Povežite se sa nama

OKO NAS

MAMULA – PRIČA KOJA TRAJE: Investicija ili pljačka

Objavljeno prije

na

,,Izjava generalnog direktora Orascom Development Holdinga Samiha Savirisa najjači je dokaz da je Crna Gora ‘banana’ država. Njegova namjera da prevaspitava poslanike i utvrđuje interese Crne Gore ispod je svakog nivoa kulturnog, političkog i poslovnog djelovanja ozbiljnog investitora”, kaže za Monitor predsjednica OO SNP Herceg Novi Danijela Đurović, reagujući na Savirisovu lekciju crnogorskim poslanicima i građanima koji smatraju štetnim ugovor o dugoročnom zakupu ostrva Lastavica s tvrđavom Mamula, koji nije dobio potrebnu većinu u Skupštini.

Prvi čovjek Orascom Development Holdinga na proslavi početka prve operativne sezone u Luštica beyu, gdje je ta firma napravila prve zgrade sa stanovima za prodaju i podijelila prve ključeve vlasnicima, rekao je da se ne osjeća izdanim od strane crnogorske Vlade: ,,Izdani su građani Crne Gore. Investicijom na Mamuli željeli smo da podignemo nivo u turizmu. Vlada je bila veoma tvrd pregovarač i postigla je dobru cijenu. Ne znam ni koga da krivim, jednostavno nije dobro da politika dođe u prvi plan”. On je kazao i da je u Crnoj Gori prisutan politički trend sabotaže velikih dostignuća koje kreira Vlada.

Takva konstatacija i nastupi Savirisa izazvali su buru reakcija javnih ličnosti iz Herceg Novog, a prije svih Dragana Šimraka, predsjednika hercegnovskog opštinskog odbora i člana Predsjedništva SDP-a, čiji poslanici uz opoziciju u državnom parlamentu nisu glasali za prihvatanje ugovora sa Orascomom.

,,Ne možemo a da ne podsjetimo na elementarnu demokratsku kulturu, da gosti naše države, ma koliko važni bili, nemaju pravo tumačiti naše državne interese, a još manje govoriti o sabotažama i političkim blokadama, jer ovo nije njihova nego naša zemlja. Goste uvijek lijepo dočekamo, ali u našoj kući treba da se pitamo mi, tj. naše institucije. Crna Gora nije ničija kolonija već suverena država koja suvereno odlučuje o svojim resursima i imovini”, kazao je Šimrak i istakao da SDP nije protiv ozbiljne i održive valorizacije uz puno uvažavanje interesa lokalne zajednice i kulturno-istorijskog značaja ovog lokaliteta.

,,Mi nismo kao Hrvatska bogati ostrvima, pa o ovih nekoliko koje imamao moramo posebno voditi računa. Kako vodimo računa i na šta liče Sveti Nikola kod Budve, Sveti Marko kod Tivta i Lastavica s Mamulom vidljivo je golim okom. Kako je krenulo, sva tri će biti data u dugoročni zakup za male pare i problematične projekte, a pojedini djelovi ovih ostrva već su rasprodati raznim biznismenima. Kao partija, SDP apsolutno podržava stavljanje u funkciju svih ovih ostrva, posebno Mamule koja je od velikog značaja za opštinu Herceg Novi, a u koju nije ulagano ništa punih stotinu godina, već je prepuštena zubu vremena. Naravno, uz puno poštovanje zakona jer razvoj koji je suprostavljen vladavini prava nije razvoj nego korupcija, a na što nas stalno upozoravaju Evropska unija i NATO”, zaključio je Šimrak.

Da se svojim izjavama Saviris direktno miješa u suverenitet Crne Gore i nedopustivo daje sebi za pravo da odluke najvišeg zakonodavnog tijela naše zemlje naziva izdajničkim, sa Šimrakom se slaže i Đurović koja dodaje da je slučaj Mamule još jedan primjer pokušaja pljačke države.

,,Opravdana je sumnja da je Savirisov lični dogovor s vrhom DPS-a, definisan na bazi njihovih privatnih interesa, primjer još jedne pljačke naroda, istorije i resursa države. Crna Gora više nema ni integritet ni suverenitet kada je ovakvo ponašanje stranaca dozvoljeno, a Vlada to još i podstiče. Danas je jasno da je Crna Gora privatna država jedne porodice, a ne Ustavom uređena parlamentarna republika. Skupština, kao najviši organ vlasti je marginalizovana, a stranci uređuju politički i poslovni ambijent”, kazala je Đurović za Monitor, i podsjetila da su svi članovi hercegnovskog parlamenta govorili da je neprihvatljivo da Lastavica sa Mamulom bude prodata bilo kojoj inostranoj ili domaćoj kompaniji, da se turizam, pored toliko neiskorišćenog potencijala, koji pruža gotovo 40 kilometara obale hercegnovske opštine, može razvijati na mnogim lokacijama, a da Mamula bude spomenik kulture i svjedok istorije.

,,Tada je stav bio jasan: Mamula nije na prodaju”, konstatovala je Đurović i zapitala se zašto je poslije podrške inicijativi za spas Mamule promijenjeno mišljenje, podsjećajući da se većina Novljana protivila najavljenom načinu privatizacije ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula i taj svoj bunt kanalisala podrškom neformalnoj grupi Krik za spas Mamule i potpisivanjem peticije protiv pripremane prodaje. Jedan od potpisnika peticije da se Mamula ne prepusti na način koji je Vlada dogovorila sa Orascomom, je poznati hercegnovski intelektualac, istoričar umjetnosti i publicista Lazar Seferović, koji je konstatovao da je nedopustivo Savirisovo ponašanje, ali i onih koji mu to dozvoljavaju.

,,Jadna li je ovo država kad investitor Orascoma vodi njenu politiku i određuje šta se mora raditi i to obavezno uraditi sa Mamulom i pri tom govori da je to što radimo ‘politička igra’ i da treba izvršiti pritisak na poslanike Skupštine Crne Gore da to urade i da ratifikuju ugovor s njegovom firmom i dodao da u parlamentu sada postoji većina za to. Nečuveno, to dokazuje da smo pod protektoratom pojedinih investitora i da su iznad državnih institucija i vlasti. Iznad naroda su sigurno jer im ništa ne značimo. Eto, to će biti sudbina naše Mamule, umjesto da bude pod patronatom Ujedinjenih nacija kao spomen obilježje hiljada zatočenika nekadašnje Jugoslavije. Gospodine Savirisu, znate li vi da tom izjavom kaljate ugled jednog slobodarskog naroda i da ste gost u ovoj državi”, naveo je Seferović na svom FB profilu i potvrdio nam da to možemo koristiti i kao njegovu zvaničnu izjavu.

Ugovor upućen Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte i Vladi, nakon čega je došao i pred crnogorske poslanike, predviđa da zakupom bude obezbijeđen adekvatan i sveobuhvatan razvoj ovog lokaliteta u ekskluzivni turistički kompleks otvorenog tipa, nivoa pet zvjezdica, koji će nuditi niz aktivnosti za odmor i rekreaciju.

,,Vrijednost zakupa zemljišta za 49 godina je 2,340.828 eura. Iznos zakupnine je 1,5 eura po kvadratu za zakup zemljišta i dva odsto prihoda (bez PDV-a) kao varijabilnu zakupninu za lokalitet i 0,9 eura za zakup akvatorijuma”, pojašnjava se u obrazloženju predloga odluke. Takođe je navedeno da je investicioni program Orascoma 15 miliona eura i da će biti uloženi za izgradnju 23 hotelske sobe, četiri ugostiteljska objekta, istorijski zaštićen prostor, recepciju, kao i spa centar, minimarket, pristanište, uz to i bazen, te da investicioni program treba da bude završen za 18 mjeseci od datuma izdavanja građevinske dozvole. Predviđa se da će biti otvoreno direktno i indirektno do 200 radnih mjesta tokom rada Mamula Ostrvo Hotel and Spa’, a da će Crna Gora od zakupnine imati ukupnih direktnih prihoda za prvih 10 godina u visini od 7,5 miliona eura.

Tvrđava Mamula je jedno od najbolje sačuvanih austrougarskih utvrđenja u jadranskom regionu, s vanrednom preciznošću u izgradnji i perfektno funkcionalnog oblika i registrovana je kao spomenik kulture druge kategorije, prema Zakonu o zaštiti spomenika kulture

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo