Povežite se sa nama

OKO NAS

MINI HIDROELEKTRANE DIVERZIJA NA ŽIVOTNU SREDINU: Profit preči od prirode

Objavljeno prije

na

Investitorima znače unosan posao, ekolozima opasnost za biljni i životinjsk svijet. Riječ je o malim hidroelektranama, kojih je sve više i u Crnoj Gori i u regionu.

Pod njima se podrazumijevaju pogoni sa instaliranom snagom do 10 megavata. U Evropi najviše malih hidroelektrana imaju Italija, Francuska, Španija, Njemačka i Švedska.

Ekolozi upozoravaju da osim buke i vibracija te vizuelnog narušavanja okoline, mini hidroelektrane predstavljaju opasnost za ribe i druge vodene životinje kao i za kompletan biosastav.

Vlada Crne Gore potpisala je, koliko je poznato, ugovore o davanju koncesije za izgradnju 41 male hidroelektrane. Procijenjena vrijednost investicije je 110 miliona eura. Do sada je u Crnoj Gori podignuto sedam malih hidrocentrala.

Najviše ih je u vlasništvu kompanije Hidroenergija Montenegro.

Prema podacima iz prošle godine, planirano je da mini hidroelektrane budu izgrađene u kolašinskoj opštini (11), zatim u mojkovačkoj (osam), beranskoj (10), bjelopoljskoj (dvije) plavskoj (sedam), gusinjskoj (jedna) plužinskoj (dvije) i budvansloj (jedna). Treba da budu instalirane na 27 vodotoka: Bistrica, Šekularska rijeka, Grlja, Murinska rijeka, Komarača, Kaludarska rijeka, Mojanska rijeka, Ljeviša rijeka, Reževićka rijeka…

Trenutno se traži saglasnost za gradnju mini hidroelektrana na vodotocima Peročica, Zlorečica, Trnovička rijeka, Ibrištica i Leverska rijeka.

Ekolozi kažu da male hidroelektrane predstavljaju proporcionalno istu prijetnju za male rijeke kao velike hidroelektrane za velike rijeke. Gubici koji nastaju uništenjem rijeke i njene okoline se novčano nikad ne mogu nadoknaditi. Nepouzdane su i sa aspekta klimatskih promjena.

Oni takođe tvrde da male hidroelektrane nisu isplative za državu, nego isključivo za investitore. Zato uspješno i cvjeta taj biznis.

U to su se uvjerili i mještani više naselja na sjeveru Crne Gore koji su organizovali i proteste protiv gradnje malih hidroelektrana u njihovim mjestima.

Mještani beranskog sela Kaludra pridružili su se protestima iz nekoliko naselja na sjeveru države, koji ne dozvoljavaju bezuslovnu eksploataciju prirodnih resursa, odnosno izgradnju malih elektrana i devastaciju kanjona planinskih rijeka u tom dijelu Crne Gore. Oni, kako je pisao i naš nedjeljnik, brane svoj Kolorado od moćnika i tajkuna.

Kaludrani smatraju da bi izgradnja mini-elektrana u potpunosti narušila prirodni ambijent u dolini njihove Kaludarske rijeke, onako kako je to kompanija Hidroenergija Montenegro uradila u susjednom Šekularu, te da bi to bio svojevrstan ekološki zločin.

U Šekularu je nedavno napravljeno nekoliko mini-elektrana od čega lokalno stanovništvo nema nikakve koristi. Naprotiv. Tvrde da je napravljen ekocid, jer je cijela rijeka zauzeta za proizvodnju struje, odnosno nije ostavljen biološki minimuma za očuvanje flore i faune te nekadašnje planinske ljepotice. A kada je počinjala izgradnja hidrocentrale, investitori su obećali da će brojna sela na tom području živjeti u blagostanju. Mještani tvrde da se iz malih hidrelektrana napravljenih u njihovom selu izvlače milioni eura prihoda, a selo samo trpi štetu.

Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je u Beranama prije devet godina. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj zavičaj i preko kompanije Hamera Capital sklopio dogovor sa tri opštine o davanju koncesija za izgradnju malih hidroelektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im zauzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi. Sve se završilo na lijepom obećanju. A Hamera vodu, odnosno struju odavno pretače u novac.

Pedesetak mještana iz andrijevičke mjesne zajednice Konjuhe ne tako davno potpisali su građansku inicijativu kojom su tražili da se preispita odluka o zaključivanju ugovora o koncesiji i izgradnji malih hidroelektrana na vodotoku Mojanske rijeke. Ugovor je sklopljen između Vlade Crne Gore i nekoliko koncesionara, među kojima je i Hidroenergija Montenegro iz Berana.

Iz NVO Perućica mjesecima se javnosti i raznim institucijama obraćaju za spas rijeka Mojanske, Perućice i Zlorečice koje predstavljaju jedan tok, jer je na njemu predviđena izgradnja četiri mini hidroelektrane. Inicirala je donošenje moratorijuma na izgradnju mini elektrana na malim vodotocima u Crnoj Gori.

NVO Perućica je podnijela i krivičnu prijavu Državnom tužiocu, koju je on proslijedio Specijalnom tužilaštvu. Prijava se odnosi na odgovorne u opštini Andrijevica, u Ministarstvu ekonomije, Agenciji za zaštitu životne sredine i Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodnom pristupu informacijama.

U prijavi smo naveli: ,,Smatramo da se u navedenim radnjama nalaze svi bitni elementi krivičnog djela oštećenja životne sredine iz člana 307, tačka 1,3 i 4 Krivičnog zakonika i to na organizovan način sa ciljem da kao grupa povezanih lica ostvare protivpravnu imovinsku korist i to na beskrupulozan način, nanoseći nepopravljivu štetu prirodi i stanovništvu koje živi u neposrednoj i daljoj okolini”, kaže, u, razgovoru za Monitor Milan Kastratović, jedan od osnivača te nevladine organizacije.

Kao ilustraciju kako se olako odobrava gradnja mini hidroelektrana on za primjer navodi kako se rade elaborati.

,,Šta sve u njima stoji dovoljno pokazuje i to da u njima nema ni pomena zaštićenih životinja kao što su: vidra, velika lasica, ris, tetrijeb, slijepo kuče, dvije vrste smuka, pastramka potočara. Mi iz NVO Perućica kao laici nabrojali smo da na 20 kilometara vodotoka živi preko 25 vrsta divljači, više vrsta orlova, raznih ptica i da ne nabrajamo. Smatramo da takvo bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta ne možete naći u Evropi na tako malom prostoru. Vjerovatno njima ne treba voda, a o ljudima nećemo da pričamo”, kaže Kastratović.

A stručnjaci ovoj svojevrsnoj diverziji na prirodu daju zeleno svjetlo ili se ne oglašavaju.

MILAN KASTRATOVIĆ, NVO PERUĆICA
Ćuti i CANU

MONITOR: Godinama šaljete apele za spas rijeka Perućica i Mojanska, ali niko ne reaguje…
KASTRATOVIĆ: Sve je sakriveno od javnosti, a najbolji dokaz za to je da naši apeli domaćoj javnosti da se obustavi gradnja malih hidroleketrana dobijaju vrlo malu podršku, uglavnom u ličnim kontaktima. Naši apeli preko medija nijesu podstakli ni NVO, koje dobijaju pozamašna sredstva iz naših i stranih fondova, da nas podrže.

MONITOR: Nije reagovala ni Crnogorska akademija nauka i umjetnosti na upozorenja da se gradnjom mini elektrana uništavaju priroda, biljni i životinjski svijet…
KASTRATOVIĆ: Čak i insititucije kao što je CANU ili unevrziteti, koji imaju studijske programe iz oblasti prirodnih nauka i turizma, nijesu pokazali nikakvo interesovanje za uništenje prirode na sjeveru Crne Gore. Dozvolili su da elaborate potpisuju ljudi koji nemaju nikakve naučne reference, pa se postavlja pitanje svrhe postojanja njihovih programa, koji će vjerovatno svoju praksu obavljati na nekim drugim destinacijama.

MONITOR: U okruženju tvrde da su male hidroelektrane veliki i sumnjiv profit. Da li je to slučaj i kad se radi o Crnoj Gori?
KASTRATOVIĆ: Na sceni su dvije statističke prevare. Jedna je smanjenje procenta ugljendioksida u ukupnoj proizvodnji električne energije i druga – ekonomski razvoj područja na kojima se prave mini elektrane. Procenat učešća u ukupnoj proizvodnji ugljendioksida će se svakako smanjiti, ali će količina ugljendioksida ostati ista, pri čemu se zaboravlja da će se gradnjom mini elektrana smanjiti procenat kiseonika. Druga prevara je da će stanovnici koji žive na tom području biti najbogatiji u svijetu, a to što neće imati za iglu i konac da zašiju zakrpu drugo je pitanje. Ipak, i pored svega toga nastavlja se juriš na sve vodotoke i tako će biti dok narod i država ne zaštite svoja prirodna bogatstva od interesa pojedinaca.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo