Povežite se sa nama

OKO NAS

KUĆA RISTA STIJOVIĆA JOŠ ČEKA REKONSTRUKCIJU: Muzej ili fatamorgana

Objavljeno prije

na

Krajem juna su predstavnici Sekretarijata za kulturu i sport, Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice koja je investiror, te Muzeji i galerije Glavnog grada, sazvali konferenciju kako bi predstavili Idejni projekat rekonstrukcije kuće Rista Stijovića. Projekat je dopao arhitekti Aleksi Dajoviću iz firme Civil inženjer. Tada je javnosti objašnjeno da će kuća ovog velikog vajara i skulptora biti pretvorena u izložbeni prostor i muzej. Pošto je prošlo pola godine kontaktirali smo iste te ustanove kako bi saznali da li se krenulo u realizaciju i – naišli na muk. Na pitanja da li su raspisali tender za izvođače radova i koliko bi obnova trajala – nema preciznog odgovora.

Ovaj scenario je već viđen. Iz budžeta Glavnog grada je 2008. godine izdvojeno 500.000 eura za isti projekat. Tada je pobijedilo idejno rješenje projektantske kuće Dea iz Podgorice. Četiri godine kasnije, 2012. je opet bilo izdvojeno 100.000 eura za rekonstrukciju, ali kuća nije stigla na red. Iz PG biroa su tada tvrdili da će radovi biti gotovi do 2014. – kada se navršavalo i sto dvadeset godina od rođenja ovog velikana. Ništa. A umjesto proslave jubileja, Komunalno je te godine, prema tvrdnjama stanovnika ove ulice, skinulo i kameno spomen-obilježje kako se ljudi ne bi sablažnjavali nad stanjem u kome se nalazi kuća.

,,Ljudi su se sprdali kad su prolazili, pa je neko došao da to skine. Mislili smo da je neko ukrao, ali nije. Ostalo je samo postolje”, priča pedesetogodišnjak koji stanuje u Staroj Varoši. Ovog ugostitelja od ruine dijeli samo zid. „Ako se kuća renovira i meni će biti bolje”. Ipak, sa ironijom primjećuje da je mogućnost da se to desi početkom sljedeće godine, ista kao i ta da će kad ostari imati pristojnu penziju. On kaže da je problem i to što pola ove ulice čine ruine, pored kojih nije bezbjedno prolaziti, a o tome niko ne govori.

Do Stijovićeve kuće, nalaze se ruine nekadašnje kuće Zečevića, a obje su, po riječima sugrađanina, u katastrofalnom stanju. ,,Pune su smeća, šuta, dasaka, djelovi zida otpadaju sami od sebe sa obje kuće. Komunalno je moglo, bar, doći s kamionom, pokupiti smeće koje se nagomilalo u dvorištima i unutar temelja tih kuća. Mogli su očistiti i poslije to zabarikadirati daskama ili nečim drugim”, pričaju stanovnici Stare Varoši.

,,Ljetos su dolazili turisti iz Dubrovnika kako bi obišli Sat kulu i Staru Varoš. Dio vodičeve rute je bila i ova ulica jer se njom dolazi do restorana Dvor. Zastajali bi zbunjeni kad bi vidjeli kuću Rista Stijovića koja je uvrštena u spomenik kulture i cijelu ulicu. Požurivali su turiste da prođu što brže kako im se ne bi što obrušilo na glavu”, priča vlasnik jedne radnje u ovoj ulici.

I on je sumnjičav prema novim obećanjima rekonstrukcije, jer im Opština, kako kaže, tu rekonstrukciju obećava više od dvadeset godina. Upoznao je Stijovića kao tridesetogodišnjak, dok je radio na postavkama izložbi u Galeriji Nesvrstanih u Beogradu. ,,Tada je Stijović imao oko šeydesetak godina. Bio je miran, povučen čovjek. Poslije rata je rijetko dolazio u Podgoricu”.

Ono što se vidi sa ulice od kuće Rista Stijovića je, objašnjava on, bila samo ljetnja kuhinja. ,,Unutrašnje dvorište ima bar šesto kvadrata, i bilo je lijepo sređeno. Poslije je to preuzela država, koja nije brinula o tome, niti to čuvala, a ljudi su dolazili i odnosili djelove pločnika, kamena, drveta, namještaja… Našom nebrigom je ta kuća dovedena do stanja u kome je”.

Arhitekta Aleksa Dajović iz firme Civil inženjer, koja je dobila projekat rekonstrukcije, za Monitor tvrdi da bi radovi na rekonstrukciji trebali početi tokom januara 2017.

Kaže da je planom predviđeno potpuno rušenje kuće i njena ponovna izgradnja od istog materijala u istom gabaritu i veličini. Enterijer bi po zamisli Dajovića odisao duhom predratne Podgorice. Dvorište koje ima oko sedamsto kvadrata, će obilovati zelenim površinama sa stazama i replikama Stijovićevih djela većeg formata, koja se nalaze u Beogradu i Zagrebu. ,,Biće natkriveno vinovom lozom, po ugledu na starovaroška dvorišta. A jedan dio tog dvorišta će biti pretvoren u galeriju”, objašnjava arhitekta. Tim projektom je predviđeno da galerija bude otvorena cijelom svojom dužinom prema dvorištu, koji na taj način čine jedinstvo.

Dajović kaže da su ga svedenost i nenametljivost kojom odišu Stijovićevi radovi vodili u projektovanju. ,,Risto Stijović je bio vajar ljudske intime. Njegove skulpture odišu blagošću, smirenošću i kontemplacijom”.

No za sada su to samo planovi. Dajović ipak insistira da rekonstrukciju Stijovićeve kuće nećemo čekati koliko i na početak realizacije Gradskog pozorišta. Podsjeća i da u Podgorici imamo i kuću Duška Vukotića, jedinog jugoslovenskog oskarovca i velikog reditelja, koja se nalazi u blizini nekadašnjeg Kina Kulture i koja bi se na neki način trebala valorizovati.

Vrijeme je da Stijović, veliki vajar, dobije galeriju koju je već jednom imao u nekadašnjoj Liri, a sada Karveru. Ne treba podsjećati da Beograd i Zagreb imaju stalne postavke njegovih djela.

I Podgorica mu duguje bar toliko.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo