Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKA SEZONA U ULCINJU: U sivoj zoni

Objavljeno prije

na

Nadležni su samo mogli da konstatuju: početkom avgusta na ulcinjskoj rivijeri je zvanično registrovano oko 31 hiljada gostiju. No, kako je rekao predsjednik opštine Fatmir Đeka, stvaran broj turista je bio bar tri puta veći, možda i četiri. Oni hrabriji, kao što je direktor Turističkog centra Kosova Škeljzen Rizaj, veoma dobar poznavalac turističkih (ne)prilika u Ulcinju, tvrdi da je gostiju bilo čak pet puta više nego što ih je prijavljeno, odnosno 150 hiljada, navodeći da oni dnevno troše tri miliona eura.

To je realno, ako se sa mora posmatra Velika plaža. Gotovo da više nema mjesta đe se možete osamiti. Cijelih 12 kilometara te jedinstvene pjeskovite plaže je praktično zauzeto. A po međunarodnim standardima tu se može komotno kupati oko 165 hiljada ljudi. Đe su druga ulcinjska kupališta: od Ade, preko Borove šume, Male plaže, Limana i Valdanosa, pa sve do Kruča? Još punih 21 kilometar prekrasne obale.

Uostalom, samo na potezu od Đerana pa do Ade, odnosno u naselju Štoj, u neposrednom zaleđu Velike plaže, ima oko 70 hiljada ležajeva, od kojih je tek svaki deseti prijavljen!

Ove sezone špic je, zahvaljujući prije svega lijepom vremenu i povoljnom kalendaru vjerskih praznika, trajao 35 dana, a to znači da tada u Ulcinju odmara preko 80 hiljada gostiju. Ako se zna da je od početka godine do sada na ulcinjskoj rivijeri evidentirano oko 950 hiljada noćenja, onda je lako izračunati da je toliko ostvareno samo za 12 dana u jeku sezone! Sve je drugo, dakle, ostalo neregistrovano, a radi se o broju koji je bar četiri puta veća. U Opštini Ulcinj procjenjuju da se svake godine, samo po osnovu boravišne takse, izgubi oko 1,2 miliona eura.

Za grad čiji je godišnji budžet oko 6,5 miliona eura, to je velika suma. Posebno ako se zna da bi taj novac prije svega išao za turističku promociju ove opštine.

Malo je efekta ove sezone u praksi imalo dobro zamišljeno zakonsko rješenje o elektronskoj prijavi boravka. Inspekcije su se više usredsredile na neke druge prioritete. Nastavljena je praksa većine hotelskih preduzeća i apartmana da se novac od boravišne takse ne prosljeđuje Turističkoj organizaciji, tako da su ukupni efekti znatno slabiji od očekivanih.

Ponovo se, prema zvaničnim podacima, na teritoriji Opštine Ulcinj iznajmljivanjem privatnog smještaja turistima bavi oko 1450 domaćinstava. Oni turistima stavljaju na raspolaganje blizu sedam hiljada soba sa oko 17 hiljada ležaja, dok je stvaran broj kreveta koji se nude gostima u sezoni bar pet puta veći. Zbog ogromne ponude, u Ulcinju se i u špicu može prenoćiti za pet eura. Ako se zna da se uz mještane izdavanjem kreveta u velikom broju bave i nerezidenti, odnosno oni koji u Ulcinju imaju kuće, vikendice ili stanove za odmor, a mnogi od njih su čak strani državljani, onda su ove brojke lakše shvatljive. Kao što je i logično da sve primamljivije i profitabilnije postaje sezonsko zanimanje – diler soba.

Nerezidenti su, kada im inspekcije pokucaju, uvijek puni priča o rodbini, kumovima i prijateljima koji im baš u ljeto dolaze. Naravno, uglavnom se radi o biznisu, iako je zakon sve regulisao. Prema procjeni, čak oko osam hiljada kuća, vikendica i stanova u Ulcinju posjeduju nerezidenti.

Logika da je najvažnije da mi gradimo, a da neko dođe i kupi stan ili drugu nekretninu – o prijavi boravka niko nije ni mislio u trenutku kada se se obrtali milioni, iscrpjela je naše resurse i budžete lokalnih uprava na Crnogorskom primorju, te osudila turizam, kao izuzetno osjetljivu privrednu djelatnost, na prostu reprodukciju.

U tzv. metropoli crnogorskog turizma građevinska euforija ne jenjava ni nakon posljednjih dešavanja. Prema podacima sa posljednjeg popisa Budva je grad u kojem ima pet hiljada stanova više nego stanovnika. Opštinski Sekretarijat za privredu i finansije u Budvi kroz turističku taksu legalizovao je u vikend stanovima oko 38 hiljada ležajeva, što je tri puta više nego u hotelskom smještaju na području te lokalne samouprave. U nekim dokumentima crnogorske vlade navodi se da je Budva čak prostor u kojem više nema mjesta za hotele!

No, unosnom biznisu se nije lako oduprijeti. Zato se i dalje gradi. I to soliteri, u samom srcu grada. Kvadratni metar stambenog prostora koji se, sa svom savremenom tehnikom i mehanizacijom izgradi za 500 do 600 eura, prodaje se pet puta skuplje. Onaj ko napravi jednu zgradu postaje milioner. Na taj način se zarađuju milioni, umjesto da se grade hoteli i pokušava naplatiti boravišna taksa.

Slična je situacija u Ulcinju. Hoteli učestvuju u ukupnom broju smještajnih kapaciteta sa svega oko tri odsto. I pored toga, gradnja apartmana za tržište i vila ne prestaje. Istovremeno na teritoriji te opštine ima neoporezovano oko 2,2 miliona kvadratnih metara izgrađenih površina. Samo po tom osnovu opština godišnje gubi oko dva miliona eura, što predstavlja 40 odsto njenog budžeta.

Inače, ukupni dugovi ulcinjske privrede i građana prema lokalnoj upravi za neplaćene poreze i komunalije prelaze šest miliona eura, a približno toliko su i dugovi te opštine. Dug opštine Budva je čak 20 puta veći. U svakom slučaju, rezultati ovakvog odnosa prema turizmu i prostoru su veoma mjerljivi. Sve je postavljeno naglavačke, odnosno sistem funkcioniše u interesu pojedinaca, a ne opšteg dobra, države i turizma. Zato je ova privredna grana postala najveće sivo tržište u Crnoj Gori, u Ulcinju posebno. Mjere i aktivnosti koje su do sada preduzimane garancija su da će tako ostati i narednih decenija.

Ekspresna ,,snaga države”

Kada se želi pokazati ,,snaga države” onda se lako otkriju nelegalni izdavaoci smještaja. Tako su, na primjer, početkom ove sedmice u Ulcinju kažnjeni sa po 300 eura petorica mladića sa Kosova, koji žive u Njemačkoj zato što su na Pristanu remetili javni red i mir uzvikujući nacionalističke parole. Istovremeno je sa 150 eura kažnjen Ulcinjanin, kod kojeg su oni imali smještaj, a koji nije bio registrovan.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo