OKO NAS
MINI HIDROELEKTRANE DIVERZIJA NA ŽIVOTNU SREDINU: Profit preči od prirode

Investitorima znače unosan posao, ekolozima opasnost za biljni i životinjsk svijet. Riječ je o malim hidroelektranama, kojih je sve više i u Crnoj Gori i u regionu.
Pod njima se podrazumijevaju pogoni sa instaliranom snagom do 10 megavata. U Evropi najviše malih hidroelektrana imaju Italija, Francuska, Španija, Njemačka i Švedska.
Ekolozi upozoravaju da osim buke i vibracija te vizuelnog narušavanja okoline, mini hidroelektrane predstavljaju opasnost za ribe i druge vodene životinje kao i za kompletan biosastav.
Vlada Crne Gore potpisala je, koliko je poznato, ugovore o davanju koncesije za izgradnju 41 male hidroelektrane. Procijenjena vrijednost investicije je 110 miliona eura. Do sada je u Crnoj Gori podignuto sedam malih hidrocentrala.
Najviše ih je u vlasništvu kompanije Hidroenergija Montenegro.
Prema podacima iz prošle godine, planirano je da mini hidroelektrane budu izgrađene u kolašinskoj opštini (11), zatim u mojkovačkoj (osam), beranskoj (10), bjelopoljskoj (dvije) plavskoj (sedam), gusinjskoj (jedna) plužinskoj (dvije) i budvansloj (jedna). Treba da budu instalirane na 27 vodotoka: Bistrica, Šekularska rijeka, Grlja, Murinska rijeka, Komarača, Kaludarska rijeka, Mojanska rijeka, Ljeviša rijeka, Reževićka rijeka…
Trenutno se traži saglasnost za gradnju mini hidroelektrana na vodotocima Peročica, Zlorečica, Trnovička rijeka, Ibrištica i Leverska rijeka.
Ekolozi kažu da male hidroelektrane predstavljaju proporcionalno istu prijetnju za male rijeke kao velike hidroelektrane za velike rijeke. Gubici koji nastaju uništenjem rijeke i njene okoline se novčano nikad ne mogu nadoknaditi. Nepouzdane su i sa aspekta klimatskih promjena.
Oni takođe tvrde da male hidroelektrane nisu isplative za državu, nego isključivo za investitore. Zato uspješno i cvjeta taj biznis.
U to su se uvjerili i mještani više naselja na sjeveru Crne Gore koji su organizovali i proteste protiv gradnje malih hidroelektrana u njihovim mjestima.
Mještani beranskog sela Kaludra pridružili su se protestima iz nekoliko naselja na sjeveru države, koji ne dozvoljavaju bezuslovnu eksploataciju prirodnih resursa, odnosno izgradnju malih elektrana i devastaciju kanjona planinskih rijeka u tom dijelu Crne Gore. Oni, kako je pisao i naš nedjeljnik, brane svoj Kolorado od moćnika i tajkuna.
Kaludrani smatraju da bi izgradnja mini-elektrana u potpunosti narušila prirodni ambijent u dolini njihove Kaludarske rijeke, onako kako je to kompanija Hidroenergija Montenegro uradila u susjednom Šekularu, te da bi to bio svojevrstan ekološki zločin.
U Šekularu je nedavno napravljeno nekoliko mini-elektrana od čega lokalno stanovništvo nema nikakve koristi. Naprotiv. Tvrde da je napravljen ekocid, jer je cijela rijeka zauzeta za proizvodnju struje, odnosno nije ostavljen biološki minimuma za očuvanje flore i faune te nekadašnje planinske ljepotice. A kada je počinjala izgradnja hidrocentrale, investitori su obećali da će brojna sela na tom području živjeti u blagostanju. Mještani tvrde da se iz malih hidrelektrana napravljenih u njihovom selu izvlače milioni eura prihoda, a selo samo trpi štetu.
Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je u Beranama prije devet godina. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj zavičaj i preko kompanije Hamera Capital sklopio dogovor sa tri opštine o davanju koncesija za izgradnju malih hidroelektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im zauzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi. Sve se završilo na lijepom obećanju. A Hamera vodu, odnosno struju odavno pretače u novac.
Pedesetak mještana iz andrijevičke mjesne zajednice Konjuhe ne tako davno potpisali su građansku inicijativu kojom su tražili da se preispita odluka o zaključivanju ugovora o koncesiji i izgradnji malih hidroelektrana na vodotoku Mojanske rijeke. Ugovor je sklopljen između Vlade Crne Gore i nekoliko koncesionara, među kojima je i Hidroenergija Montenegro iz Berana.
Iz NVO Perućica mjesecima se javnosti i raznim institucijama obraćaju za spas rijeka Mojanske, Perućice i Zlorečice koje predstavljaju jedan tok, jer je na njemu predviđena izgradnja četiri mini hidroelektrane. Inicirala je donošenje moratorijuma na izgradnju mini elektrana na malim vodotocima u Crnoj Gori.
NVO Perućica je podnijela i krivičnu prijavu Državnom tužiocu, koju je on proslijedio Specijalnom tužilaštvu. Prijava se odnosi na odgovorne u opštini Andrijevica, u Ministarstvu ekonomije, Agenciji za zaštitu životne sredine i Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodnom pristupu informacijama.
U prijavi smo naveli: ,,Smatramo da se u navedenim radnjama nalaze svi bitni elementi krivičnog djela oštećenja životne sredine iz člana 307, tačka 1,3 i 4 Krivičnog zakonika i to na organizovan način sa ciljem da kao grupa povezanih lica ostvare protivpravnu imovinsku korist i to na beskrupulozan način, nanoseći nepopravljivu štetu prirodi i stanovništvu koje živi u neposrednoj i daljoj okolini”, kaže, u, razgovoru za Monitor Milan Kastratović, jedan od osnivača te nevladine organizacije.
Kao ilustraciju kako se olako odobrava gradnja mini hidroelektrana on za primjer navodi kako se rade elaborati.
,,Šta sve u njima stoji dovoljno pokazuje i to da u njima nema ni pomena zaštićenih životinja kao što su: vidra, velika lasica, ris, tetrijeb, slijepo kuče, dvije vrste smuka, pastramka potočara. Mi iz NVO Perućica kao laici nabrojali smo da na 20 kilometara vodotoka živi preko 25 vrsta divljači, više vrsta orlova, raznih ptica i da ne nabrajamo. Smatramo da takvo bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta ne možete naći u Evropi na tako malom prostoru. Vjerovatno njima ne treba voda, a o ljudima nećemo da pričamo”, kaže Kastratović.
A stručnjaci ovoj svojevrsnoj diverziji na prirodu daju zeleno svjetlo ili se ne oglašavaju.
MILAN KASTRATOVIĆ, NVO PERUĆICA
Ćuti i CANU
MONITOR: Godinama šaljete apele za spas rijeka Perućica i Mojanska, ali niko ne reaguje…
KASTRATOVIĆ: Sve je sakriveno od javnosti, a najbolji dokaz za to je da naši apeli domaćoj javnosti da se obustavi gradnja malih hidroleketrana dobijaju vrlo malu podršku, uglavnom u ličnim kontaktima. Naši apeli preko medija nijesu podstakli ni NVO, koje dobijaju pozamašna sredstva iz naših i stranih fondova, da nas podrže.
MONITOR: Nije reagovala ni Crnogorska akademija nauka i umjetnosti na upozorenja da se gradnjom mini elektrana uništavaju priroda, biljni i životinjski svijet…
KASTRATOVIĆ: Čak i insititucije kao što je CANU ili unevrziteti, koji imaju studijske programe iz oblasti prirodnih nauka i turizma, nijesu pokazali nikakvo interesovanje za uništenje prirode na sjeveru Crne Gore. Dozvolili su da elaborate potpisuju ljudi koji nemaju nikakve naučne reference, pa se postavlja pitanje svrhe postojanja njihovih programa, koji će vjerovatno svoju praksu obavljati na nekim drugim destinacijama.
MONITOR: U okruženju tvrde da su male hidroelektrane veliki i sumnjiv profit. Da li je to slučaj i kad se radi o Crnoj Gori?
KASTRATOVIĆ: Na sceni su dvije statističke prevare. Jedna je smanjenje procenta ugljendioksida u ukupnoj proizvodnji električne energije i druga – ekonomski razvoj područja na kojima se prave mini elektrane. Procenat učešća u ukupnoj proizvodnji ugljendioksida će se svakako smanjiti, ali će količina ugljendioksida ostati ista, pri čemu se zaboravlja da će se gradnjom mini elektrana smanjiti procenat kiseonika. Druga prevara je da će stanovnici koji žive na tom području biti najbogatiji u svijetu, a to što neće imati za iglu i konac da zašiju zakrpu drugo je pitanje. Ipak, i pored svega toga nastavlja se juriš na sve vodotoke i tako će biti dok narod i država ne zaštite svoja prirodna bogatstva od interesa pojedinaca.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGEDIJA U BEOGRADU, VRISAK SA VRAČARA OGLAŠAVA UZBUNU: Srce tame
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom