Evrope sad, kandidaturu je podnio Jakov Milatović, koji je predvodio tu partiju na pobjedničkim izborima u Podgorici a koji, takođe, prema istraživanjima, ima ozbiljne šanse da pobijedi Đukanovića ukoliko uđe u drugi krug. To važi i za Aleksu Bečića, kandidata Demokrata. U podjeli glasova između Milatovića i Bečića, u prvom krugu, šansu vide i Đukanović i Mandić. Andrija Mandić u drugom krugu, za Đukanovića je najpoželjnija opcija, imajući u vidu da lider DF-a u drugom krugu izbora, prema analizama, ne može računati na onoliko glasača kao Milatović i Bečić. To se Đukanovićeve šanse da osvoji još jedan mandat znatno uvećava.
Đukanovićevo i Mandićevo savezništvo u susret predsjedničkim izborima potvrđuje i odluka da naprave privatno javno sučeljavanje, i ne učestvuju u tradicionalnoj završnoj debati na Javnom servisu. Prema pisanju medija, Đukanović i Mandić već su snimili svoju privatnu debatu u Hotelu Hilton u Podgorici, koja će kad ovaj broj Monitora bude u štampi, biti prikazana na dvije privatne televizije – TV Prva naklonjenoj Mandiću i TV E, koja promoviše Đukanovića.
Nakon što je objavljeno da je privatno snimanje Mandića i Đukanovića dogovoreno i realizovano, a da nijedan ni drugi nijesu potvrdili gostovanje na završnom sučeljavanju na RTCG-u, i ostali kandidati saopštili su da neće prisustvovati debati na Javnom servisu. Debata, je otkazana.
Gostovanje je prvi otkazao Milatović: ,,Očigledno se plaše još jednog fijaska kakav su doživjeli na prošloj debati. U nedostatku političko-ekonomskih argumenata i loših rejtinga, pribjegli su tajnom dogovoru i organizovanju privatne i fingirane debate. Njihov bijeg pokazuje da su svjesni da će 19. marta politika namještenih sučeljavanja biti poražena, a da će pobijediti transparentnija, bogatija i pravednija Crna Gora novih ljudi i ideja”.
Nakon njega oglasio se i Bečić: ,,S obzirom na informaciju da se odlazeći predsjednik Đukanović i predsjednički kandidat Mandić nijesu odazvali pozivu za drugu debatu na RTCG-u, već da planiraju u istom terminu projektovanu međusobnu debatu na privatnim televizijama, suprotno demokratskim principima i demokratskoj kulturi, jasno je da u tim okolnostima učešće u navedenoj debati na Javnom servisu gubi svaki smisao. Igra neće proći. Građani su je prozreli. Fingiranju je došao kraj”, saopštio je. Sa sličnim razlozima, učešće je otkazao i kandidat Goran Danilović, lider Ujedinjene Crne Gore.
O partnerstvu Mandića i Đukanovića svjedoče i srpski mediji pod Vučićevom kontrolom, očito zainteresovanim da na mjestu predsjednika Crne Gore vide svoje dugogodišnje partnere. Vučićeva propaganda već je presudila. U drugi krug idu Đukanović i Mandić, najavljuju stranice srpskih tabloida.
Dok savezništvo Đukanovića i Mandića cvjeta, partnerstvo Đukanovićevih najozbiljnijih rivala na ovim izborima, nije postignuto.
Analitičari se slažu u jednom – poraz Đukanovića u drugom krugu bio bi izvjesniji da su udružene snage njegovih najozbiljnijih konkurenata. No, međusobne ponude Bečića i Milatovića, da se objedine oko jednog kandidata, propale su u raznim interpretacijima ko koga treba da podrži i pod kojim uslovima.
Dritan Abazović je prelomio je da će njegova URA na predstojećim izborima podržati Bečića a ne Milatovića. Prethodno je saopštio da vaga između ta dva kandidata. Takođe, najavljen je i zajednički nastup Demokrata i URA-e na predstojećim „izbornim ciklusima“, i saopšteno da je cilj „objedinjavanje političkog centra“, te da će njihova zajednička lista biti otvorena i za druge političke subjekte „uključujući i Evropu sad“.
Iako Pokret URA nema svog predstavnika na predsjedničkim izborima, Abazović se i na druge načine priprema za buduće „izborne cikluse“. Tik pred presudnu bitku u nedjelju, ispunjeno je Abazovićevo obećanje da će očistiti policijske redove od kriminalaca . U akciji Specijalnog policijskog odjeljena i Specijalnog državnog tužilaštva uhapšeni su bivši policajac Vladimir Bajčeta i službenik te institucije Milan Popović. Bajčeta je bivši tjelohranitelj Duška Šarića. Među uhapšenima su i bivši službenici Uprave policije, koji su navodno blisko sarađivali sa kavačkim kriminalnim klanom.
Dok URA podržava Bečića, CIVIS, koji je dio zajedničke koalicije Crno na bijelo iz 2020, dao je podršku Milatoviću. Milatoviću su podršku dali I – Demohrišćanska stranka Dejana Vukšića, Stranka pravde Novska Lista, Durmitorska inicijativa i Jugoslovenska komunistička partija.
Bečić osim URA-e ima podršku Grupe građana Novi pobjeđuje, Grupe građana Ne damo Nikšić, a podrška je stigla i od potpredsjednika Opštine Mojkovac Gorana Palevića, koji dolazi sa izborne liste Grupa građana Ne damo Mojkovac.
Mandić osim podrške partija koje čine DF, ima podršku SNP-a. Njegovu kandidaturu podržala je i bivša ministarka u Vladi Zdravka Krivokapića Vesna Bratić.
Đukanovića podržavaju SD, Bošnjačka stranka, LP, Partija crnogorskih muslimana, DP Fatmira Đeke, Demokratska stranka Roma. Na podršku glasača SDP-a, može računati u drugom krugu, pošto ta partija ima kandidatkinju Draginju Vuksanović Stanković.
Kampanja se bliži kraju. Jasno je: ako Đukanović pobijedi njegov će se režim vratiti na bijelom konju, i šanse da se reformiše DPS biće izgubljene. Crna Gora će izgubiti priliku da krene drugim pravcem. Đukanović je pokazao tokom protekle tri decenije kako se uništava država i društvo. Sada je preuzeo rizik da pokaže i kako se uništava sopstvena partija. Slogan Milo, nego ko suštinski se može pročitati kao poruka da niko iz DPS-a ne zaslužuje da bude predsjednik.
Milo Đukanović igra na sve ili ništa. Ulog je normalnija Crna Gora. Samo, njegov poraz ne znači sam po sebi pobjedu Crne Gore. Na drugoj strani ponora je – Andrija Mandić. Partner.
NASILJE NA CETINJU: Nema optuženih
Kandidat za predsjednika Jakov Milatović, napadnut je prethodne sedmice na Cetinju, gdje se održavala njegova konvencija. Milatovića je napala grupa demonstranata, koji su protestovali ispred cetinjskog Sportskog centra, gdje se održavala njegova konvencija.
Incident se dogodio i pored toga što je u tom trenutku ispred Sportskog centra bio prisutan veliki broj policijskih snaga, uz čiju je pomoć, konačno, uz psovke i povike, Milatović ušao u zgradu u kojoj se održavala kovenncija.
Policija do danas nije otkrila ko su napadači na Milatovića, iako je utvrdila i uhapsila osam napadača na policijske službenike tokom istog incidenta.
Milatović i Evropa sad su za incident na Cetinju optužili Đukanovića.
„Strah koji iz njega progovora, te kukavičluk da koristi druge radi svoga interesa, kako bi sebe predstavio jedinim državnikom koji je dobrodošao na Cetinje, može samo proći kod onih koje je uvukao u svoje prljave kombinacije, te ih napravio zavisnim. Zapravo, Đukanović radi ono što je devedesetih priređivao istom tom Cetinju i rodonačelnicima ideje nezavisne Crne Gore“, kazao je Milatović.
Incident su osudile brojne partije, ali i međunarodne organizacije i diplomate. Iako je i DPS zvanično osudio nasilje na Cetinju, paralelno su Đukanović i njegovi pravdali nasilje na Milatovića. I sam Đukanović je to učinio na predizbornoj konvenciji u Prijestonici.
„Predsjednik Crne Gore htio bi da bude onaj koji ni kao kandidat ne može s mirom doći na Cetinje, a htio bi u njemu da stoluje”, poručio je.
Milena PEROVIĆ
Komentari
-
Izdvojeno1 sedmica
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
-
INTERVJU1 sedmica
EDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora
-
Izdvojeno4 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS4 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS3 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
INTERVJU4 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS2 sedmice
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
DRUŠTVO4 sedmice
GRADONAČELNIK NIKŠIĆA NIJE KRIV ZA IZJAVE O ZLOČINU U SREBRENICI: Negiranje genocida na sudu prihvatljiv način