Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRAVOSUĐE I PRAVDA: Pritvor kao kazna

Objavljeno prije

na

Crnogorski sudovi rijetko prihvataju prijedloge advokata odbrane ali i ono na šta ukazuje Ustavni sud Crne Gore, da okrivljene oslobađaju iz pritvora do okončanja sudskog postupka i pravosnažne presude

 

Drugog dana novembra u medijima se pojavila vijest: Milanu Vujotiću, za kojim Crna Gora traga zbog optužbi da je kao jedan od ključnih pripadnika kavačkog klana organizovao nekoliko likvidacija, turski nadležni organi dozvolili su da se u daljem sudskom postupku brani sa slobode.

Tamošnje tužilaštvo tereti ga da je prošlog septembra u Istanbulu učestvovao u pripremanju ubistva vođe suprotstavljenog škaljarskog klana Jovana Vukotića. To nije bila prepreka turskom sudu da Vujotiću, koji se nalazio u kućnom pritvoru, ukine i tu vrstu ograničenja, uz zabranu putovanja i napuštanja zemlje.

Obrazloženje za odluku turskog pravosuđa bilo je – dužina pritvora i (nedovoljni) dokazi za njegovo produženje.

Turska se, eto, može pohvaliti kako, barem s vremena na vrijeme, ne pripada zemljama koje pritvor pretvaraju u kaznu. Za razliku od crnogorskog pravosuđa gdje se pritvor produžava, manje više, po ustaljenoj proceduri. Pa su brojni optuženi koji se izlasku iz pritvora mogu nadati tek „po sili zakona“, ako prvostepeni postupak nije okončan tri godine nakon podizanja optužnice.

Tako su privremenu slobodu prije deset dana ugledala dvojica optuženih za ubistvo Stefana Šarovića, Dušan Šilj i Nikola Ivović.

Odluku da im ukine pritvor donijelo je vijeće Višeg suda kojim je predsjedavao Boris Savić, a u kom su bili i sudije Nenad Vujanović i Zoran Radović.

To vijeće izreklo im je obavezne mjere nadzora – da se svakog 1. i 15. u mjesecu javljaju policiji, a zabranjeno im je, osim po pozivu suda, i da napuštaju mjesto boravka, odnosno teritoriju Herceg Novog.

Zbog ovakve odluke reagovala je porodica ubijenog mladića ističući da je Viši sud nemoćan, i da su upravo advokati “skinuli lisice” optuženima za ubistvo.

„Konstantnom opstrukcijom tokom trogodišnjeg postupka pred Višim sudom, advokati Nikole Ivovića i Dušana Šilja uspjeli su da obezbijede puštanje iz pritvora svojih branjenika. Potpuno je nedopustivo da optuženi i advokati istim manipulacijama i zloupotrebom odbrane “poraze” sudsko vijeće. Na ovaj način javnosti se šalje poruka o nemoći Suda i nadmoći advokata optuženih, čime se dovodi u pitanje dignitet Suda kao institucije u koju bi građani trebali da imaju najviše povjerenja“, navodi se u njihovom reagovanju. “Puštanjem iz pritvora osoba optuženih za svirepo i teško ubistvo, njihovim advokatima pruža se prostor za nove manipulacije i opstrukcije kako bi suđenje trajalo u nedogled, a okrivljenima mogućnost za bjekstvo“.

Očekujući pravdu, kažu, porodica ubijenog Stefana Šarovića nakon tri godine suđenja dobila je šamar nepravde. „Dokle god se na ovakav način obesmišljava pojam pravde u Crnoj Gori, ubice će imati više prava nego oštećena porodica. Na ovaj način članovi porodice ubijenog iznova prolaze kroz proživljenu agoniju i oduzima im se svaka nada na dostojanstven život. Nadajući se da pravda ipak neće ostati samo mrtvo slovo na papiru, apelujemo da se žrtve na ovakav način ne relativizuju a optuženima ne pruži šansa da počine slična (ne)djela“, piše u reagovanju porodice ubijenog mladića.

Ivović i Šilj nijesu jedini koji su spuški zatvor napustili zbog neažurnosti sudija ili kako to ocjenjuje porodica Šarović, opstrukcije od strane advokata.

Zbog neizricanja presude u zakonskom roku, spuške ćelije prošle subote napustili su Uroš Vučinić i Nikola Drecun.

Oni su, prema dokazima tužilaštva, pripadnici kriminalne grupe koju je,  navodno, formirao Nikšićanin Radovan Mujović, a koja se tereti za više krivičnih djela, među kojima su i pokušaji likvidacija.

Koliko je onih koji su spuški zatvor zbog istog razloga napustili od početka prošle godine, pitanje je na koje za sada nijesmo dobili odgovor. Baš kao što smo ostali uskraćeni za informaciju još koliko njih će napustiti Upravu za izvršenje krivičnih sankcija do kraja novembra, pa ni koje će mjere biti preduzete kako bi se obezbijedilo prisustvo okrivljenih u sudskim postupcima.

Ubjedljivo najduže pritvor traje u slučaju optuženih za ubistvo policijskog inspektora Slavoljubu Šćekića, gdje ni nakon 18 godina nema pravosnažne presude. Za razliku od trenutno aktuelnog oslobađanja okrivljenih, u slučaju ubistva inspektora Šćekića nadležni iznalaze načine da oni ostanu u pritvoru. Zato je taj slučaj stigao  i do međunarodnog Suda za ljudska prava.

Evropski sud je u svojoj prvoj presudi Ljubo Bigović protiv Crne Gore 19. marta 2019.godine, utvrdio povredu člana 3 Konvencije, u pogledu uslova u pritvoru i člana 5 stav 1 i 3 Konvencije, u pogledu dužine trajanja pritvora i koja presuda, od strane pravosudnih organa – sudova Crne Gore, još uvijek nije izvršena. Podnosilac predstavke se još uvijek nalazi u pritvoru, a krivični postupak i dalje nije pravosnažno okončan, konstatovano je. Taj se predmet nalazi pod standardnim nadzorom Komiteta ministara Savjeta Evrope, koji sa naročitom pažnjom prati dalje postupanje svih nadležnih državnih organa u predmetnom postupku.

„Koristim priliku da naglasim da se radi o krivičnom predmetu u kojem je Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore – Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina još 2006.godine podiglo optužnicu protiv više lica i zbog više krivičnih djela, uključujući i krivično djelo teško ubistvo putem podstrekavanja izvršenog na štetu visokog policijskog funkcionera, a crnogorski sudovi su, do sada, po osnovu predmetne optužnice donosili presude na različitim nivoima nadležnosti, više od deset puta. Nadalje, koristim priliku da istaknem da je navedeni predmet 2019.godine od strane Ustavnog suda Crne Gore vraćen na ponovno odlučivanje zbog povrede prava na pravično suđenje u odnosu na lica obuhvaćena optužnicom iz 2006.godine. Vrhovni sud Crne Gore je rješenjem od septembra 2020.godine usvojio kontrolni zahtjev branilaca podnosioca predstavke i drugih okrivljenih i naložio prioritetno rješavanje predmeta“, piše u izjavi zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentine Pavličić koja je iz Vlade dostavljena u januaru prošle godine.

Predmet se, ipak,  i dalje nalazi pred Apelacionim sudom Crne Gore i postupak još uvijek nije okončan.

„Imajući u vidu navedeno, to je konkretan predmet od strane Evropskog suda dobio oznaku hitnog predmeta, s obzirom na to da se naznačene pritužbe odnose na uslove u pritvoru i dužinu trajanja pritvora. Predstavka je stoga Kancelariji zastupnika komunicirana uz postavljena pitanja od strane Evropskog suda, a koja su se isključivo odnosila na uslove u pritvoru“, navodi se u njenoj izjavi.

S druge strane, crnogorski sudovi teško prihvataju prijedloge advokata odbrane ali i onoga na šta ukazuje Ustavni sud Crne Gore, da okrivljene počne puštati iz pritvora do okončanja sudskog postupka i pravosnažne presude, makar uz jemstva koje u pojedinim slučajevima dostižu višemilionske iznose, a nije riječ o onima kojima se sudi zbog najtežih zločina protiv života i ljudi.

Možda zato i ne čudi ocjena Globalne inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) koja je u nedavnom izvještaju zaključila da je „crnogorski pravosudni sistem uglavnom neefikasan, zbog slabe administracije, rasprostranjene korupcije, političkog miješanja i loše implementacije postojećeg pravnog okvira“

„Pravosuđe ostaje ozbiljno bez osoblja, sa sudijama koje imaju malo ili nimalo iskustva i lošu evidenciju, posebno u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou“, ocjena je Globalne inicijative uz konstataciju da nedostaci u pravosudnom sistemu uključuju i duga suđenja organizovanom kriminalu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

FOKUS

ANDRIJA MANDIĆ, OSVAJANJE VLASTI: Za srpski svet u Orbanovoj Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadolazeća desna Evropa, računaju Vučić, Dodik i Mandić, mogla bi imati razumijevanja za njihove aspiracije: političke, nacionalne, državne. Umjesto da im se suprotstavi, postojeća većina u crnogorskom parlamentu pravi se da bira između nekadašnjih DPS-a i DF-a. A to je siguran način da svi budemo na gubitku

 

 

Bio je to trijumfalan petak (12. jul) za predsjednika parlamenta. U Podgorici je, u odsustvu, nepravosnažno oslobođen optužbi za učešće u aferi poznatoj kao državni udar. Na Cetinju je, pod njegovim pokroviteljstvom, obavljena dodjela Trinaestojulskih nagrada. Andrija Mandić se potrudio da sve to ostane u sjenci njegove najnovije inicijative – obnova kapele na Lovćenu.

“Smatram da smo danas zreli kao društvo i zajednica da realizujemo tu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori. I želim da iskoristim priliku da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore javno iniciram. Poštujući Njegoševu želju, uspostavili bi novu moralnu vertikalu koja će učiniti da Crna Gora ozdravi i da u bolju budućnost zakorači svjesna sebe i svoje slavne istorije zatvarajući poglavlje podjela i netolerancija”, poručio je Mandić iz Vladinog doma u Prijestonici.

Pomirenje, ozdravljenje, uspostavljanje nove moralne vertikale… To je dio  nove retorike kojom  Mandić daruje  javnost od, otprilike, prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Na kojima je, kao trećeplasirani, pretrpio ozbiljan neuspjeh. Takav i toliko da bi ga malo ko, izuzev njega, politički preživio na ovdašnjoj javnoj sceni.

To je i najveće skeptike uvjerilo u upotrebnu vrijednost decenijskog političkog iskustva i neograničene logističke, finansijske i medijske podrške zvaničnog Beograda. Aleksandra Vućića, preciznije. I SPC. Pod uslovom da ta dva centra moći posmatramo kao zasebne entitete.

To, naravno, ima  cijenu. Mandić je plaća, veselo,  lično i preko političkog bloka koji predvodi. Intenzivno radeći na tome da destabilizuje Crnu Goru, naruši njene odnose sa susjedima i zapadnim partnerima. I, možda najvažnije, pojača zavisnost koalicionih partnera iz vladajuće većine od njega i njegovih domaćih i stranih saveznika sa transverzale Banjaluka – Beograd – Budimpešta – Moskva.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo