Izdvojeno
ZA I PROTIV RUDNIKA U MOJKOVCU: Podijelio vlast a ujedinio građane

Troje odbornika vladajuće većine u lokalnom parlamentu pridružilo se opoziciji u stavu da na području te opštine ne smije biti eksploatacije rude. Ostali zagovaraju otvaranje rudnika, “uz poštovaje najviših ekoloških standarda”
Na suprotstavljenim stranama našli su se odbornici mojkovačke vladajuće većine, na posljednjoj sjednici Skupštine opštine (SO), kada se odlučivalo o Zaključku “protiv svih aktivnosti vezanih za oblast rudarstva” na teritoriji te opštine.
Zaključak je predložio odbornički klub opozicione DPS, zajedno sa jednim odbornikom SNP koja je u tom gradu dio vladajuće koalicije. Na sjednici SO njima su se pridružila još dva odbornika Grupe birača Ne damo Mojkovac, pa je tako većina odbornika rekla ne rudniku. Ostalih 14 odbornika vladajuće većine iz koalicije Za budućnost Mojkovca , Demokrata, URA i Ujedinjene Crne Gore izašli su iz skupštinske sale dok je glasanje trajalo.
Dok oni koji su glasali za Zaključak tvrde da u Mojkovcu ne smije biti rudnika, iz Opštine Mojkovac kažu da taj projekat treba objeručke prihvatiti, ukoliko bude realizovan po najvišim ekološkim standardima. Izvršna vlast smatra da Mojkovac treba razvijati u oblastima industrije, poljoprivrede i turizma. Iako su našli brojne zamjereke nacrtu Detajnog prostornog plana (DPP) za prostor koncesionog područja za eksploataciju mineralnih sirovina Brskovo, ipak tvrde da taj “manjkavi dokument” može služiti kao polazna osnova.
“Vlada Crne Gore – nadležno ministarstvo, treba da inovira postojeći nacrt DPP za prostor koncesionog područja Brskovo, zajedno sa Strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu. DPP i Strateška procjena uticaja na životnu sredinu treba da odgovore da li je taj projekat u koliziji sa strateški važnim razvojnim projektom skijališta Žarski. Poseban osvrt treba da bude na problem rješavanje prašine sa rudnika, kako bi bilo spriječeno potencijalno širenje prašine prema budućem ski centru kao i prema drugim naseljenim područjima”, saopštili su iz Opštine neposredno prije sjednice na kojoj je usvojen Zaključak.
Poručili su i da je “u planskim dokumentima i ugovoru sa potencijalnim investitorima neophodno utvrditi obavezu rekultivacije nakon završene faze eksploatacije”. Izvršna vlast smatra i da je koncesiona naknada niska i da je kroz zakonsku regulativu treba uvećati. Preporučili su Vladi i da nađe rješenje da se otvaranjem rudnika investitor obaveže da prilikom zapošljavanja prioritet imaju stanovnici opštine Mojkovac, kao i drugih opština sa sjevera Crne Gore.
“Zbog značajnog arheološkog lokaliteta Brskovo investitor se mora obavezati da finansira izgradnju muzeja za čuvanje i izlaganje arheoloških artefakata i sprovedenih istraživanja, kao i da finansira projektnu dokumentaciju i izgradnju replike Srednjovjekovnog Brskova u punoj veličini. Takođe, investitor se mora obavezati i da finansira izgradnju Memorijalnog centra “Junacima Mojkovačke bitke” na lokaciji koju odredi opština Mojkovac”, samo su neki od zahtjeva iz Opštine.
Većina odbornika, međutim, smatra da što hitnije treba da se verifikuje prestanak važenja Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude na prostoru bivšeg rudnika “Brskovo”. Takođe i da se obustavi donošenje DPP za prostor koncesionog područja sa pratećom Strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu.
U Zaključku, za koji je glasala većina lokalnog parlamenta, piše da bi taj projekat „u ogromnoj mjeri devastirao prostor, trajno zagadio životnu sredinu, ugrozio život i zdravlje ljudi, uništio kvalitet prirodnih i kulturnih vrijednosti“. Dalji razvoj te opštine, piše u dokumentu, treba usmjeriti na razvoj poljoprivrede i organske proizvodnje, seoskog, sportskog i visokog turizma i poljoprivredno-prerađivačkih aktivnosti.
Većina odbornika smatra i da DPP nije urađen u skladu sa važećim zakonskim propisima, međunarodnim konvencijama koje je Crna Gora ratifikovala i planovima višeg reda. Tvrde da je taj planski dokument „u suprotnosti sa svim principima održivog razvoja i zelene agende“i da se „njime predlažu aktivnosti koje za rezultat imaju trajnu i nepovratnu devastaciju prostora u području između dva nacionalna parka i rijeke Tare“.
Iz izvršne vlasti nijesu željeli da komentraišu koliko je projekat rudnika pokvario, do sada, više puta isticane “harmonične odnose” među konstituentima lokalne vlasti. Ne žele da komentarišu ni kako će činjenica da među političkim subjektima u vladajućoj koaliciji postoje dijametralno suprotni stavovi oko budućeg razvoja Mojkovca uticati na funkcionalnost lokalne vlasti. Međutim, na društveim mrežama, uporedo, traje “rat” objavama i saopštenjima između koalicionih partnera. Prvo je Boško Laketić, odbonik URA optužio odbornike Ne damo Mojkovac i Miloša Rajkovića (SNP) za “pravljenje političkog saveza sa DPS“ i ograničavanje razvojnih šansi opštine “samo na poljoprivredu i turizma”.
“Ako sa nekom partijom dijelite u potpunosti viziju razvoja, nakon što ste sopstvenu promijenili za 180 stepeni, onda se postavlja jasno pitanje, da li je ta partija suštinski vaš partner… Nakon sjednice, narednih dana logično je očekivati i rušenje aktuelne vlasti, jer je danas sklopljen savez DPS-a, Ne damo Mojkovac (PES-a) i Miloša Rajkovića koji je usvajanjem današnjeg Zaključka odredio sudbinu razvoja Mojkovca isključivo u pravcu razvoja poljoprivrede i turizma… Ko ne može da se bavi turizmom i poljoprivredom neka polako pakuje kofere”, poručio je odbornik Laketić na društvenim mrežama.
Kako su Monitoru kazali u GB Ne damo Mojkovac, neće “raditi bilo kakve rekonstrukcije i prekonbinacije lokalne vlasti”. Kažu i da će poštovati koalicioni dogovor, “kao i do sada”. Ukoliko neko drugi od konstituenata ima to u planu, objašnjavaju da neće smetati.
Tvrde, takođe, da su se prilikom glasanja o Zaključku koji su predložili odbornici DPS, vodili isključivo zdravim razumom, sopstvenim stavom, dokumentima struke i interesom građana Mojkovca. Podsjećaju da napade na GB “ predvodi odbornik lokalne vlasti, čija je partija na državnom nivou zajedno sa DPS srušili prvu demokratski izabranu Vladu Crne Gore”.
“Ostaje nam nejasno kako je partija koja sebe naziva “zelenom” (ekološkom) i srcem i dušom uz rudnik koji prijeti da trajno devastira životnu sredinu Mojkovca”, zaključuju iz Ne damo Mojkovac.
U tom gradu je mjesecima vrlo aktivna i Građanska inicijativa “Zdravi Mojkovac”, čiji su predstavnici i pred odbornicima još jednom obrazložili zbog čega je rudnik “poguban za grad”. Oni traže raskid Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude na istražno-eksploatacionom prostoru bivšeg rudnika „Brskovo“ sa kompanijom Brskovo Mine.
Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), u septembru su podnijeli i krivične prijave protiv tadašnjeg ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića i državnog sekretara Admira Šahmanovića. U krivičnoj prijavi navode da su Ibrahimović i Šahmanović, protivno imperativnim propisima Ugovora o koncesiji i protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i svojih ovlašćenja, spriječili raskidanje ugovora iako su, navodno, postojali uslovi za to. Kako tvrde iz GI, Ministarstvo kapitalnih investicija nije poslalo obavještenje koncesionaru da je Ugovor istekao 25. jula.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
FOKUS
POPIS POČINJE TREĆEG DECEMBRA: Pobjeda bez poraženih

Mnogo je toga što govori da popis u Crnoj Gori nije bio i neće biti samo tehničko/statističko pitanje prikupljanja podataka neophodnih za planiranje budućih javnih politika. Zato je još važnije da u taj proces uđemo uz najveći mogući dogovor o načinu prikapljanja, unosa i upotrebe dobijenih podataka
U nedjelju koja prva dođe počeće popis stanovnika, domaćinstava i stanova. Valjda. Nakon odlaganja od, ukupno, dvije godine i trideset tri dana. Prilično je izgledno da će popis trajati duže od planiranih 15 dana. Razloge znamo: manjak popisivača i moguće vremenske neprilike uobičajene za ovo doba godine.
U srijedu ujutro govorilo se o tome da su svi uslovi iz prošlonedjeljnog sporazuma vlade, opozicije i nacionalnih savjeta ispunjeni i da popis počinje u četvrtak 30. novembra. Čak je i Monstat (Uprava za statistiku) počeo podjelu popisnog materijala popisivačima.
Popisivači sjutra izlaze na teren, saopštio je direktor Monstata Miroslav Pejović pozivajući građane „da im otvore vrata“. On je insistirao da se popis može sprovesti sa postojećih 3.300 popisivača (Monstat je, u nekoliko puta ponavljanim, konkursima tražio njih 3.800) a da su svi uslovi iz Sporazuma o popisu ispunjeni. “Posljednji preduslov je specifikacija za softver (za kontrolu unijetih podataka – prim. Monitora) koji se najavljuje. Specifikacija je pripremljena od strane Uprave za statistiku. Sopstvenim kapacitetima, samoinicijativno, izradili smo ovu specifikaciju i dostavićemo je vladinoj komisiji, koja će biti formirana u narednim danima”, kazao je Pejović.
Iza podna saznajemo da ništa nije gotovo. Iz DPS – a su poručili da dogovoreno u Sporazumu nije realizovano, iako „nema sporenja oko uslova koje treba ispuniti“. Po njihovom tumačenju, manjak popisivača u odnosu na priželjkivani broj i „činjenica da do danas nemamo specifikaciju projektnog rješenja softvera“ su dovoljan razlog da od vlade zatraže da se popis odloži za još nekoliko dana. U suprotnom, zaprijetili su iz DPS, oni neće učestvovati u popisnom procesu „nego će ga obesmisliti“.
Danijel Živković, v.d. predsjednika te partije, tražio je od vlade da početak popisa još jednom odloži “za pet ili sedam dana” kako bi do kraja završili započeti posao. “Šta je problem da sjednu komisije, pripreme specifikaciju softvera, da vidimo šta nedostaje i na kraju završimo sve kako dolikuje ozbiljnim ljudima”, poručio je Živković ne osvrćući se na činjenicu da opozicija, do tog trenutka, nije imenovala predstavnika koji bi, prema postignutom dogovoru, bio i predsjednik vladine Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za kontrolu popisnih podataka.
Pokazalo se da zahtjev DPS-a “nije problem”. I da kucaju na otvorena vrata. U srijedu poslije podne premijer Milojko Spajić izlazi sa konačnom ponudom: “Ja ću danas obaviti razgovor sa predstavnicima partija skupštinske većine i u cilju inkluzivnosti koju Crna Gora nikada nije vidjela, a mislim da smo jako blizu tome, poslao bih poruku DPS-u, odnosno predstavnicima opozicije, da (popis) odložimo na tri dana, odnosno do 3. decembra i da vidimo da li su njihove namjere dobre ili loše. Ovo je mjera kompromisa i da se stvarno svi kao društvo okupimo da taj popis prođe kao jedna tehnička stvar. Ukoliko se ne prihvati 3. decembar kao početak, mi počinjemo sjutra”, saopštio je Spajić uz najavu da će nekoliko sati kasnije izaći sa konačnim rješenjem.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su ono što je odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu
Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.
Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.
Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna – državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.
U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.
Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.
Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020, pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili borbu za stvaranje Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef, tadašnji premijer Milo Đukanović.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama
Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.
Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.
Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.
Svoju odluku iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.
Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.
Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.
Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.
Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.
I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS2 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS1 sedmica
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
DRUŠTVO2 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO3 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU3 sedmice
MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično