Povežite se sa nama

OKO NAS

MALO POZNATA PRIČA O BRAĆI BAKIĆ IZ ANDRIJEVICE: Upisani u istoriju Galatasaraja  

Objavljeno prije

na

Bliski rođaci Bakići, Milo i Pavle, prije stotinu dvadeset godina, kao učenici gimnazije u Istanbulu, zajedno sa svojim školskim drugovima, osnovali su Fudbalski klub Galatasaraj

 

Bratstvo Bakića iz sela Zabrđe kod Andrijevice pokušava da dovede poznatu tursku fudbalsku ekipu Galatasaraj da odigraju prijateljski meč u Beranama, u znak sjećanja na njihove rođake, Mila i Pavla, koji su, svojevremeno, bili među osnivačima i igračima tog kluba.

Ova informacija za većinu građana Crne Gore djeluje potpuno nerealno, jer je priča o braći Bakić iz ovog sela i njihovom školovanju u Turskoj u vrijeme osmanskog carstva vrlo malo poznata. Ali je zato istorijski provjerena i priznata.

Predsjednik Mjesne zajednice Zabrđe, Novo Bakić, priča kako, nakon postavljanja tabli na mjesnom domu prije desetak godina, sada razmišljaju i da dovedu čuvenu tursku fudbalsku ekipu u Berane.

“Mi smo razmišljali o tome ljetos, ali nekako nam je to ostalo nerealizovano. Radićemo na tome, i nadam se da ćemo gledati Galatasaraj na fudbalskom stadionu u Beranama. To će biti prilika i da učvrstimo prijateljstvo”, kaže Bakić za Monitor.

Novo Bakić je bio predsjednik ove andrijevičke mjesne zajednice i kada je polovinom 2014. godine visoka delegacija iz Turske posjetila Andrijevicu i u selu Zabrđe otkrila spomen ploču rođacima Bakić, Milu i Pavlu.

Čak i u ovim krajevima, a kamoli šire, tada se po prvi put čula neobična priča o dva mladića koji su, čudnim putevima sudbine, bili osnivači najpoznatijeg fudbalskog kluba u Turskoj, Galatasaraja.

Te godine, 2014, u Andrijevicu je stigla delegacija koju je predvodio tadašnji ambasador Turske u Crnoj Gori, Mehmet Nijaz Tanilir, dok je sa njim bila i potpredsjednica evropskog fudbalskog giganta, fudbalskog kluba Galatasaraj iz Istanbula, Čandan Erčetin.

Gosti su donijeli dvije ploče, na našem i turskom jeziku, sa natpisom – “U znak ličnog sjećanja na crnogorske učenike gimnazije Galatasaraj, dvojicu prvih igrača i osnivača prvog turskog fudbalskog kluba Galatasaraj, Mila i Pavla Bakića, s neizmjernim poštovanjem Fudbalski klub Galatasaraj”.

Bliski rođaci Bakići, Milo i Pavle, prije stotinu dvadeset godina, kao učenici gimnazije u Istanbulu, zajedno sa svojim školskim drugovima osnovali su Fudbalski klub Galatasaraj.

“Dva rođaka koji su u Galatasaraju bili poznati kao braća Milo i Pavle, jedni su od onih mladića koji su nam ovaj veliki klub postavili i ostavili u amanet. Ova dva mladića izuzetnih fizičkih sposobnosti, džentlmenskog mentaliteta i naprednih ideja Galatasaraj nikada nije zaboravio. Ne možemo znati da li su ovi mladići, koji su ostavili svoje srce na terenu, sanjali da će Galatasaraj, klub kojeg su osnovali u učionici „B 12“, premašiti jedan vijek, da će postići veliki uspjeh i postati jedan od svjetskih klubova, ali danas, mi koji to posmatramo sa dozom sportskih emocija, sigurni smo da su postavili čist i čvrst temelj”, kazala je tada predstavnica Galatasaraja, Čandan Erčetin.

Rođaci Milo i Pavle pojedinačno su, zapravo, bili simboli izvanrednog prijateljstva između dvije države i dva naroda. Tokom vremena, nakon što su se razišla carstva, priča o braći Bakić je nastavila da živi kao priča o tome da se ljudi nisu razišli jedni od drugih.

Oni su bili učenici Liceja, gdje ih je poslao kralj Nikola, vjerovatno uz uticaj  bliskog rođaka, diplomate u Carigradu Mitra Bakića, poslanika od 1890. do 1903. Zajedno sa ostalim drugovima postavili su temelje fudbala u Turskoj i ostavili značajan trag u njegovoj istoriji.

Poznati turski novinar, političar i diplomata, inače drug iz školske klupe Mila Bakića, Rušen Ešref Unajdin, napisao je svojevremeno da se po završetku Liceja, Milo nakratko vratio u domovinu i ubrzo ponovo otišao u Galatasaraj da igra fudbal i da upiše Vojno-inžinjersku akademiju.

Po završetku akademije stekao je zvanje oficira i neko vrijeme služio Osmanskoj vojsci u kojoj je imao čin konjičkog potporučnika. Igrao je na poziciji desnog beka i u periodu 1905 – 1910, bio je nezamjenljivi prvotimac.

Život se, ipak, na čudan način poigrao sa ovim mladićem, rođenim u Zabrđu 1888. Naime, oktobra 1912. Crna Gora Turskoj objavljuje rat. Milo se, poput hiljade iseljenika, vraća u Crnu Goru i stupa u njenu vojsku. Tada je imao 24 godine i raspoređen je u štab III divizije. Кasnije je bio oficir, ordonans u štabu brigadira Janka Vukotića. Кao poznavalac turskog, grčkog i francuskog jezika bio je član crnogorske delegacije koja je pregovarala oko predaje Skadra.

Prema porodičnom predanju, razbolio se od kolere i umro u Кočanima 1913, dok je turska štampa objavila da je poginuo u borbama oko Skadra (1913).

Visoka delegacija iz Turske te 2014. godine u selu Zabrđu kod Andrijevice je obišla grob poznatog diplomate Mitra Bakića, koji je duže vremena zastupao Crnu Goru u Turskoj i koji je, kako je ostala priča, uspio da spoji do tada nezamislivo, dvije kulture i dva naroda.

O tome i danas na seoskom objektu u Zabrđu kod Andrijevice svjedoči spomen ploča rođacima i skoro pa braći Bakić, Milu i Pavlu. Ona na našem jeziku je, na inicijativu bratstva Bakića, prije izvjesnog vremena odnesena na restauraciju.

“Bila je izblijedila, nečitljiva. Sada je obnovljena i biće ponovo postavljena. Mi Bakići ne zaboravljamo naše pretke i bratstvenike. Potrudićemo i da realizujemo inicijativu da Galatasaraj zaigra na stadionu u Beranama. Mi želimo da i na taj način učvrstimo i širimo prijateljstva među narodima, uprkos ovom zlom vremenu koje je naišlo”, kaže Novo Bakić.

Zvuči zaista nevjerovatno. Ali u upravi Galatasaraja i u Turskoj očigledno više znaju o braći Bakić iz Zabrđa, nego što se ova čudna priča, koja zvuči kao legenda, prepričava u limskoj dolini, a kamoli u Crnoj Gori.

                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo