Dobro je da se sudi Dodiku, kako bi se pokazalo da nije nedodirljiv.. Biće to višegodišnji mučan proces…Ne mogu prognozirati ishod tog procesa- naprosto je rano za to, ali Dodiku nikad nije bilo teže… Njegovo okretanje prema Putinu je nužnost, jer je otvorio sukob sa kompletnim institucijama moći Zapada. Jednostavno rečeno, Dodik u svojoj iracionalnosti sve dublje tone vukući RS sa sobom

MONITOR: Dvije od tri stranke BH bloka čije ste formiranje nazvali najpozitivnijim na političkoj scijeni od kraja rata, sada su dio Trojke koja je u vladama na državnom i nivou Federacije BiH sa HDZ BiH i SNSD. Kako ocjenjujete ovaj aranžman dvije građanske stranke koje su u okviru BH bloka 2019-e odlučile da budu opozicija da ne bi ulazile u koalicije sa nacionalnim partijama?

KAZAZ: SDP BiH i Naša stranka na koje mislite, u svom pitanju su konačno shvatile političku realnost u BiH, a ona, obilježena ludačkom košuljom Dejtonskog sporazuma, forsira pobjede nacionalnih stranaka. To znači da su ove dvije građanske stranke morale, ako su željele mijenjati stanje u zemlji, a jesu i učinile su to u značajanoj mjeri, pogotovo u Kantonu Sarajevo – bile prinuđene ući u vlast sa nacionalnim strankama. Nije to  izdaja građanskog principa, nego borba za njega u surovim uslovima vlasti. Ona se u BiH sklapa, od pobjednika u dva entiteta i na etničkoj osnovi, pa su SDP i Naša stranka, umjesto da tavore u vječitoj opoziciji preuzele odgovornost i pokrenule bitne reformske procese. Zahvaljajući njima konačno je profunkcionisala dvodomna Skupština i Vijeće ministara BiH. Naravno, tu ne treba isključiti i Narod i pravdu kao dio Trojke. No, nemamo razloga za prevelik optimizam, jer Dodikov SNSD koči reformske procese, a vjerujem da će oko pitanja promjena izbornog zakona to uskoro činiti i Čovićev HDZ.

MONITOR: Dodik, koji je u neprekidnoj ofanzivi protiv BiH institucija, plodotvorno sarađuje sa Draganom Čovićem (sa kojim se  slagao i u vezi sa pravima Hrvata na svoj entitet). Ali sarađuje i sa Trojkom koja je za cjelovitu, građansku BiH. O kakvoj vrsti političkog pragmatizma kod „separatiste“ Dodika se tu radi?

KAZAZ: Dodik je bio kooperativan sve do nedavno, a onda je, kad se došlo do teških pitanja, kao što su zakoni o državnoj imovini i Ustavnom sudu BiH, zakočio, vraćajući se tvrdoj nacionalističkoj i separatističkoj retorici. Radilo se, kako to obično biva u politici, o novcu. Dodiku je on potreban, jer Republika Srpska teško servisira svoje velike dugove. Kada je otvorio sukob sa visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom i ambasadorom SAD-a Majklom Marfijem, došao je pod udar finansijkih institucija Evropske unije, koja ne želi finansirati projekte u RS-u. Dodikov pragmatizam je nestao, a njegovo okretanje Putinu i Orbanu prijete potpunoj međunarodnoj izolaciji RS-a. Ta politika ideoloških secesionističkih fantazmi najviše košta građane i urušava RS iznutra. To je, dugoročno gledano, uvod u Dodikov politički poraz. Kada će se on dogoditi, ostaje da se vidi.

MONITOR: Od početka najnovijeg sukoba na Bliskom istoku, u BiH postoji razlika u podršci Izraelu odnosno Gazi i Palestincima. Ipak u Generalnoj skupštini BiH je glasala za rezoluciju o sukobu kojom se traži prekid vatre i zaštita civila. Iz nekih ranijih slučajeva vidjelo se nejedinstvo BiH diplomatije.  Koliko to šteti spoljnopolitičkoj poziciji BiH?

KAZAZ:  BiH nema jedinstvenu vanjsku, nego tri etničke spoljne politike. Glasanje za rezoluciju o Palestini ili za onu o osuđivanju rata u Ukrajini rezultat je rada ambasadora BiH pri UN-u. Ranije Svena Alkalaja, danas Zlatka Lagumdžije. Ono malo zajedničke spoljne politike jeste saglasnost oko članstva u EU. Ali, i to je nategnuto, sporo i teško, pa je pitanje da li će ikada BiH postati članica ove organizacije.

MONITOR: Početak glavnog pretresa protiv Predsjednika RS, Milorada Dodika, zakazan je za 22. novembar. Kako ocjenjujete Dodikovu „pravosudnu bitku“ koja za posljedicu može imati i višegodišnju zatvorsku kaznu?

KAZAZ: Dobro je da se sudi Dodiku, kako bi se pokazalo da nije nedodirljiv. Ali, iza njega stoji Narodna Skupština RS-a, čije odluke on samo potvrđuje. Bit će to višegodišnji mučan proces u kojemu će Dodik osporavati BiH, a sud pokušati dokazati njegovu krivicu. Ne mogu prognozirati ishod tog procesa- naprosto je rano za to, ali Dodiku nikad nije bilo teže. S jedne strane, ekonomska nestabilnost RS-a, s druge-sankcije njemu, negovoj porodici i bliskim saradnicima, s treće-sudski proces, s četvrte-promjene geopolitičke situacije u svijetu koja je, zbog rata u Ukrajini, definitivno uvukla BiH u sferu ineteresa NATO-a, SAD-a i EU. Sve to stoji protiv Dodika, koji je morao odgovarati za znatno krupnija djela od onih za koja je optužen pred sudom.

MONITOR: Pored Kristijana Šmita, Dodik se jednakim intenzitetom usmjerio na američkog ambasadora Majkla Marfija. Da li je Dodik „naivan“ divi li se on iskreno Putinu i ima li povjerenje u njega, ili su u pitanju neki drugi manje „romantični“ razlozi?

KAZAZ: Kada se iz bilo kojeg racionalnog ugla analizira, Dodikova politika djeluje suludo i samoubilački. No, svaki nacionalizam je iracionalan, pa i Dodikov. Njegovo okretanje prema Putinu je nužnost, jer je otvorio sukob sa kompletnim institucijama moći Zapada. Jednostavno rečeno, Dodik u svojoj iracionalnosti sve dublje tone vukući RS sa sobom. Zna li to opozicija u tom entitetu – nisam siguran. A to saznanje bilo bi joj od velike koristi u borbi da se RS sačuva od zla koje joj čini njen predsjednik.

MONITOR: Dodik je nedavno u intervjuu Sputnjiku rekao da bi srpski narod do kraja ovog vijeka trebalo da osnuje svoju jedinstvenu državu u kojoj bi -pored RS i Srbije, bili i Kosovo i Metohija i Crna Gora. Koliko je ovakva politika opasna ne samo za BiH već i za region?

KAZAZ: Od priča o srpskom svetu, preslojavanju svijeta itd. živi srpski nacionalizam, kako Dodikov i Vulinov, tako i Vučićev i čitavog niza političara. Od svega toga tačno je samo to da se svijet preslaguje. Umjesto unipolarnog dobijamo višepolarni svijet sa promjenom lica kapitalizma. On od konzervativnog i liberalnog, pred našim očima, postaje militaristički kaptalizam. Svijet se, da upotrijebim taj pojam koji  stereotipizira Balkan kao nezreo i divljački, balkanizirao. Sve utopije dvadesetog vijeka: internacionalizam, kosmopolitizam, država socijalne pravde, antimilitarizam, progres, prosvjetiteljstvo i emancipatorstvo itd. su se raspale, a na scenu je stupila obnova autoritarizma, krajnje radikalnog konzervativizma, čak rasizma. Dvadeset i prvi vijek je počeo kao vijek kriza, nakon krvavog raspada Jugoslavije, da bi postao vijekom ratova. Sve ono za šta smo u humanističkim nakanama vjerovali da je nemoguće – dogodilo se. U takvom kontekstu Dodik lupeta kao nebitan provincijalac. Naravno, zazivanje srpskog sveta, ma šta to značilo, jest izravna prijetnja stabilnosti i miru na našim prostorima. On je nemoguć bez rata, a teško da bi ga u svojoj zoni interesa dozvolio NATO pakt. Zato, zasad, ne uzimam ozbiljno  Dodikove ili Vulinove mantre-koji je na zahtjev SAD-a morao da odstupi s čela srbijanske obavještajne službe (toliko o snazi takvih politika).

Bakir Izetbegović  onemogućuje reformisanje SDA

MONITOR: Posljedica formiranja vlasti posle posljednjih izbora u BiH je i gubitak koalicionog kapaciteta nekad nezaobilazne SDA.. Šta se dogodilo i da li je ovaj gubitak izvršne vlasti SDA znak njene postepene marginalizacije?

KAZAZ: SDA je pod vođstvom Bakira Izetbegovića svojom korupcijom, nepotizmom i kriminalom, nimalo manjim od onih SNSD-a i HDZ-a, pustošila BiH i gubila koalicioni kapacitet. Taj proces sam najavio još prije desetak godina i bio pod žestokim udarom bošnjačkih nacionalista. Ali raspadanje SDA je dugo i neminovno, jer Bakir Izetbegović svojim dinastičkim i autoritarnim vođenjem stranke onemogućuje njeno reformisanje. Ta je stranka na vlasti u svega četiri od trinaest kantona u Federaciji BiH. Naravno, to jest njena marginalizacija, ali BiH nakon kratkog uspona u reformama čeka zastoj i nova velika politička kriza. Ne bi me iznenadilo da se SDA opet vrati na vlast na  sljedećim izborima. A to bi, naravno, iznova unazadilo BiH, jer za zadnjih osam godina vlasti SDA skupa sa HDZ-om i SNSD-om nije sprovela niti jednu reformu na putu ka članstvu u EU.

Budućnost BiH zavisi od poteza u narednih četiri mjeseca

MONITOR:  Predsjednica EK, Ursula fon der Lajen, izjavila da od zahtjevanih reformi zavisi da li će BiH dobiti svoj dio od šest milijardi eura namijenjenih ubrzanom rastu zemalja Zapadnog Balkana. BiH je, u najnovijem prijedogu o proširenju, data samo uslovna šansa za otpočinjanje pregovora, za razliku od Ukrajine i Moldavije. Hoće li i kako BiH izaći iz prijeteće situacije dublje ekonomske krize?

KAZAZ: Put BiH ka EU blokira Dodik. Tu činjenicu mora znati nesposobna evropska birokratija. Novac o kojem govorite prijeko je potreban svakoj zemlji u regiji, a najviše BiH, a još više njenom entitetu RS. Federacija BiH dobro funkcionira, nije prezadužena, čak svojim novcem finansira RS zbog loše raspodjele poreza. I dok se Federacija sporo razvija, RS tone. A budućnost nam zavisi od političkih poteza u naredna četiri mjeseca. Ako do marta naredne godine ne usvoji bitne reforme, BiH može ostati izolirana zemlja u Evropi. To iracionalni Dodik u stvari i priželjkuje. Ali, šta ako se u RS-u dogodi socijalni lom? U takvim lomovima obično se bijes iskali na glavnom krivcu. Iz svega što sam rekao jasno je ko je to.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari