Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MI, NJEGOŠ I POLITIKA: Voćke čudnovate

Objavljeno prije

na

Za samo dva mjeseca Vlada Duška Markovića zasula nas je mnoštvom blagodeti: poskupilo je gorivo, možda će da poskupi struja, a i ako ne poskupi, svakako ćemo familiji Đukanović plaćati za struju iz „obnovljivih izvora”; proglašene su mjere štednje zbog kojih se umanjuju naknade za majke sa troje i više djece, ali je povećana količina novca koji će političke partije dobijati iz budžeta; nešto se muti kako bi brat bivšeg premijera zaradio malo miliona prodajom dijela rudnika uglja u Pljevljima, nekakva kola stalno eksplodiravaju. Ipak, drugom je mukom zaokupljen narod Crne Gore – šta li, zaboga, o Petru II Petroviću Njegošu i Gorskom vijencu misli Adnan Muhović, predsjednik Skupštine opštine Petnjica, funkcioner Bošnjačke stranke.

Neobjašnjeno je ostalo zašto je Vlada iznenadno odlučila da Skupštini proslijedi predlog izmjena Zakona o državnim i drugim praznicima kojima bi bio utvrđen novi državni praznik: 13. novembar, Njegošev dan, crnogorski praznik kulture. Da bi dan rođenja Petra II Petrovića, trebao je da postane praznik utvrdila je, zapravo prethodna vlada na čelu sa Milom Đukanovićem, još 24. oktobra 2013. ali se o tome nije raspravljalo u ranijem sazivu crnogorskog parlamenta.

Davno je bila 2013, svakakve su se većine za izglasavanje tog zakona mogle namaći, ali, ovako je ispalo zanimljivije. Pred sam kraj godine pukao je aber: ,,Ne postoji saglasnost Bošnjačke stranke za usvajanje predloženog zakona. Vlada je iz tog razloga povukla Prijedlog iz parlamentarne procedure”.

„Malo im je što imaju trećinu Vlade, no im sad i Njegoš smeta”, gunđala su listom prvoslavna bića.

Nikako nije moglo da prođe bez ponovljenih pitanja da li je Njegoš „genocidni pjesnik” ili jedan od temelja crnogorske nacije. Raspisali su se znani i neznani, pozvani i nepozvani. Ipak pravu buktinju zapalio je gorepomenuti Adnan Muhović.

Za predsjednika petnjičkog parlamenta javnost je prvi put čula kad je, tek ustoličen, zamijenio službeni automobil marke dacia logan koji je Opština dobila kao donaciju, za opel insigniu uz obrazloženje da ,,rumunski auto nije za predsjednika”. Automobil koji je Muhović zamijenio za skuplji, zavičaju je donirao Izet Rastoder, uspješni slovenački privrednik. On je Vijestima rekao da bi razumio takav potez ,,da je Petnjica opština prosperiteta, gdje bi stvari bile sređene i ljudi imali posao”.

Još prošlog proljeća Muhović se sa predsjednikom Opštine Petnjica Samirom Agovićem, predstavnikom DPS-a, sporečkao oko Njegoša. Agović je prigovorio da Muhović bez potrebe intrigira javnost neodmjerenim izjavama, Muhović je odgovorio da Agović guši bošnjačke nacionalne interese ,,Ako mu je žao Njegoša i Gorskog vijenca neka ga krišom čita kući, jer to ovaj narod ovdje prezire”, kazao je Muhović.

Ipak, svojih pet minuta Muhović je doživio tek nakon gostovanja kod Seada Sadikovića u magazinu Bez granica na televiziji Vijesti. Pohvalio se kako je prvi, još prije godinu dana, rekao kako je Njegoš najveći krvnik Bošnjaka i islama. Izmozgao je kako je Petar II morao da sarađuje sa Husein kapetanom Garadševićem jer su Crnogorci mala nacija ,,Bošnjaka ima više u tuzlanskom kantonu nego Crnogoraca u čitavom svijetu” kazao je, između ostalog Muhović i objasnio kako su ,,vojnici takozvane Republike Srpske često hapšeni i u lijevom džepu svojih košulja imali su po jedan mali primjerak Gorskog vijenca”.

Sad nema druge nego da se, pod hitno, napravi još jedan razgovor sa Muhovićem kako bi javnost pravovremeno saznala – zašto baš u lijevom džepu. Premda, osnovano se može pretpostaviti da im je tako genocid bio bliže srcu.

Uslijedlila je huka izjava i saopštenja.

Lider SDP-a je kazao da ga vrijeđa što su DPS i Bošnjačka stranka, poslije svega, na pijacu svoje bestidne trgovine iznijeli i Njegoša. ,,Ljudi koji ništa ne znaju koriste i Njegoša i svoju naciju za svoja jeftina politička potkusurivanja i štete svojoj naciji. Bošnjačka stranka postaje prijetnja svojoj naciji”, rekao je Krivokapić.

Muhović je brzopotezno uzvratio da je Krivokapić

ostrašćeni crnogorsko-dukljanski nacionalista, najveća neznalica i politicki gubitnik u državi. ,,Smeta mu što Bošnjaci misle svojom, a ne njegovom prepoznatljivom po frizuri glavom. Htio bi da Bošnjake asimilira u Crnogorce, a zar i Njegoš nije rekao ‘manji potok u veći uvire'”

Petnjički DPS ocijenio je da su izjave Muhovića zgrozile sve dobronamjerne i slobodnoumne stanovnike Bihora i zapitao se za čiji on račun radi.

Na kraju se oglasio i predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović: ,,Vjerovatno je da su određeni članovi Bošnjačke stranke svojim izjavama i djelovanjem povrijedili osjećanja građana ili doprinijeli podizanju tenzija, te se zbog toga, kao predsjednik Bošnjačke stranke, izvinjavam građanima Crne Gore”. Kazao je da se, ukoliko opet ne bude priče o izmjenama zakona o državnim praznicima, BS na ovu temu neće oglašavati. Muhović se oglasio odmah: ,,Predsjednik se nije izvinio zbog mojih izjava, jer one predstavljaju zvaničnu politiku stranke”.

Još je jednu crtu pokušao da povuče Rafet Husović: ,,Bošnjačka stranka nikada nije trgovala, kako se to želi predstaviti u javnosti. Da su nam namjere bile takve i da smo brinuli samo o funkcijama prihvatili bismo ponudu opozicije, od koje nam je nuđeno mnogo više funkcija. Tada bi smo kao stanka dobili, ali bi izgubila Crna Gora”.

Tu se krije sto vragova. Svaki Muhovićev pravoslavni pandan smatra da Bošnjaci i treba da nam zabrane Njegoša, ,,kad smo ih pustili da nam odlučuju o državi”. I da, normalno, ,,u Turčina vjere nema”. Tu nema ništa sporno svi znamo da svako ima svoje muhoviće. Pitanje je samo kad će koji dobiti priliku da se istakne.

Malo kome od krštenih promiče kako vlast štimuje stvari tako da se ne uvrijede koalicioni partneri i eventualni strani investitori. Postalo je politički nekorektno reći da su se Crnogorci borili protiv Turaka. Zvanično obilježavanje kraja Balkanskih ratova službeno je formulisano kao ,,odlazak Osmanlija sa Balkana”. Eto, bili malo tu, šetali. Umnih glava koje bi Crnogorcima pomogle da saznaju kako su to posebni, ako ne po tome što su se borili protiv Turaka, nema.

Najaktuelnija je, ipak, nevolja što sve više pravoslavnih građana Crne Gore, sve Bošnjake počinje da gleda kroz postupke Bošnjačke stranke. Na nivou statističke greške su pravoslavne glave koje će za održavanje Đukanovića na vlasti optužiti Socijaldemokrate Ivana Brajovića, na Pozitivnu su svi već odavno zaboravili. Bošnjačkoj stranci se pamti i, kroz nju, svim Bošnjacima. ,,Spasili su Đukanovića i kada je izubio izbore 2012. i kad je izgubio 2016”. Nije moguće da u Bošnjačkoj stranci to ne znaju.

Drugo je DPS. Njih savršeno ne zanima ni stara ni nova zla krv. Njima treba samo vrijeme da još pljačkaju. Bošnjačka stranka im upravo to obezbjeđuje. Njegoša, pošto se, sva prilika, ne može ni privatizovati ni valorizovati, zapalo je da služi kao zastor iza kojeg oni obavljaju svoje prljave poslove.

Sve je, ionako otišlo po đavolu. Ako Njegoša treba braniti od Muhovića, neka ga nema.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DESET MJESECI NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Porodice tuže policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokat Zdravko Đukanović je ove sedmice u ime porodica žrtava podnio krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu protiv tadašnjeg načelnika cetinjske policije Dalibora Šabana i načelnika CB Podgorica Gorana Jokića

 

Prošlo je 10 mjeseci od tragedije na Cetinju, kada je Vuk Borilović hicima iz lovačke puške ubio deset a ranio šest osoba. Porodice stradalih i dalje čekaju da im nadležni daju odgovor na pitanje –  da li je pomahnitali ubica mogao biti spriječen. To je ujedno jedan od razloga zbog kog su odlučili da angažuju advokata Zdravka Đukanovića, koji je ove sedmice u njihovo ime podnio krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu protiv tadašnjeg načelnika cetinjske policije Dalibora Šabana i načelnika CB Podgorica Gorana Jokića.

Kako je u razgovoru za Monitor kazao advokat Đukanović, krivičnu prijavu podnio je jer, nakon svega što se događalo prije i poslije masakra na Cetinju, smatra da su Šaban i Jokić počinili krivično djelo – „nesavjestan rad u službi“. Đukanović je Monitoru dostavio prijavu, u kojoj se, između ostalog, tvrdi da su Šaban i Jokić znali da Borilović posjeduje oružje kojim je 12.avgusta počinio nezapamćen zločin, ali da mu ga nijesu oduzeli iako su postojali zakonom propisani uslovi.

„U periodu od početka 2021. godine, kada je nadležnom tužilaštvu podijeta krivična prijava protiv Vuka Borilovića radi izvršenja krivičnog dela ‘nasilničko ponašanje’, pa do 12. avgusta 2022. godine kada se desio tragičan zločin čiji izvršilac je bio Vuk Borilović kojom prilikom je imenovani lišio života deset lica, među kojima i dvoje dece, dok je šest lica ranio, u naselju Medovina, na Cetinju…obojica okrivljenih su  u svojstvu službenih lica kršenjem zakona i propisa, te propuštanjem dužnosti nadzora određenog zakonom i internim aktima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore propustili da Vuku Boriloviću oduzmu oružje i municiju, imajući u vidu da su se stekli svi uslovi predviđeni zakonom da mu oružje i municiju koju je posedovao i za koju je posedovao dozvolu“, piše u prijavi.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZBOR DIREKTORA UPRAVE PRIHODA I CARINA NA UPRAVNOM SUDU: Sporan „namješteni“ konkurs

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je Siniša Raičević bio prvorangirani na konkursu za direktora Uprave prihoda i carina, Vlada je za tu funkciju imenovala Vladimira Bulajića. Raičević je podnio tužbu Upravnom sudu u kojoj navodi da procedura nije ispoštovana

 

Siniša Raičević je ove nedjelje podnio tužbu Upravnom sudu kojim pobija rješenje o imenovanju direktora Uprave prihoda i carina Vladimira Bulajića.

Dugogodišnji carinik, zviždač, sada upravnik Carinarnice Podgorica, Raičević je bio prvorangirani na konkursu za direktora Uprave koji je objavljen 20. januara 2023.

Početkom marta Uprava za ljudske resurse utvrdila je Listu za izbor kandidata po javnom konkursu za direktora Uprave prihoda i carina. Raičević je na postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti ostvario 37 bodova, Bulajić 35,67 i Milena Petričević 28,67 bodova.

Vlada na sjednici 20. aprila 2023. donosi rješenje o imenovanju Bulajića za direktora Uprave carina i prihoda na period od pet godina. Predlog za njegovo imenovanje dao je ministar finansija Aleksandar Damjanović, koji je obrazložio da je nakon konkursa, 8. marta obavio razgovor sa kandidatima: „Kandidat Vladimir Bulajić je tokom intervjua pokazao znanje i stručnost, koje se bazira na dugogodišnjem radu u Upravi prihoda i carina, kao i odlično poznavanje nadležnosti Uprave u kojoj se imenuje za direktora. Takođe, imenovani je kao vršilac dužnosti obavljao poslove direktora Uprave i pokazao odlučne vještine i sposobnosti za tu poziciju“, navodi se u obrazloženju koje je Damjanović predložio na sjednici Vlade.

„Koja je svrha javnih konkursa i ocjenjivanja kandidata ako se unaprijed zna ko će biti imenovan“, kaže za Monitor Raičević.

On je 12. marta pisao premijeru Dritanu Abazoviću obrazlažući da je prilikom prijavljivanja na javni konkurs naišao na opstrukcije i pokušaj diskreditacije od predstavnika Ministarstva finansija. I pored toga bio je prvorangirani na konkursu.

„Slobodan sam da postavim jedno logično pitanje, čemu javni konkursi, ukoliko se favorizuju pojedini kandidati, unaprijed im se obeća mjesto za koje se raspiše javni konkurs, a ako se ipak desi da prvorangirani ne bude favorizovani kandidat, komplet postupak imenovanja pokuša da se ospori i obesmisli“, navodi Raičević u pismu premijeru.

On ističe da nije ispoštovan rok za predlog kandidata. Navodi da je ministar finansija bio u zakonskoj obavezi da od utvrđivanja rang liste 3. marta, u roku od 10 dana predloži Vladi kandidata za imenovanje direktora Uprave prihoda i carina.

„Vlada je prilikom donošenja napadnutog rješenja počinila povrede odredaba Zakona o upravnom postupku s obzirom da je pobijano rješenje paušalno i ne sadrži detaljno obrazloženje o izboru kandidata“, navodi se u tužbi koju je Raičevićev zastupnik, advokat Lazar Aković, podnio  Upravnom sudu protiv Vlade Crne Gore.

U tužbi se navodi da je izbor drugorangiranog kandidata praćen paušalnim obrazloženjem: „U dokumentaciji na osnovu koje je doneseno pobijano rješenje, ne postoji zapisnik ili bilo koji akt iz kog bi se utvrdilo na koji način i po kom kriterijumu i osnovu je ministar predložio Vladi drugorangiranog kandidata, u odnosu na prvorangiranog. S obzirom na činjenicu da je umjesto kandidata koji je najbolje ocijenjen izabran kandidat sa manjim brojem bodova, obrazloženje pobijanog rješenja je moralo sadržati razloge zašto se pravi presedan i ne bira se prvorangirani već drugorangirani kandidat“.

Ističe se i da prilikom ovog izbora nije ispoštovana zakonska procedura. Naime, izbjegnuta je Kadrovska komisija, koja kandiduje Vladi predloge za imenovanja. U ovom slučaju ona je preskočena i predlog je otišao direktno na Vladu.

„Ministar finansija je ‘kao’, uputio predlog Kadrovskoj komisiji 14. marta. Taj predlog nikada nije stigao do Kadrovske komisije, niti se o njemu raspravljalo na Komisiji. Ministar finansija je direktno na Vladi kandidovao predlog Bulajića tek mjesec i više dana poslije zakonskog roka 20. aprila“, ističe Raičević.

Pravnici sa kojima je Monitor razgovarao kažu da nije zakonska obaveza da prvorangirani kandidat bude izabran, ali da mora da postoji valjano obrazloženje za to. Ističu da je praksu konkursa na kome se unaprijed zna ko će biti izabran usavršila DPS vlast, ali za razliku od nove vlasti poštujući proceduru da bar formalno sve izgleda transparentno i demokratski.

Uprava carina i prihoda je u v.d. stanju bila od oktobra prošle godine, kada je ostavku podnio Rade Milošević, koji je nešto kasnije i uhapšen, zbog sumnji da je bio umiješan u šverc cigareta. Bulajić, koji dvije decenije radi u carinskoj službi, izabran je tada za vršioca dužnosti Uprave prihoda i carina.

Ova institucija je nastala za vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića,  spajanjem tri uprave – poreske, carinske i igara na sreću. Od tada su na njenom čelu, po pola godine, bili – prvi v.d. direktor Aleksandar Damjanović, Milena Petričević, nakon koje je bio uhapšeni Milošević, a potom Bulajić, koji je sada imenovan na petogodišnji mandat.

Kada je prošle godine bio raspisan konkurs za direktora Uprave, prvorangirani su bili Rade Milošević i Jelena Đukić, ali je nakon usmenog testiranja Đukić bila finalni predlog Uprave za kadrove. Nakon toga Vladina Komsiji za kadrovska pitanja dobila je novi predlog od tada odlazećeg ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića da se državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Rade Milošević imenuje za direktora Uprave prihoda i carina. Mediji su pisali da je to urađeno nakon Spajićevog dogovora sa tadašnjim mandatarom Abazovićem.

Peripetije oko sadašnjeg konkursa rješavaće Upravni sud. A Raičević očekuje da će sud donijeti presudu u njegovu korist.

 

Zviždač

Početkom 2020. Monitor i Centar za istraživačko novinarstvo pisali su o carinskom inspektoru Siniši Raićeviću koji godinama upozorava da se pogrešnim načinom obračunavanja akciza na plin nanosi velika šteta državnom budžetu. Tvrdio je da je više od 1.300 tona plina uvezeno je od juna do septembra navodno „za grijanje” i uz plaćanje najniže akcizne tarife i da je na taj način državni budžet oštećen za stotine hiljada eura.

Uprava carina mu je tada priznala status zviždača, ali i pritiscima „nagradila“ svog službenika za revnost. Raičević je tada po kazni premješten iz Podgorice u carinsku ispostavu u Danilovgradu, iako posjeduje specijalne vještine za analizu slike skenera, neophodne za rad na centralnom terminalu u glavnom gradu.

Carinski inspektor nije upozoravao samo na nepravilnosti prilikom obračunavanja akcize za plin, već je tvrdio i da je Uprava carina ranije žmurila na zloupotrebe prilikom izvoza cigareta, bojenja goriva izvan skladišta, prometa bakra koji je završen aferom u Srbiji i drugog, te da mu je vrijeme dalo za pravo. U Upravi su demantovali ove optužbe i tvrdili da je sve po zakonu i da nema štete za budžet.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUTKINJA IVANA BECIĆ PRIHVATILA JEMSTVO KOREANSKOG „KRIPTO MOGULA“: Preko kripto love do slobode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovni sud u Podgorici treba da odluči o žalbi tužioca Harisa Šabotića, kako bi sudsko rješenje o prihvatanju kaucije za korejske biznismene Do Kvona i Chand Juna postalo pravosnažno. Sudovi SAD, Južne Koreje i Singapura, gdje je bilo sjedište TerraLabsa, optužili su korejskog kripto magnata za multimilionsku prevaru sa hartijama od vrijednosti. Interpol je u septembru prošle godine raspisao crvenu potjernicu za Do Kvonom

 

Južnokoreanac Do Hjeong Kvon jedan je od osnivača i izvršni direktor firme TerraLabs, iz koje su potekle dvije nekada popularne kriptovalute Terra i Luna. Firma je funkcionisala i rasla sve do maja prošle godine, kada su njihove cijene pale skoro na nulu. Do Kvon je toliko bio popularan u svijetu kripto biznisa da je u svjetskim medijima dobio status „kripto mogula“, a magazin Forbes ga je 2019. godine istakao kao vodećeg mladog lidera u kategoriji finansije i rizični kapital.

Pad vrijednosti njegovih kriptovaluta pogodio je šire kripto tržište i većina sličnih internet novčanica doživjela je pad. Procjenjuje se da je kripto industrija izgubila 42 milijarde dolara, dok su mnogi investitori kompanije TerraLabs ostali bez životne ušteđevine. Sudovi Sjedinjenih Američkih Država, Južne Koreje i Singapura, gdje je bilo sjedište TerraLabsa, optužili su korejskog kripto magnata za multimilionsku prevaru sa hartijama od vrijednosti. Zbog optužbi za kriminalno udruživanje Interpol je u septembru prošle godine raspisao crvenu potjernicu za Do Kvonom.

Iako je tvrdio da ne postoji nadležnost država za „imovinu na internetu“, Do Kvon se dugo krio po svijetu. Nakon gotovo godinu, u martu, isplivao je u Crnoj Gori, i   na podgoričkom aerodromu uhapšen sa lažnim pasošima i pod drugim imenom.

Američki sudski organi su nedugo nakon hapšenja podigli optužnicu protiv korejskog biznismena, dok su interesovanje za njega izrazili i Singapur i Južna Koreja, čije optužnice odavno čekaju Do Kwona. Međutim, ministar pravde Marko Kovač kazao je da će se korejski državljani Do Kvon i njegov dugogodišnji poslovni suradnik Hon Čand Jun, takođe uhapšen na aerodromu sa lažnim ispravama, izručiti tek nakon što se protiv njih okončaju sudski postupci u Crnoj Gori.

Pred Osnovnim sudom u Podgorici je prošle sedmice počelo suđenje Koreancima zbog falsifikovanja službene isprave. Osnovni tužilac Haris Šabotić podigao je optužni predlog, u kojem se sumnjiče da su falsifikovali pasoš Kostarike, kao i pasoš i ličnu kartu Belgije. Koreanci su se izjasnili kao nevini i ponudili po 400.000 eura jemstva, kako bi ih sud pustio da izađu iz zatvora.

Njihov pravni zastupnik – advokat Branko Anđelić tražio je da se ublaži mjera nadzora, tako što bi im se odredio kućni pritvor. Do Kwon i Chand Jun garantovali su da neće napuštati stan, da će se javljati nadležnom organu i da će se odazivati na svaki poziv suda. Tokom suđenja bi boravili u aprtmanu, koji je registrovan na podgoričku firmu Dalla Nonna čiji je vlasnik Anđelićeva supruga.

„Jednostavna odluka za sudiju. Moji klijenti nemaju namjeru da nigdje bježe, prosto njihov život nije kriminalan i u svjetlu ovakvih dokaza njima nije u interesu ništa sem istine i potvrde njihove odbrane da pasoši nisu falsifikovani“, rekao je Anđelić Vijestima.

Sutkinja Ivana Becić prihvatila je jemstvo Južnokorejaca dan nakon sudskog ročišta. Tužilac se žalio na ovu odluku, pa će Do Kvon i njegov saradnik u zatvoru ostati dok rješenje suda ne postane pravosnažno.

Šabotić se jemstvu protivio i na ročištu. Tada je rekao da je ponuda neuvjerljiva i da ponuđeni iznos neće garantovati njihovo prisustvo u Crnoj Gori, kada se zna o  o kakvom profilu biznismena je riječ. Obojica su tvrdili da će njihove žene uplatiti jemstvo i da su srednjeg imovnog stanja. Chand Jun je, međutim, sudu rekao da je „težak“ otprilike pet miliona eura, dok Do Kvon o svom imovnom stanju nije želio da govori u prisustvu medija.

„Za ovim licima su raspisane dvije Interpolove crvene potjernice i uhvaćeni su na aerodormu prilikom pokušaja da napuste zemlju. Protiv njih se vode krivični postupci u drugim državama, pa ne vidim ništa što ih veže da ostanu u državi. Garancije koje pominju me nijesu uvjerile“, kazao je Šabotić.

Tužilaštvo nije odgovorilo na pitanja Monitora. Prema nezvaničnim podacima našeg lista, tužilac je sve šta je rekao pred sudom detaljnije obrazložio u žalbi na sudsko rješenje o prihvatanju jemstva. U rješenju navodno nije precizirano kako će jemstvo biti uplaćeno, niti je precizirano da kripto biznismeni ne smiju napuštati stan. Takođe, nije pojašnjeno kojim će se mjerama nadzora obezbijediti prisustvo korejskog dua – da li će biti praćeni posredstvom nanogice ili će prostorije obezbjeđivati policija.

Osnovni sud u Podgorici tvrdi da je uz prihvaćeno jemstvo korejskim državljanima određena i mjera nadzora – zabrana napuštanja stana. Napominju da se na navedeno rješenje žalilo Osnovno državno tužilaštvo.

„S tim u vezi, sud je cijenio da jemstvo uz izrečenu mjeru nadzora, kao mjeru prisustva okrivljenih i za nesmetano vođenje postupka, u znatnoj mjeri supstituiše pritvor“, navodi se u odgovoru suda na pitanja Monitora.

Oni su, međutim, kazali da nijesu nadležni za sprovođenje mjere nadzora, već je to u nadležnosti Uprave policije. Odgovorili su i da još nijesu odlučili o vraćanju predmeta korejskim državljanima koje je tražila odbrana.

Do Kvon i Chang Jun traže da im se vrate svi predmeti koji su „privremeno oduzeti“ prilikom hapšenja, a koji se ne nalaze u spisima krivičnog predmeta koji se vodi pred podgoričkim Osnovnim sudom. U spisima ovog predmeta nalaze se samo lična dokumenta i putne isprave, dok su dodatno oduzeti drugi dokumenti, lap-topovi, mobilni telefoni i druga oprema. Svjetski mediji pišu da bi na tim uređajima mogla da se nalazi vrijedna imovina korejskih biznismena u kriptovalutama. Sud je prihvatio predlog odbrane da se zvanično, posredstvom međunarodne pravne pomoći, Kostarika i Belgija pitaju da li su pasoši falsifikovani. Tužilac je na ročištu kazao da bi to bespotrebno odužilo proces, s obzirom da su svi dokazi sadržani u prepiskama podgoričkog Interpola, Europola i policije San Hozea (Kostarika). Sud je prihvatio predlog advokata Anđelića. Anđelić nije odgovarao na pozive i poruke novinara Monitora.

Za ovaj slučaj do sada su se interesovali mediji od Južne Koreje do Sjedinjenih Američkih Država. Gotovo svi biznis portali, novine i magazini pišu o uhapšenom kripto mogulu. Crna Gora je dospjela na naslovnice svjetskih finansijskih magazina i portala. Na žalost, ne zbog državne ekonomije.

 

Nikola Jovanović: Kako Koreancima sloboda, a Božoviću zatvor?

Predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović (DF) pitao je kako je moguće da je državljanima Južne Koreje omogućeno da se brane sa slobode, a da se predsjedniku Opštine Milu Božoviću određuje pritvor do dva mjeseca. Predsjednik budvanskog DF-a uhapšen je 13. aprila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, zbog optužbi da je stvorio kriminalnu organizaciju, a sumnjiče ga i da je učestvovao u najmanje tri transporta kokaina.

„Istovremeno se odlukom Višeg suda predsjedniku Opštine Budva određuje pritvor do dva mjeseca i ne prihvata se odluka SO Budva i peticija preko 4.000 građana da mu se odredi blaža mjera obezbjeđenja. Lica koja su puštena da se brane sa slobode su uhapšena prilikom pokušaja napuštanja Crne Gore sa lažnim dokumentima, dok se Milo Božović nalazio u svom porodičnom domu. Izgleda da je najveći problem što je za pet godina napuštao Crnu Goru uglavnom službeno, 55 puta, i svaki put se vraćao u Budvu, gdje živi i obavlja funkciju predsjednika“, naglasio je Jovanović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo