Povežite se sa nama

OKO NAS

RIBARI I NOVE VRSTA RIBA U NAŠEM JADRANU: U sopstvenoj mreži

Objavljeno prije

na

„Naša orijentacija u budućnosti treba biti hrana iz mora. Ona izaziva dugovječnost. Glavni akteri u tome treba da budu naši ribari”, kaže glavni pregovarač za poglavlje Ribarstvo s Evropskom komisijom i šef Laboratorije za ihtiologiju i ribarstvo u Institutu za biologiju mora u Kotoru dr Aleksandar Joksimović.

Da je ribarstvo šansa i izazov za Crnu Goru slaže se i ministar za evropske poslove Aleksandar Andrija Pejović. „Crna Gora je u potpunosti svjesna koristi koje proističu iz ovog poglavlja, posebno zbog činjenice da je ribarstvo, pored turizma, jedna od najvažnijih oblasti razvojnih planova Crne Gore u njenom primorskom dijelu”, kaže on i ističe da će „članstvom u EU Crna Gora dobiti direktan pristup unutrašnjem tržištu EU, jednom od najvećih svjetskih uvoznika proizvoda ribarstva”. „Morsko ribarstvo donijeće ekonomske koristi Crnoj Gori, kroz stvaranje prihoda iz radnog odnosa, uz obezbjeđivanje novih izvora hrane za lokalno stanovništvo, turiste i za izvoz. Čvrsto vjerujem da će Crna Gora, svojim specifičnostima i tradicionalnim osobenostima koje su razvijane vjekovima, dati vrijedan doprinos bogatstvu evropskog ribarstva”, navodi Pejović.

Međutim, dug će biti put da se to i ostvari. Posljednji izvještaj Evropske komisije pokazao je da je u ovoj grani stanje gore nego na polju borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori.

Zato je veoma veliki posao pred svim onima koji učestvuju u ovom procesu, prije svega pred ribarima, koji su, kao i tokom čitave istorije, uglavnom prepušteni sebi samima. Tek u posljednje vrijeme primjetni su napori na njihovoj edukaciji, kao i sporadična potpora, ali to nipošto ne mijenja generalni zaključak iz Brisela.

“Od 244 dozvole 133 imaju prikrivene vlasnike, a čak hiljadu ribara nema dozvolu. Ni mnogi registrovani ne plaćaju porez. Sportski ribolov je dozvoljen, a on uništava riblji fond sa čak 3.000 dozvola. Flota je dotrajala, a za obnovu nema para, pa država treba, kao u Hrvatskoj, za kupovinu da omogući pomoć od 70 odsto cijene i da smanji PDV za opremu na brodove na pet odsto. No, najveći problem je gorivo. Sadašnji način regresiranja je neodrživ”, kaže dugogodišnji predsjednik profesionalnih ribara Crne Gore Marko Kise.

Ali, i ribari su zapetljani u svoje mreže i ne govore jednim glasom. “Oni se srde i prepiru, ali ne nasrću jedan na drugoga”, kazao bi opisujući ribare na Mediteranu Predrag Matvejević. Ali, novo vrijeme, novi običaji. U današnjoj Crnoj Gori to je već postalo pravilo: i ribari imaju dva udruženja.

Istovremeno, crnogorsko podmorje postaje sve više stanište do sada nepoznatih riba i drugih morskih organizama. Publikacija “Alohtone vrste istočne obale južnog Jadrana”, koju je izdao Institut za biologiju mora iz Kotora, ukazuje da je ozbiljno “napadnuto” cijelo ovo područje.

Registrovano je četrdesetak novih (alohtonih) životinjskih i biljnih organizama. Među njima ima i jestivih, ali i otrovnih, na koje upozorava publikacija koja se u štampanoj i elektronskoj formi dijeli ribarima, roniocima i drugima koji se bave morem.

Među tim novim vrstama ima algi, rakova, puževa i školjki i oko 20 novih ribljih vrsta. Neke ozbiljno napadaju prostor, jer nemaju prirodnog neprijatelja. Takva je, na primjer, alga caulrepa racemosa, zvana “tumor Mediterana”, koja se širi velikom brzinom i uništava floru i faunu.

Kad su riblje vrste u pitanju, opasna je četvorozupka ili fuga, kako je zovu Japanci. Njeno meso je otrovno, naročito ukoliko ga spremaju oni koji o njoj malo ili gotovo ništa ne znaju. U južnom dijelu Jadrana, ističu u Institutu u Kotoru, populaciju je uspostavila i poznata barakuda, koja ovdje nikad nije stanovala.

Na ušću Bojane su i neke nove vrste riba, prije svega zlatousta barakuda, a očekuje se ulazak i veći ulov tzv. plotice morske i još nekih vrsta koje su naučnici ranije detektovali i ne love se baš često.

Trenutno u Jadranu postoji 454 različitih ribljih vrsta iz 139 familija riba, a taj broj neprestano raste, prije svega zbog globalnog zagrijavanja. Ključna tačka preko koje su nove vrste riba došle u Sredozemno more je Gibraltarski moreuz, a manji dio i preko Sueckog kanala.

Tako je, na primjer, već deset godina u Ulcinju populaciju uspostavio plavi rak, koji, kako tvrde u kotorskom Institutu, za razliku od drugih invazivnih vrsta morskih organizama predstavlja novi potencijal za izlov i komercijalno korišćenje. Zato je taj lov unosan za ulcinjske ribare koji uspijevaju uloviti znatnije količine ovih životinja.

„On ima izuzetno kvalitetno meso, bogato proteinima, mineralima i vitaminima. Može se služiti kao specijalitet u našim restoranima na Primorju”, kaže dr Olivera Marković, ekspert u navedenoj naučnoj ustanovi, dodajući da se Turska već bavi izvozom plavog raka. Još veći potencijal za zaradu jeste tzv. staklasta jegulja, koja je nekada nastanjivala ova područja u Ulcinju. Nestala je nakon što je početkom devedesetih godina prošloga stoljeća došlo do onečišćenja Bojane, kanala Port Milena i znatnog dijela ulcinjskog podmorja.

„Kilogram ove vrste ribe staje danas na svjetskom tržištu nekoliko hiljada eura”, kaže čelnik ekološke organizacije Zeleni korak Dželal Hodžić i ističe da bi se samo od izvoza staklaste jegulje mogao pokriti deficit Crne Gore koji postoji u uvozu ribe i koji na godišnjem nivou iznosi preko devet miliona eura.

No, svi planovi oko ribarstva mogli bi biiti dovedeni u opasnost ukoliko se zaista krene s istraživanjem nafte i gasa u ulcinjskom podmorju. Najprije će štetu od ovog kratkovidog eksperimenta crnogorske Vlade pretrpjeti ekosistem na čitavom južnom Jadranu, a potom ribari, odnosno domicilno stanovništvo i koje o tome niko ništa nije pitao.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo