Povežite se sa nama

FOKUS

Mafija, politika i KGB na zajedničkom poslu

Objavljeno prije

11 godina

na

Hotel_Splendid_01

Muk. Kao da se nije desilo ništa. Kao da policijski inspektor Predrag Vučinić nije na svom FB profilu objavio policijsku zabilješku – svojevrsno svjedočanstvo o tome kako organizovani kriminal kontroliše vrh države i institucije sistema. Taj dokument, ali i svjedočenje Vučinića, ne samo da mogu biti važan dokaz u rasvjetljavanju motiva i nalogodavaca ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića i saučesnika tog zločina u vrhu politike i institucijama sistema, već i važan prilog u rasvjetljavanju misteriozne priče o hotelu Splendid, poslu koji je spojio domaće i tajne službe, podzemlje i nadzemlje.

Vučinić je na svom FB profilu početkom decembra objavio policijsku zabilješku budvanskog inspektora Vukote Kartala iz jula 2005. godine, u vrijeme dok su trajali bombaški napadi na hotel Splendid, u kojoj se kao organizator napada označava Brano Mićunović. Prema objavljenom dokumentu, inspektor Kartal koji je prije Šćekića radio na rasvjetljavanu napada na Splendid obraća se tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Draganu Đuroviću od koga traži da ga ,,zaštiti od mog načelnika Željka Vorotovića i vođe kriminalnog klana sa Maestarla Brana Mićunovića”. On u objavljenom dokumentu navodi da mu je Vorotović, nakon što mu je kao pretpostavljenom saopštio da iza napada na Splendid stoji Mićunović i njegovi ljudi sugerisao: ,,Nemoj njega da spominješ, on je mnogo dobar sa Milom i Svetom… To su neki dugovi koje Žarko Radulović ima prema Branu, a Radulović je član SDP-a pa nas to ne treba mnogo interesovati”.

Inspektor Šćekić ubijen je 35 dana nakon što je ta zabilješka sačinjena, odnosno od datuma koji na njoj stoji upisan. Šćekić je od Kartala preuzeo rad na rasvjetljavanju napada. Vučinić tvrdi da je Šćekić ubijen nakon što su pojedine strukture u podzemlju, ali i nadzemlju obaviještene o zabilješci. Kaže da je objavio dokument na svojoj stranici jer je smatrao da tako važnu informaciju mora dati javnosti i nadležnim organima na uvid. On tvrdi da je godinama pokušavao da zabilješku dostavi državnim organima i javnosti, ali da ga je to koštalo mnogo.

Niko od onih koji se pominju u zabilješci nije u javnosti niti potvrdio niti demantovao informacije iz zabilješke ili tvrdnje Vučinića.

Monitor je uspio da stupi u kontakt samo sa inspektorom Vukotom Kartalom: ,,Dao sam izjavu policiji o zabilješci koja je objavljena u medijima. Hvala što se interesujete, ali ne želim da dajem nikakve izjave medijima o tome”, rekao nam je kratko Kartal.

Istog dana kada je saslušan Kartal, a tek devet dana nakon objavljivanja zabilješke, policija je po nalogu Osnovnog tužioca u Kotoru saslušala Vučinića. Prethodno je MUP izdao saopštenje da je objavljena zabilješka falsifikat iako dokument nije uzet od Vučinića na vještačenje.

,,Zar nijesu trebali prvo da me pozovu da uzmu dokument, da ga tek onda, kao i svaki drugi dokaz, provjere, pa i vještače autentičnost”, kaže za Monitor Vučinić. ,,I konačno, zar je za to nadležno osnovno tužilaštvo, a ne Specijalni tužilac za organizovani kriminal”. Vučinić je, kaže, policiji objasnio sve detalje o zabilješci, ali o tome ne može sada da govori da ne bi ,,ugrozio istragu”. Ovaj bivši policijski inspektor je u vrijeme napada na Splendid bio i u obezbjeđenju Žarka Radulovića, jednog od vlasnika Splendida, zahvaljujući čemu je kako kaže došao do zabilješke. Radulović je saopštio da će se o zabilješci izjasniti pred nadležnim organima.

Za napade na Splendid i ubistvo inspektora Šćekića koji je radio na slučaju rasvjetljavanja tih napada osuđeni su Ljubo Bigović, Saša Boreta, Milan Čila Šćekić i Ljubo Vujadinović – ukupno 120 godina. Sudski proces pratilo je mnoštvo opstrukcija i više kontradiktornih presuda, slučajnih propusta i razrješenja sudija koji su na njemu radili. Motivi ubistva i napada na hotel nijesu nikada u potpunosti rasvijetljeni. Bivši pripadnik specijalne jedinice Brajuško Brajušković optužio je ljetos Veselina Veljovića da je montiranjem lažnog svjedoka pokušao da od javnosti sakrije istinu o tom slučaju.

Eksplozije u Splendidu desile su se u ljeto 2005, u vrijeme kada je najluksuzniji budvanski hotel građen, a u njega uložene desetine miliona eura. Taj hotel, nekada u vlasništvu Budvanske rivijere, privatizovan je početkom 2004. godine, a privatizaciju je pratio veo sumnje o tome ko mu je pravi vlasnik. Hotel je privatizovala kompanija Montenegro star, a kao njen vlasnik javnosti je predstavljen Žarko Radulović, bivši pomorac, sa dobrim kontaktima u SDP-u. Radulović je Splendid kupio na tenderu za

2.400.000, a u hotel je ubrzo, prema izvještaju Ekonomskog fakulteta iz 2011. uloženo 14 miliona eura, što je, prema tom dokumentu čak 190 odsto preko onoga na šta se Radulović prema privatizacionom ugovoru obavezao. To je samo mali dio investicije koja je zvanično iznosila preko sto miliona. Otkud tolike pare, niko od zvaničnih organa nije ispitivao. Dok su se milioni sipali u Splendid, Radulovićeva Montenegro Stars bila je, prema nalazima Ekonomskog fakulteta, nesolventna.

Monitor je još 2005. objavio da je pravi vlasnik Splendida u stvari Viktor Ivanjenko, šef KGB-a u vrijeme raspada SSSR. Ivanjenko je trenutno jedan od najbogatijih Rusa. Nakon što je bez zvaničnog objašnjenja otpušten iz KGB-a, postao je milijarder osnivajući Menatep štedionicu iz koje je kasnije izrasla čuvena naftna kompanija Jukos. Kada se Vladimir Putin obračunao sa vlasnicima Jukosa, prije svega Hodorkovskim, jedini je Ivanjenko ostao netaknut. ,,Njega i danas zovu general Viktor i on je bio ključna veza crnogorskog političkog vrha i podzemlja sa ruskom mafijom i obavještajnim službama”, tvrdi sada za Monitor dobro obaviješteni sagovornik.

Žarko Radulović je tada demantovao pisanje Monitora, tvrdeći da se radi o isključivo ,,crnogorskoj kompaniji”. Ali ono u što se sumnjalo, odnedavno je i ozvaničeno. Prema podacima Privrednog suda, od novembra 2011. godine i zvanično vlasnik preko 85 odsto Splendida je kompanija bivšeg ruskog KGB agenta Viktora Ivanenko – Lewitt finance Montenegro, osnovana u Budvi u jesen 2011. U registru se kao sjedište te kompanije navodi hotel Splendid, a za direktoricu Ivanjenko je postavio vlasnicu frizerskog salonu u hotelu koji je takođe u vlasništvu Montenegro Stars-a. Prema podacima Privrednog suda, Ivanjenko se vodi kao vlasnik 85 odsto kompanije Montenegro Stars u čijem je vlasništvu Splendid, a Žarko Radulović tek 15 odsto.

Inače stari hotel Splendid, ponos komunističkog doba, srušen je do temelja, a potom nanovo nelegalno sagrađen iako to nije bilo planirano privatizacionim ugovorom. Prije nego je privatizovan bio je pod zakupom kompanije Splendid hotels group iz Budve, koje nema u registru, i koja je u njega, dok ga nijesu preuzeli Rusi trebalo da uloži oko dva i po miliona eura. Zanimljivo je da je u izjavi koju je najprije dao tužilaštvu, a potom povukao, Žarko Radulović kazao da ima informacije da je Splendid napadnut zbog reketa od ,,dva i po miliona eura”. Prema prvoj verziji optužnice Boreta i Bigović podstrekivali su Kožara da napadima na Splendid natjeraju Žarka Radulovića da kuću Borete koja je procijenjena na 313 hiljada eura kupi za dva i po miliona eura.

Kompanija Splendid hotels group, koja je u trenutku privatizacije upravljala Splendidom, pojavila se i kao zaintersovani kupac za hotel, ponudivši oko dva miliona eura, navodeći da u cijenu računaju i ,,uloženi novac”. Ta kompanija kojoj je u evidenciji Privrednog suda, da li zbog promjene imena, nemoguće pronaći bilo kakve podatke imala je ugovor o zakupu, prema dokumentu Ekonomskog fakulteta do 2007. Zanimljivo – ta se kompanija pominje 2004. godine kada se prijavila za kupovinu pola miliona kvadrata zemljišta u Krimovici kod Budve. Odbijeni su, jer njihova ponuda nije bila blagovremena, nakon čega su tužili Komisiju za javne nabavke, ali ubrzo i odustali od tužbe. Ubrzo potom 2006. godine Svetozar Marović, visoki funkcioner DPS-a koji gospodari Budvom, a čija je porodica u poslovima sa porodicom Brana Mićunovića, baš na toj lokaciji Krimovica je prijavio 20 hiljada kvadrata koje ranije nije evidentirao, zbog čega je bio na meti kritike opozicije i civilnog sektora.

Marović je od devedesetih u Bordu direktora Budvanske rivijere koja je bila vlasnik Splendida. Željko Vorotović, inspektor koji je u objavljenoj zabilješci označen kao neko ko je stopirao Kartala da istražuje slučaj napada na Splendid označen je u medijima kao kadar Marovića. On je 2012. godine dobio drugi stan od Opštine Budva, zbog čega je negodovala lokalna opozicija. Saslušavan je u slučaju Zavala, povezanim sa porodicom Marović, zbog propusta da obavi inspekciju.

Za kupovinu Splendida, za šta se do sada nije znalo, bio je zainteresovan i klan Darka Šarića. Njegov saradnik Blažo Dedić i kompanija Maestraltours takođe se prijavila na tender. ,,Šarićev kartel je proizvod dilova ruske mafije i crnogorskog režima i imao je punu logističku podršku proruskih struktura u bezbjednosnim službama i režimima u obje države. Veze ruske mafije i djelova obavještajnih struktura sa režimom u Crnoj Gori je kulminirao izgradnjom hotela Splendid čiji je vlasnik šef KGB”, napisao je nedavno na svom FB profilu Nebojša Medojević poslanik DF. On za Monitor kaže da više izvora tvrdi da je upravo u Splendidu ugovaran veliki posao sa švercom kokaina koji je preko naših pomoraca vodio Darko Šarić.

Jasno je: Splendid je bio mjesto gdje su se ukrštali mnogi interesi i ogroman i sumnjivi kapital. Ko kome šta duguje, nije lako utvrditi.

Nakon napada na Splendid, Brano Mićunović, Đukanovićev partner još iz duvanskog posla, postao je ,,stalni gost Splendida”. Prema nekim izvorima tu stanuje. U obezbjeđenju hotela, pošto je Vučinić napustio to radno mjesto i nakon što je skrajnut iz policije a poslije ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića, našao se Dragan Giga Zindović, usko povezan sa porodicom Mićunović, sa podebljim kriminalnim dosijeom. Njegov brat je Milan Zindović koji je jedan od osnivača firme Mićunovićeve kćerke.

,,Zašto su i mene i kuma skrajnuli i iz obezbjeđenja i iz policije, a na to mjesto postavili Zindovića, osobu sa takvim pedigreom, iz Mićunovićevog svijeta”, pita se Vučinić za Monitor. ,,Kako to da smo i ja i kum u istom trenu u policiji postali višak, pa je on skrajnut u Andrijevicu, a ja isto na sjever”. Vučinićev kum, takođe policijski inspektor, koji je radio u obezbjeđenju Splendida, sada je magacioner u Andrijevici.

Vučinić je optužio i Raja Božovića, bivšeg šef budvanske ANB, da je zabilješku dostavio direktno Branu Mićunoviću. ,,Božoviću sam pokazao zabilješku 20 dana nakon ubistva Šćekića, poslije čega je on o tome obavijestio Mićunovića. Ugrozio mi je život, dva mjeseca su me čuvali specijalci, a potom sam izgubio posao u policiji”, kaže Vučinić. Prema Vučinićevim tvrdnjama, visoki funkcioner MUP-a Mićo Orlandić informisan je o zabilješci još prije ubistva Šćekića, odmah pošto je o njoj obaviješten vlasnik Splendida Radulović. Orlandić o toj zabilješci ćuti, a nije pominjao ni tokom svjedočenja o ubistvu Šćekića. Monitor je probao da kontaktira Orlandića, ali ni preko SDP-a čiji je on funkcioner, nije se mogli doći do njega.

Slavica Šćekić, sestra ubijenog inspektora Slavoljuba Šćekića pozvala je javno Specijalno tužilaštvo da uzmu izjavu od Vučinića i Kartala. Ona je kazala da je ,,sve što Vučinić tvrdi tačno” i optužila Orlandića da ćuti iako zna sve detalje o bombaškim napadima na hotel Splendid. ,,Razlog zašto o tome neće da progovori, ne znam, ali pretpostavljam da je to strah od likvidacije. Na suđenju ubicama mog brata, Orlandić ništa nije rekao. Zar je strah od mafijaša jača od prijateljstva sa mojim bratom Slavkom?”

Ona je još ranije optužila državni i policijski vrh da stoji iza tog zločina i da su radili na njegovom zataškavanju.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

FOKUS

KOČANI, NOVI SAD, DONJA JABLANICA, CETINJE: Tragedije koje ne opominju

Objavljeno prije

3 dana

na

21 Marta, 2025

Objavio:

Bol i tugu usljed tragedije u Makedoniji, u kojoj je život izgubilo 59 osoba, a povrijeđeno 190,  zamijenio je bijes kada su otkrivene činjenice o radu diskoteke sa falsifikovanim licencama i bez osnovnih bezbjednosnih standarda. Urušene institucije i neodgovornost  stoje iza još jedne tragedije u regionu. Nova krvava opomena koju nema ko da čuje, nakon Novog Sada, Donje Jablanice, Cetinja…

 

Dugogodišnji vozač Hitne pomoći u Kočanima Ile Gočevski, u noći između subote i nedjelje, prevozio je povrijeđene iz diskoteke Puls. U požaru koji je izbio u diskoteci oko tri sata ujutru poginulo je 59 osoba, a povrijeđeno je preko 190. Mladih od 15 do 24 godine. Kolege Gočevskog iz Opšte bolnice Kočani kazali su da je radio cijelu noć i dan i prevozio povrijeđene, a da je kući otišao samo da se odmori. Nije se probudio.

,,Cijelu noć je pomagao mladima iz diskoteke smrti, a juče je iznenada preminuo. Otkazalo mu je srce, nije izdržao te krvave slike. Ne postoje riječi koje mogu opisati tebe, gromadu od čovjeka. Planino naša, čovječe velikog srca i duše. Dao si sve od sebe da spasiš mlade, nevine duše, na kraju si i ti otišao”, jedno je od oproštajnih poruka za Gočevskog.

Na snimcima iz diskoteke, koji su ubrzo nakon tragedije plasirani na društvenim mrežama, vidi se da je pirotehnika, prskalice koje su aktivirane na bini izazvale požar na niskom plafonu. Bend je nastavio da svira, a publika u prvi mah nije bila svjesna šta se dešava. ,,Većina stradalih je umrla od posledica stampeda izazvanog panikom nakon što je izbio požar u diskoteci”, izjavila je direktorka Opšte bolnice Kočani Kristina Serafimova.  

Za ministra unutrašnjh poslova Panča Toševskog nema dileme ko je krivac za nezapamćenu tragediju: požar su izazvala pirotehnička sredstva koja su donijeli članovi popularne grupe „DNK“. Ali, i oni su nastradali, tako da je taj dio istrage zatvoren.

Snimci diskoteke – oronule zgrade, sa uskim ulaznim vratima, rešetkama na prozorima izazvala su brojna pitanja javnosti o diskoteci koja je radila 12 godina, a nalazila se u objektu koji je ranije bio magacin za tepihe. Pitanja za nadležne su se ređala – kako je u gradu od 25.000 stanovnika toliko dugo radila diskoteka u koju su dolazili maloljetnici, a koja nije imala valjanu dozvolu, u objektu u kom nije ispoštovan nijedan standard, gdje su se održavali koncerti s puno pirotehnike i vatrenih efekata, a u kojem su gosti bili policajci i inspektori…

,,Svako koga vidite ovdje ima nekog bliskog ko je stradao”, izjavio je jedan od mještana malog grada nakon tragedije. ,,Imam unuku koja je trenutno u Sofiji i ima problema sa opekotinama po licu, tijelu i respiratornom traktu. Ali me ne boli samo zbog nje, izgubio sam dijete komšinice, dijete od sestrične moje žene, izgubio sam djecu mnogih prijatelja, jako mi je teško”, izjavio je Kočana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije

1 sedmica

na

14 Marta, 2025

Objavio:

Postupak koji je pokrenuo ASK  protiv Mila Đukanovića potvrda je  početka ozdravljenja te institucije. No  nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem  dijela političke klase  koja je u njegovo doba  iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju   samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda

 

 

Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala  zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca.   Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se  nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.

Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik  objavio je  listu  100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno  sedam Crnogoraca. Prema tom listu,  u stotinu najbogatijih u regionu su  Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto),  Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto),  porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.

Kako su objasnili iz Nedeljnika  na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o  ličnom bogatstvu njihovih vlasnika.  Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa –  218 miliona.

Tom metologijom  su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.

Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.

Kako bi tek izgledao ovdašnji jaz, kad bi se listi priključili i oni o čijem se bogatstvu samo šuška u kuloarima. Decenijama.Ne računajući brojne medijske članke, pa i  svjedočenja, poput onog pokojnog  predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića, koji je u knjizi Pravila ćutanja iz 2004, govorio  tome kako mu je Svetozar Marović priznao da je na nezakonit način zaradio prvi veliki novac. Bulatović je napisao kako mu je Milica Pejanović-Đurišić, bivša DPS ministarka odbrane, navodno dostavila dokumenta Službe državne bezbjednosti iz kojih se vidjelo da je Marović izvjesnom Ćupiću, biznismenu iz Budve, omogućio da bez plaćanja bilo kakvih dažbina, četrdeset šlepera natovarenih cigaretama prođe kroz Crnu Goru i uđe u Srbiju. Maroviću je usluga navodno plaćena – 40 hiljada eura po šleperu.

O švercu cigareta, te onima koji su od toga zarađivali javno je govorio koju godinu kasnije i Ratko Knežević, nekadašnji  šef  trgovinskog centra Crne Gore u Vašingtonu i kum Mila Đukanovića. Kumu je posvetio priličan dio te priče. Koja do danas nije potvrđena.

Nešto kasnije, 2015. godine, pročitali smo u svjetskim medijima da je crnogorski višedecenijski vođa   među dvadeset najbogatijih državnika svijeta, sve skupa sa šeicima i prinčevima.  Zvanični registri su nas istovremeno ubjeđivali da Đukanović živi kao obični državni službenik, iako je ne samo svjetskim medijima,  nego i golom oku ovdašnjeg građanina, bilo jasno da se nešto opasno ne poklapa sa zvaničnim tragovima novca i onim drugim.

Ovih dana, institucije su utvrdile da je Đukanović imao VIP karticu sa koje je tokom više godina  potrošio nešto oko 200 hiljada eura.  Postupak je pokrenula Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pod novim rukovodstvom.  Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saopštilo je da su formirali krivični predmet, nakon što su im dostavljeni spisi iz Agencije. Iz medija smo saznali  da je Đukanović novac trošio na skupe svjetske  brendove, ali nijesmo dobili  odgovor na  suštinsko pitanje – ko je Đukanoviću uplaćivao novac na tu VIP karticu. Ili, ako je to činio sam  – otkud mu novac.

Francuski ambasador u Skoplju Kristijan Timonije ocijenio je krajem 2019.  da je Crna Gora prerano počela otvarati poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, a da suštinski napredak nije ostvarila. Kao primjer naveo je to da se se u Crnoj Gori konstantno bogati deset do dvanaest porodica. “Da li akumulacija bogatstva u Crnoj Gori pokazuje evropske vrijednosti? Je li to neko s kim želimo da dijelimo našu suverenost? Bogatstvo u Crnoj Gori koncentrisano je na 10 ili 12 porodica. Zbog toga želimo ponovo pročitati i prekontrolisati pravila o proširenju”, kazao je.

DPS je pao koji mjesec kasnije, ali o bogatstvu tih 12 porodica nijesmo zvanično saznali mnogo toga. Osim da neki crnogorski funkcioneri i njihove porodice  imaju da plate i milione kada treba dati za jemstvo i puštanje iz pritvora.

Postupak koji je pokrenula Agencija protiv Đukanovića potvrda je početka ozdravljenja te institucije, koja je decenijama služila moćnicima. No,  nije baš za radovanje to što je nakon više  decenija, a petu godinu od pada DPS, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem jednog dijela političke klase  koja je u njegovo doba iz džempera ušla u Armani odijela. Sa sve zvanično prijavljenim prosječnim državničkim platama.  Tu je i klasa biznismena, uglavnom izrasla iz kruga prijatelja i kumova nekadašnje  vladajuće politčke klase. I na nekadašnjoj rasprodatoj državnoj imovini.  Procesa o sumnjivim privatizacijama nema ni u najavi.

Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković prokomentarisala je da je uvjerena da je “250.000 eura koje je, po inicijativi MANS-a od prije šest godina, ASK pronašao na jednoj kartici Đukanovića u Atlas banci, samo djelić ogromnog bogatstva koje je on decenijama nezakonito sticao”. Konstatovala je da su ovom odlukom  crnogorske institucije prvi put utvrdile tragove nezakonito stečene imovine Mila Đukanovića.

„Bojim se da će to što su mediji objavili detalje o tome na šta je Đukanović trošio novac, obeshrabriti funkcionere da daju uvid u svoje bankovne račune“, prokomentarisao je nedavni slučaj Stevo Muk, član Tužilačkog savjeta.

Problem je još veći. Prošle je godine usvojen novi Zakon o sprečavanju korupcije, kojim je propisano da to bude obaveza funkcionera, a ne da  im se kao do sada ostavlja na volju da li to da učine ili ne, ali do danas ta zakonska novina nije zaživjela u praksi. Odgovornost je na novoj vlasti.

Osim što postavgustvovska vlast do dana današnjeg, nakon brojnih političkih poena koje su dobili pričajući o tome kako će unaprijediti zakonodavstvo koje se tiče nezakonitog bogaćenja, nije po tom pitanju uradila ništa, isto se dešava i sa obavezom funkcionera da daju Agenciji za sprečavanje korupcije  uvid u bankovne račune. Još je nema.

Prošlog ljeta usvojen je novi Zakon o sprečavanju korupcije, a nadležni su nas uvjeravali da će od tog trena  svi funkcioneri morati dati na uvid bankovne račune. Umjesto toga, u zakonskom roku od šest mjeseci nijesu donijeta podzakonska akta koja su trebala biti usvojena da bi ta odredba i zaživjela. Kad je taj rok istekao, u decembru prošle godine,  Ministarstvo pravde  opet je raspisalo poziv za javnu raspravu o izmjenama i dopunama istog zakona.  Tako je valjda sve krenulo iznova.

Rasprava je završena ovih dana, a iz Ministarstva pravde nas skoro godinu kasnije opet ubjeđuju da će javni funkcioneri u skladu sa novim zakonom imati obavezu da daju na uvid bankovne račune.

„Više  neće biti neophodna saglasnost funkcionera kad je u pitanju provjera njegovih računa. To će se koristiti samo u određene svrhe i u određenim situacijama, ali definitivno je ono što će biti podležno provjerama“, kazala je početkom sedmice direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Ministarstva pravde Jelena Grdinić.

 Sad opet čekamo podzakonska akta da bi crnogorski funkcioneri za pola godine imali obavezu da daju na uvid svoje bankovne račune. Možda. 

Rijetki su oni koji to čine dobrovoljno. Premijer Milojko Spajić nije među njima. Ni predsjednik Jakov Milatović. Bankovne račune na uvid, kaže statistika, nije dalo više od polovine ministara, i gotovo dvije trećine poslanika.  U onoj manjini koja je dobrovoljno dopustila institucijama uvid u bankovni račun je  predsjednik parlamenta Andrija Mandić.

Istraživanja pokazuju da godinama broj funkcionera koji daju na uvid bankovne račune opada. Istraživanje CIN CG pokazalo je da je u godini kada je Agencija zvanično počela sa radom – 2016, saglasnost za pristup računima dalo tadašnjih 73 odsto javnih funkcionera. Već godinu kasnije taj broj je smanjen na 60 odsto javnih funkcionera i 68,5 državnih službenika, da bi na kraju 2019. bilo svega 57 odsto javnih funkcionera i 65 procenata državnih službenika koji su dozvolili da se kontrolišu njihovi bankovni računi.

Prema podacima iz 2023. godine, podsjetile su nedavno Vijesti,  od 7.041 javnog funkcionera, koliko ih je popisano po posljednjim podacima, Agenciji saglasnost za uvid u bankovne račune nije dalo njih 3.960.

Od 22 čelnika sudstva  samo petoro je dalo saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija. A U 17 tužilaštava, tek sedmoro rukovodilaca.

Dejan Milovac iz MANS-a, smatra da je posebno problematično to što su pristup računima ograničavali funkcioneri bivše opozicije, a sadašnje vlasti. Podsjeća da se njihov politički diskurs oslanjao na obećanja o punoj transparentnosti “jednom kad oni dođu na vlast”.

“Samo na primjeru žiro računa možemo da vidimo do koje mjere se mijenja percepcija odgovornosti prema javnosti sa prelaskom iz opozicije u vlast”, smatra.

Bilo bi lijepo da Crna Gora konačno dobije političku klasu odgovornu  prema svojim građanima.  Tako što će za početak biti transparentna.

Milena PEROVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

Objavljeno prije

2 sedmice

na

7 Marta, 2025

Objavio:

Iz perspektive građana nije nebitno da li su januarska plaćanja iz budžeta ostala neizvršena zato što su u Vladi zaključili da se to može prolongirati pošto korisnicima nije žurba, ili je riječ o planiranim aktivnostima od javnog interesa koja još nijesu realizovana. Čak 95,8 odsto kapitalnog budžeta čije je izvršenje planirano u prvom mjesecu ove godine ostalo je na čekanju

 

 

Vlada je u januaru, pohvalili su se u petak iz Ministarstva finansija, ostvarila suficit od dva miliona eura. Za toliko su, saopšteno je u redovnom mjesečnom izvještaju o izvršenju budžeta, prihodi (prilivi od poreza, doprinosa, akciza, carina, taksi…) bili veći od rashoda.

Da istorijski uspjeh bude pristupačniji onima koji ne vole da čitaju dugačke tekstove prepune brojki, saopštenje je i ilustrovano: nacrtana klackalica preteže na stranu prihoda (156,2 miliona) u odnosu na rashode (154,2 miliona). Problem je nastao kada su neki, ipak, pročitali saopštenje.

Na prvo čitanje primijećeno je da su planirani prihodi realizovani (naplaćeni) u procentu od tačno 100 odsto. To je prilično neuobičajen statistički podatak koji, sam po sebi, poziva na oprez. Dodatno, uslijedio je podatak da su planirani rashodi imali neuporedivo niži procenat realizacije: 72,9 odsto. To pokazuje da je iz državne kase u januaru potrošeno/plaćeno 57, 3 miliona eura manje nego što je planirano.

Kako?

Pojedini novinari pokušali su ispratiti trag novca navedene uštede. Pokazalo se da sve ono što je u saopštenju MF podvedeno pod računovodstvene formulacije koje većinu ostavljaju krajnje ravnodušnom (Tekući izdaci budžeta -77,5 odsto plana; Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru  – 19,8 odsto plana; Kapitalni budžet – 4,2 odsto plana) imaju itekako konkretan iskaz u stvarnom životu.

“Vlada je u januaru uštedjela deset miliona eura jer nije platila troškove za ljekove, medicinska sredstva, materijale i medicinsko-tehnička pomagala, na zdravstvenoj zaštiti 3,5 miliona a na redovnim subvencijama za poljoprivredu i ruralni razvoj skoro četiri miliona…”, napisao je kolega Goran Kapor u Vijestima, konstatujući da je sve to precizno navedeno u dokumentu Ostvarenje budžeta za januar po programskoj klasifikaciji Ministarstva finansija.

“Ako ima neko ko je zakinut (nije mu plaćeno) ja ću mu iz svog džepa isplatiti. Fer?”, reagovao je premijer Milojko Spajić, ponavljajući kako ostvareni suficit  predstavlja ogroman uspjeh njegove Vlade. “Razlog: ostvarene uštede i veći prihodi”, ponosan je Spajić. Ubijeđen da će velikodušnom ponudom (iz svog džepa) prikriti makar dvije poluistine izrečene u tri rečenice. Prva: budžetski prihodi nijesu veći, nego tačno onoliki koliko je to Vlada isplanirala. U bobu, što bi rekli. Drugo: razlika između planiranih i realizovanih troškova u januaru ne predstavlja uštedu, nego je riječ o odloženom plaćanju rashoda koji će, neminovno, stići na naplatu.

O tome nam, bolje od bilo kakvih analiza ili prognoza, svjedoče prošlogodišnji tokovi realizacije budžeta. I, još tada započeta, igra sa budžetskim suficitom-deficitom. Ti su podaci interesantni jer, dodatno, ukidaju alibi izvršne vlasti po kome je januarska ušteda u državnom trezoru posljedica privremenog finansiranja, izazvanog neusvajanjem budžeta u zakonom propisanom roku.

I prošla, 2024. godina, započela je suficitom.

Ostvareni prihodi u januaru bili su veći za skoro pet miliona (3,2 odsto), a rashodi manji za 47,8 miliona eura (25,8 odsto) u odnosu na plan realizacije budžeta. Vlada je slavila suficit veći od 16 miliona, dok su korisnici transfera institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru mogli samo da žale što im iz državne kase nije proslijeđeno planiranih 12,4 miliona. Veliki novac, a za mnoge od njih i preovlađavajući razlog da odlože planirane aktivnosti, koliko god one bile važne.

Narednog mjeseca, u budžet se slilo 27 miliona više od plana, dok su izdaci, ponovo, bili manji od planiranih. Za 65,2 miliona. Tajnu tih ušteda otkriva podatak da je, recimo, kapitalni budžet, u odnosu na plan, bio realizovan tek nešto više od dvije trećine. Ipak, prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija, u prva dva mjeseca 2024. godine ostvaren je budžetski deficit u iznosu od 18,5 miliona. Dok je februarski deficit bio tek nešto manji od 35 miliona. Slična priča će se, vjerovatno, ponoviti i ove godine.

U aprilu državne finansije ponovo prelaze u plus. Budžetski prihodi veći su od rashoda ali se, u kontinuitetu, prikazuje ušteda na strani potrošnje. Iz budžeta se ne isplaćuje sve ono što je istim tim budžetom predviđeno za plaćanje.

Sredinom godine, iz Ministarstva finansija su osjetili potrebu da objasne sve uočljiviju anomaliju: „Niže ostvarenje budžetskih izdataka od plana odraz je prije svega dosadašnje dinamike pristizanja obaveza, kao i aktivnog upravljanja potrošnjom uz napomenu da država sve svoje obaveze redovno i pravovremeno servisira”, navodi se u saopštenju o realizaciji budžeta za period januar-jul, uz opreznu najavu da takvo stanje neće potrajati.  “Imajući u vidu trendove potrošnje u prethodnim godinama, očekivano da će potrošnja biti intezivirana u posljednjem kvartalu tekuće godine, s obzirom da glavne kategorije potrošnje rastu usljed usklađivanja (prava iz oblasti socijalne zaštite), izdaci za bruto zarade usljed realizacije kadrovskih planova, izdaci za rashode za materijal i usluge kao i Kapitalni budžet usljed finalizacije tenderskih postupaka, kao i iz drugih objektivnih razloga…”.

Zbirno, rekordan suficit Spajićeva Vlada registruje u avgustu prošle godine. On iznosi 93,7 miliona eura, iako je prema planovima u tom momentu državna kasa trebala biti u deficitu od 138,3 miliona). Problem je što u isto vrijeme bilježimo i rekordan iznos planiranih a neisplaćenih budžetskih davanja. “U odnosu na plan ove godine, izdaci su niži za 152,1 milion eura (8,1odsto planirane potrošnje), i odraz su dinamike pristizanja obaveza u ovom periodu, kao i aktivnog upravljanja potrošnjom”.

Evo šta bi moglo da znači ovo aktivno upravljanje potrošnjom: Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru manji su od plana za 36,85 miliona (13,1 odsto), “dominantno usljed još uvijek nerealizovanih plaćanja po osnovu realizacije prioritetnih programa u saradnji sa NVO sektorom, kao i nižem ostvarenju budžetske pozicije transfera za jednokratne socijalne pomoći kod Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje”.

Još su veće uštede na kapitalnom budžetu. On je, za osam mjeseci prošle godine, bio realizovan u iznosu od 78,2 odsto onoga što je, prema planu, do tada trebalo uraditi.

Od septembra kreće povratak u realnost. I dovođenje državne kase u stvarno stanje. Mjesečni izvještaj Ministarstva finasija pokazuju da su prihodi postali manji od rashoda,  a budžet, zvanično, u deficit ulazi u novembru.  Da bi decembar donio kulminaciju.

Decembarski izdaci iz državne kase iznose 488,6 milona eura i veći su za 179,1 miliona ili 57,9% od plana, navedeno je u Izvještaju resornog Ministarstva, uz objašnjenje da su odstupanja (plaćanja veća od planiranih) zabilježena “na skoro svim pozicijama”… Tekući izdaci su ostvareni u iznosu od 158,02 miliona ili 133,8% plana. Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru bili su za 48,54 miliona veći od planiranog. Rashodi za usluge odnijeli su 204, 3 odsto planiranog, naknade za rentu (dominantno zakup objekata za potrebe Ministarstva vanjskih poslova) bile su 212,9 odsto veće od plana.

Ipak, prema predočenim podacima rekordno odstupanje zabilježeno je u kapitalnom budžetu. On je, u decembru prošle godine, imao realizaciju od 225,9 odsto plana. U poslednjem mjesecu prošle godine za potrebe realizacije kapitalnog budžeta isplaćeno je 93,91 milion. To je preko osam miliona više nego što je, po istom osnovu, država potrošila od januara do kraja avgusta. Pa neka neko kaže da se kapitalne investicije ne mogu realizovati po kiši, snijegu i temperaturama koje su u debelom minusu. Ili je nešto i do knjigovodstva i Vladinog običaja da račune plaća u zadnji čas.

Konačno, iako su nas skoro cijele 2024. godine uvjeravali u suprotno, ostvareni budžetski prihodi bili su za 17,6 miliona eura manji od planiranih. Kako su taj manjak donijeli novembar i decembar, a ovogodišnji januar nije preokrenuo negativan trend (ostvareno tačno onoliko koliko je prihodovano) razloga za brigu -ima.

To, opet, nije zasmetalo Branku Krvavcu i njegovim saradnicima iz Ministarstva finansija da na izrečene primjedbe po pitanju prikazanog januarskog suficita ustvrde kako “ostvareni suficit nije posljedica neplaćanje obaveza jer se sve obaveze izvršavaju blagovremeno, odnosno u roku u kojem dospijevaju”. A onda i poduče novinare i analitičare: “Dokumente je potrebno čitati i interpretirati objektivno, a kreativna tumačenja i zaključci bez osnova ne doprinose profesionalnom i objektivnom izvještavanju”.

Iako u tekstualnoj interpretaciji budžetske potrošnje u januaru ove godine Ministarstvo finansija tvrdi da je ostvarena potrošnja od 154,2 miliona, u svim tabelama koje prate to saopštenje stoji drugačiji podatak. Prema njemu, iz državne kase je tokom januara isplaćeno 188,8 miliona eura.

Čemu sve ovo? Izuzev potrebe da pokažu svoje političko i ekonomsko umijeće, Vladine igre sa sufictiom/deficitom imaju  konkretnije motive. Narednih dana Vlada izlazi na tržište kapitala gdje će ministar Novica Vuković i njegova ekipa pokušati da emituju državne obveznice u iznosu od makar 500 miliona eura (dozvoljeno ovogodišnje zaduženje iznosi 900 miliona). Prikazani suficit, vjeruju, mogao bi uticati na nešto nižu kamatu. U Podgorici se očekuje  delegacija MMF-a. Njih će takođe interesovati Vladina sposobnost da ne potroši više od onoga što država može prihodovati. Samo što pri susretu sa njima nacrtana  klackalica na kojoj prihodi pretežu rashode neće mnogo pomoći. Oni znaju da računaju. A nama će ceh stići, najkasnije, u decembru.

Zoran RADULOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo