Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER: NEVALORIZOVANI RESURSI PITKE VODE: Pored vode žedni

Objavljeno prije

na

Izvorišne vode na sjeveru Crne Gore nijesu ni izbliza valorizovane kako bi trebalo da budu zbog domaćih potreba, ali i privlačenja stranih investitora. Fabrike flaširane vode do sada su otvorene jedino u Kolašinu i Šavniku, dok na teritoriji drugih vodom bogatih opština na sjeveru države nema baš ni jedne.

U Crnoj Gori ukupno radi sedam fabrika koje godišnje mogu da proizvedu 350 miliona litara flaširane vode. Ipak, kako je nedavno prenio Radio Slobodna Evropa, ukupna godišnja proizvodnja iznosi svega 22 i po miliona litara, što je svega petnaest posto ukupnih kapaciteta.

Istovremeno se ukazuje na činjenicu da je domaće tržište preplavljeno flaširanim vodama iz uvoza, koji pokriva preko 60 posto ukupnih potreba Crne Gore.

Tokom prošle godine, u Crnoj Gori je proizvedeno 22 i po miliona litara flaširane vode, dok će podaci za ovu godinu biti poznati tek po realizaciji završnih obračuna. Već sada se zna da je uvoz još veći nego ranijih godina.

RSE prenosi da se za prvih devet mjeseci odlilo sedam i po miliona eura za kupovinu 33 i po miliona litara vode izvan Crne Gore, a istovremeno su proizvodnju zaustavile dvije domaće fabrike, od kojih je i jedan jedini proizvođač gazirane mineralne vode u zemlji, bjelopoljska Rada.

Apsurdnost ovakve situacije najbolje se pokazala u Beranama kada je ovaj grad zbog novembarskih poplava i oštećenja gradskog vodovoda ostao do ovih dana bez vode za piće. Prvih nekoliko dana nakon elementarnih nepogoda pitke vode nije bilo ni u prodaji, da bi tek kasnije beransko tržište preplavile dobrim dijelom vode iz uvoza.

Sve to ne bi bilo zanimljivo kada se ne bi znalo da je samo na području opština Berane, Andrijevica i Petnjica katastarski registrovano preko tri hiljade izvora pitke vode, od kojih nijedan, ne računajući one koji su iskorišteni za vodovode, nije industrijski valorizovan.

U ovakvoj situaciji na „specifičnoj težini” dobio je i nestanak kapitalnog dokumenta pod nazivom Katastar izvorišnih voda na području opština Berane, Andrijevica i Petnjica, koji je sačinjen prije trideset godina.

Riječ je o dokumentu koji je čuvan više od četvrt vijeka, sa željom da jednom bude iskorišćen u komercijalne svrhe, da bi nestao iz arhive bivšeg opštinskog Sekretarijata za poljoprivredu. Originalni dokument je najvjerovatnije ukraden, a tretira se da je stradao u požaru, kada je izgorio poslovni centar Evropa, iznad kojeg su se u to vrijeme nalazile prostorije ovog Sekretarijata.

Načelnik Sekretarijata za poljoprivredu u Beranama Ranko Šćekić kaže da je vrijednost ovog dokumenta bila neprocjenjiva i da o tome svjedoči i činjenica da je dugo nosio oznaku ,,vojna tajna”.

Ovaj poljoprivredni inženjer podsjeća da je katastar izvorišnih voda svojevremeno izradio tadašnji Zavod za urbanizam i projektovanje iz Ivangrada, i da je kao vrlo vrijedan dokument čuvan u resornom Sekretarijatu više od trideset godina.

,,U tom obimnom dokumentu, koji je nastao kao plod dvogodišnjeg terenskog rada, dati su podaci za tri hiljade izvora na području sadašnjih opština Berane, Andrijevica i Petnjica o kapacitetu i temperaturi vode u četiri godišnja doba, nadmorskoj visini, načinu prilaza, široj i užoj lokaciji, geološkom sastavu okoline, mogućnosti kaptiranja, kao i mogućnosti eventualnog zagađivanja”, kaže Šćekić.

On dodaje da su sva izvorišta vrlo precizno locirana, i da je uz te podatke bila priložena skica i topografska karta na kojoj su ucrtani.

,,Svako izvorište je bilo ispitano u pogledu fizičke, hemijske i bakteriološke ispravnosti vode. To je jedino što bi trebalo ponoviti, a svi ostali podaci su trajno precizni”, dodaje Šćekić.

Upravo na osnovu ovog dokumenta utvrđeno je da na području terena koji je istraživanjem obuhvaćen postoji najmanje trideset izvora pitke vode koji zadovoljavaju sve kriterijume da bi mogli da se koriste u komercijalne svrhe, odnosno koji su kapaciteta od pet do 50 litara u sekundi.

On posebno ukazuje na situaciju koja je nedavno zadesila Berane i na značaj koji bi imalo postojanje makar jedne fabrike vode.

,,Da je postojala fabrika vode u Beranama, ne bi bili u situaciji u kojoj smo se našli, da čekamo da nam voda za piće stiže cistijernama iz primorskih gradova. Samo jedna jedina fabrika podmirila bi potrebe čitavog grada”, kaže Šćekić.

Ovaj čovjek od struke objašnjava da bi za ponovnu katastrasku registraciju izvorišta bilo potrebno mnogo vremena i truda, što je u sadašnjim uslovima skoro neizvodivo.

Situaciju s nedovoljnim korišćenjem čak i postojećih fabrika vode u Crnoj Gori za RSE komentarisala je nedavno sekretar Odbora za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Crne Gore Lidija Rmuš. Ona je kazala da je uočljivo da trgovački i ugostiteljski sektori u Crnoj Gori ne daju odgovarajući tretman domaćim vodama.

„Domaće vode trebalo bi da budu zastupljenije u prodavnicama i ugostiteljskim objektima, ne samo zato što je riječ o crnogorskim proizvodima već i zato što je riječ o zaista kvalitetnom i cjenovno konkurentnom proizvodu”, izjavila je Rmuš.

Ona je ukazala i na mogućnost postojanja nelojalne konkurencije na tržištu flaširane vode, odnosno da veliki međunarodni igrači uslovljavaju domaće trgovce i ugostitelje da, ako žele njihov glavni proizvod, moraju da kupe i njihovu flaširanu vodu.

„Međutim, još niko se nije zvanično žalio, što je neophodno da bi se pokrenuo postupak”, kazala je Rmuš za RSE.

Neki od vlasnika domaćih fabrika ukazuju da je nezainteresovanost države jedan od najočiglednijih problema za industriju flaširane vode, i da ne postoji nijedan element podrške poljoprivrednoj proizvodnji kojoj industrija vode pripada, zbog čega su sve postojeće fabrike vode u Crnoj Gori u problemima.

Vjerovatno se nezainteresovanost države ogleda i u činjenici da je nekoliko fabrika vode locirano samo u Kolašinu i Šavniku, dok na velikom prostoru od Gusinja na krajnjem sjeveroistoku pa sve do Pljevalja na krajnjem sjeverozapadu države, i pored na stotine najkvalitenijih izvora velikog kapaciteta, nema ni jedne fabrike za flaširanje vode.

Slična ili istovjetna priča o neiskorištenim resursima, kao u Beranama može se čuti u Bijelom Polju, Plavu, Andrijevici, Gusinju, Rožajama. Država još uvijek nije ni industrijski ni turistički valorizovala čak ni Alipašine izvore i Vrelo Ibra. To je mjera brige za ravnomjerni regionalni razvoj.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo