Izdvojeno
PRAVOSUĐE I PRAVDA: Pritvor kao kazna

Crnogorski sudovi rijetko prihvataju prijedloge advokata odbrane ali i ono na šta ukazuje Ustavni sud Crne Gore, da okrivljene oslobađaju iz pritvora do okončanja sudskog postupka i pravosnažne presude
Drugog dana novembra u medijima se pojavila vijest: Milanu Vujotiću, za kojim Crna Gora traga zbog optužbi da je kao jedan od ključnih pripadnika kavačkog klana organizovao nekoliko likvidacija, turski nadležni organi dozvolili su da se u daljem sudskom postupku brani sa slobode.
Tamošnje tužilaštvo tereti ga da je prošlog septembra u Istanbulu učestvovao u pripremanju ubistva vođe suprotstavljenog škaljarskog klana Jovana Vukotića. To nije bila prepreka turskom sudu da Vujotiću, koji se nalazio u kućnom pritvoru, ukine i tu vrstu ograničenja, uz zabranu putovanja i napuštanja zemlje.
Obrazloženje za odluku turskog pravosuđa bilo je – dužina pritvora i (nedovoljni) dokazi za njegovo produženje.
Turska se, eto, može pohvaliti kako, barem s vremena na vrijeme, ne pripada zemljama koje pritvor pretvaraju u kaznu. Za razliku od crnogorskog pravosuđa gdje se pritvor produžava, manje više, po ustaljenoj proceduri. Pa su brojni optuženi koji se izlasku iz pritvora mogu nadati tek „po sili zakona“, ako prvostepeni postupak nije okončan tri godine nakon podizanja optužnice.
Tako su privremenu slobodu prije deset dana ugledala dvojica optuženih za ubistvo Stefana Šarovića, Dušan Šilj i Nikola Ivović.
Odluku da im ukine pritvor donijelo je vijeće Višeg suda kojim je predsjedavao Boris Savić, a u kom su bili i sudije Nenad Vujanović i Zoran Radović.
To vijeće izreklo im je obavezne mjere nadzora – da se svakog 1. i 15. u mjesecu javljaju policiji, a zabranjeno im je, osim po pozivu suda, i da napuštaju mjesto boravka, odnosno teritoriju Herceg Novog.
Zbog ovakve odluke reagovala je porodica ubijenog mladića ističući da je Viši sud nemoćan, i da su upravo advokati “skinuli lisice” optuženima za ubistvo.
„Konstantnom opstrukcijom tokom trogodišnjeg postupka pred Višim sudom, advokati Nikole Ivovića i Dušana Šilja uspjeli su da obezbijede puštanje iz pritvora svojih branjenika. Potpuno je nedopustivo da optuženi i advokati istim manipulacijama i zloupotrebom odbrane “poraze” sudsko vijeće. Na ovaj način javnosti se šalje poruka o nemoći Suda i nadmoći advokata optuženih, čime se dovodi u pitanje dignitet Suda kao institucije u koju bi građani trebali da imaju najviše povjerenja“, navodi se u njihovom reagovanju. “Puštanjem iz pritvora osoba optuženih za svirepo i teško ubistvo, njihovim advokatima pruža se prostor za nove manipulacije i opstrukcije kako bi suđenje trajalo u nedogled, a okrivljenima mogućnost za bjekstvo“.
Očekujući pravdu, kažu, porodica ubijenog Stefana Šarovića nakon tri godine suđenja dobila je šamar nepravde. „Dokle god se na ovakav način obesmišljava pojam pravde u Crnoj Gori, ubice će imati više prava nego oštećena porodica. Na ovaj način članovi porodice ubijenog iznova prolaze kroz proživljenu agoniju i oduzima im se svaka nada na dostojanstven život. Nadajući se da pravda ipak neće ostati samo mrtvo slovo na papiru, apelujemo da se žrtve na ovakav način ne relativizuju a optuženima ne pruži šansa da počine slična (ne)djela“, piše u reagovanju porodice ubijenog mladića.
Ivović i Šilj nijesu jedini koji su spuški zatvor napustili zbog neažurnosti sudija ili kako to ocjenjuje porodica Šarović, opstrukcije od strane advokata.
Zbog neizricanja presude u zakonskom roku, spuške ćelije prošle subote napustili su Uroš Vučinić i Nikola Drecun.
Oni su, prema dokazima tužilaštva, pripadnici kriminalne grupe koju je, navodno, formirao Nikšićanin Radovan Mujović, a koja se tereti za više krivičnih djela, među kojima su i pokušaji likvidacija.
Koliko je onih koji su spuški zatvor zbog istog razloga napustili od početka prošle godine, pitanje je na koje za sada nijesmo dobili odgovor. Baš kao što smo ostali uskraćeni za informaciju još koliko njih će napustiti Upravu za izvršenje krivičnih sankcija do kraja novembra, pa ni koje će mjere biti preduzete kako bi se obezbijedilo prisustvo okrivljenih u sudskim postupcima.
Ubjedljivo najduže pritvor traje u slučaju optuženih za ubistvo policijskog inspektora Slavoljubu Šćekića, gdje ni nakon 18 godina nema pravosnažne presude. Za razliku od trenutno aktuelnog oslobađanja okrivljenih, u slučaju ubistva inspektora Šćekića nadležni iznalaze načine da oni ostanu u pritvoru. Zato je taj slučaj stigao i do međunarodnog Suda za ljudska prava.
Evropski sud je u svojoj prvoj presudi Ljubo Bigović protiv Crne Gore 19. marta 2019.godine, utvrdio povredu člana 3 Konvencije, u pogledu uslova u pritvoru i člana 5 stav 1 i 3 Konvencije, u pogledu dužine trajanja pritvora i koja presuda, od strane pravosudnih organa – sudova Crne Gore, još uvijek nije izvršena. Podnosilac predstavke se još uvijek nalazi u pritvoru, a krivični postupak i dalje nije pravosnažno okončan, konstatovano je. Taj se predmet nalazi pod standardnim nadzorom Komiteta ministara Savjeta Evrope, koji sa naročitom pažnjom prati dalje postupanje svih nadležnih državnih organa u predmetnom postupku.
„Koristim priliku da naglasim da se radi o krivičnom predmetu u kojem je Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore – Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina još 2006.godine podiglo optužnicu protiv više lica i zbog više krivičnih djela, uključujući i krivično djelo teško ubistvo putem podstrekavanja izvršenog na štetu visokog policijskog funkcionera, a crnogorski sudovi su, do sada, po osnovu predmetne optužnice donosili presude na različitim nivoima nadležnosti, više od deset puta. Nadalje, koristim priliku da istaknem da je navedeni predmet 2019.godine od strane Ustavnog suda Crne Gore vraćen na ponovno odlučivanje zbog povrede prava na pravično suđenje u odnosu na lica obuhvaćena optužnicom iz 2006.godine. Vrhovni sud Crne Gore je rješenjem od septembra 2020.godine usvojio kontrolni zahtjev branilaca podnosioca predstavke i drugih okrivljenih i naložio prioritetno rješavanje predmeta“, piše u izjavi zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentine Pavličić koja je iz Vlade dostavljena u januaru prošle godine.
Predmet se, ipak, i dalje nalazi pred Apelacionim sudom Crne Gore i postupak još uvijek nije okončan.
„Imajući u vidu navedeno, to je konkretan predmet od strane Evropskog suda dobio oznaku hitnog predmeta, s obzirom na to da se naznačene pritužbe odnose na uslove u pritvoru i dužinu trajanja pritvora. Predstavka je stoga Kancelariji zastupnika komunicirana uz postavljena pitanja od strane Evropskog suda, a koja su se isključivo odnosila na uslove u pritvoru“, navodi se u njenoj izjavi.
S druge strane, crnogorski sudovi teško prihvataju prijedloge advokata odbrane ali i onoga na šta ukazuje Ustavni sud Crne Gore, da okrivljene počne puštati iz pritvora do okončanja sudskog postupka i pravosnažne presude, makar uz jemstva koje u pojedinim slučajevima dostižu višemilionske iznose, a nije riječ o onima kojima se sudi zbog najtežih zločina protiv života i ljudi.
Možda zato i ne čudi ocjena Globalne inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) koja je u nedavnom izvještaju zaključila da je „crnogorski pravosudni sistem uglavnom neefikasan, zbog slabe administracije, rasprostranjene korupcije, političkog miješanja i loše implementacije postojećeg pravnog okvira“
„Pravosuđe ostaje ozbiljno bez osoblja, sa sudijama koje imaju malo ili nimalo iskustva i lošu evidenciju, posebno u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou“, ocjena je Globalne inicijative uz konstataciju da nedostaci u pravosudnom sistemu uključuju i duga suđenja organizovanom kriminalu.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
FOKUS
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću, nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost. Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena” koji su bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića
Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.
Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.
Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta Mićunović i Davidović mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.
Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.
Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Iz ormara ponovo ispadaju kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja prethodnika
Ponovo ispadaju orasi iz šinjela bivših vlasti.
Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.
Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.
Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo. Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.
Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.
Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život. (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).
Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.
„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa
Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.
O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.
Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”. I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.
Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.
I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.
Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
DRUŠTVO4 sedmice
UNIVERZITET CG-FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI TUŽENI ZA MOBING: Kazna zbog iznošenja mišljenja
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS2 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
Izdvojeno4 sedmice
MONITOROVA ANKETA: Test tek slijedi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
FOKUS4 sedmice
PROGRAM NOVE VLADE: Nepročitana bajka
-
Izdvojeno4 sedmice
SLUČAJ ANDRIJE MANDIĆA: Pragmatični vojvoda
-
Izdvojeno4 sedmice
MIJEŠANJE VLASTI SRBIJE U CRNOGORSKI POPIS STANOVNIŠTVA: Studenti i Dodik na istom zadatku są crkvom