Povežite se sa nama

INTERVJU

MIODRAG LEKIĆ: Hrabro, miroljubivo i istrajno

Objavljeno prije

na

MONITOR: Preliminarni rezultati DIK-a govore da su oni naumili da Filipa Vujanovića proglase za predsjednika. Više puta ste bili izričiti – ne želite da priznate njegovu pobjedu jer je riječ o očiglednoj izbornoj krađi. Šta namjeravate da učinite kako bi zaštitili iskazanu volju građana? LEKIĆ: Svakome je jasno da afera Snimak predstavlja udruženi poduhvat planiranja i realizacije izbornih krađa. To krivično djelo sa materijalnim dokazima ne samo da nije procesuirano i pravno sankcionisano, već je taj korupcionaški delikt ponovljen i 7. aprila tokom predsjedničkih izbora. Afera Snimak objavljuje čak i ton osoba iz vrha partije koje poručuju da su glasanje putem pisma i selektivno izdavanje novih ličnih karata izborni resurs i potencijal. Ova dva resursa vuku negdje oko 40.000 glasova.

Poslije odbijanja paradržavne Izborne komisije naše argumentacije o pokradenim izborima, naš zahtjev za poništavanje neregularnih izbora je usmjeren Ustavnom sudu. Na zahtjeve mnogih, prije svega velikog broja građana, u subotu će se održati veliki protesni skup. Nastavićemo da se borimo za odbranu Ustava i zakonitosti, za dekriminalizaciju crnogorskog društva, za princip demokratske smjenljivosti vlasti, za javnu i krivičnu odgovornost onih koji se nalaze van pravnog poretka i onih koji im iz tužilačko-pravosudnih institucija to omogućavaju.

MONITOR: Demokratski front je do daljnjeg napustio rad Skupštine. Da li su predviđeni neki potezi u crnogorskom parlamentu?
LEKIĆ: U znak protesta za izbornu krađu, DF je odlučio da njegovi poslanici do daljeg ne učestvuje u radu parlamenta. Nažalost, mnogo toga dobija farsične dimenzije i u samom parlamentu. Ako Ustavni sud potvrdi neregularan izbor potpredsjednika DPS-a za predsjednika države, zamislite polaganje zakletve lažnog predsjednika u parlamentu u kojem ne uživa parlamentarnu većinu. Pored cijele opozicije i SDP ne priznaje ustavnu predsjedničku legitimnost potpredsjednika DPS-a Vujanovića. Farsa se na tome ne završava. Predsjednik parlamenta bi u tom scenariju trebalo da prosljeđuje zakone na potpisivanje predsjedniku države koga smatra neustavnim predsjednikom.

MONITOR: Kakva je saradnja između Fronta, SNP-a i Pozitivne?
LEKIĆ: U ovom trenutku, imamo dobru komunikaciju i saradnju. Moja predsjednička kandidatura, izbori, i sve ovo što se dešava nakon izbora su na neki način povezali opoziciju koja u ovom trenutku djeluje ujedinjeno. To je dragocjena osnova za građenje budućeg, još čvršćeg povjerenja i opozicionog djelovanja. Sve to, razumije se, uz poštovanje subjektiviteta pojedinačnih partija.

MONITOR: Kako teče saradnja opozicionih partija sa ostalim segmentima društva – civilnim sektorom, nezavisnim pojedincima, intelektualcima…?
LEKIĆ: Mogu više govoriti u ime DF-a, pa i u svoje ime. DF je okupio, kako kroz Savjet tako i građanske komponente Fronta značajan broj nezavisnih, javno renomiranih pojedinaca i intelektualaca. Lično, sam mogao biti zadovoljan, pa i ohrabren podrškom koja mi je ukazana prije i tokom izbornog procesa od strane civilnog sektora i nezavisnih intelektualca. Na meni je da sve to opravdam.

MONITOR: Protesti su zakazani za subotu ispred zgrade Predsjednika u 12 sati. Šta ćete proklamovati kao zahtjeve?
LEKIĆ: Dok razgovaramo, još se radi na definisanju zahtjeva. Odlučno će se tražiti zaštita ustavnosti i zakonitosti. Ići će i jasna poruka da više od pola Crne Gore neće priznati neustavnog predsjednika proglašenog na bazi pokradenih izbora. Mnogo je dokaza koji to potvrđuju. Sigurno će se tražiti krivično procesuiranje aktera afere Snimak kao udruženog korupcionaškog poduhvata planiranih i realizovanih krađa izbora. Uprkos raznih kupovina, uvjeren sam da Crna Gora nije izvršila moralno samoubistvo i da je pitanje skorog vremena kada će doći do demokratskog sklanjanja sa scene onih koji su naumili da je bestidno guraju u živo blato korupcije.

MONITOR: Mislite li, poslije svega, da će vlast prihvatiti vaše zahtjeve nakon jednog protesta?
LEKIĆ: Vlast će preuzeti odgovornost za poteze koje će donijeti. To će i opredijeliti dalju političku dinamiku na unutrašnjem planu, ali, vjerujem, i dijelu uticaja međunarodne zajednice na crnogorske prilike.

MONITOR: Iskustva Slovenije, Hrvatske, Bugarske, Grčke, i mnogih drugih zemalja pokazuju da osmišljene i uporne demonstracije mogu biti uspješne. Da li u DF-u i ostalim opozicionim strukturama ima volje za takav način političkog aktivizma?
LEKIĆ: Ne bih rekao da nedostaje volje za raznovrsno djelovanje opozicije koje bi vodilo izlasku crnogorskog društva iz duboke ekonomske, političke i moralne krize u kojoj se sada nalazi. Naveli ste konkretna iskustva, ali ih treba proširiti i sa onima u Albaniji i Makedoniji, državama koje su kao i mi u nekom ugovornom odnosu sa EU. Sva ta iskustva treba konsultovati.

MONITOR: Kako komentarišete tvrdnje propagandista vlasti da bi protesti mogli dovesti do građanskog rata?
LEKIĆ: Broj i bijeda dirigovanih propagandista, obim plaćenih punktova, njihova argumentacija – sve to, nažalost, ne može naći sličnu uporedbu u bližem ili širem okruženju. Vidjeli ste taj otužan hor koji ovih dana straši građane pričom o opasnosti vaninstitucionalnog djelovanja, pa i građanskog rata. Ovdje se otvara tema – gdje tu počinju samo materijalne kupovine ljudi, gdje poremećeni mentalni sklopovi – jedni i drugi na nemoralom zadatku huškanja unutrašnjih sukoba. Radi se o mučnoj crnogorskoj temi koja se nažalost kontinuirano reprodukuje u različitim istorijskim kontekstima.

MONITOR: Neki predstavnici međunarodne zajednice bez obzira na aferu Snimak i brojne izborne neregularnosti, prenose poruke: Crna Gora je primjer u regionu, a izbori su bili „efikasni i profesionalni”. Kako doživljavate takve stavove?
LEKIĆ: To je kompleksna tema. Smatram da treba uvažavati međunarodni faktor i pažljivo se odnositi prema njemu. Pristalica sam i pragmatičnosti na tom planu u ostvarivanju nacionalno – državnih interesa. No, ne treba robovati svim porukama sa međunarodnog nivoa, pogotovu ne onima koje svjesno, nesvjesno ili interesno pomažu etabliranju korupcionaško mafijaških pojedinaca i grupa na vlasti. Ima političara i političara, novinara i novinara, pa i diplomata i diplomata. Nadam se da nije tačan utisak o lakoći međunarodnog tolerisanja korupcionaške stvarnosti iz afere Snimak. Ako se to ipak dogodi, međunarodni protagonisti takve tolerancije moraju računati na njihov pad kredibiliteta u našoj sredini. Sačekajmo ishod te priče.

MONITOR: Da li opozicija ima strategiju djelovanja kako bi uticala na promjenu ovakvih stavova predstavnika međunarodne zajednice?
LEKIĆ: Primarno opozicija, ali i civilni sektor treba da imaju strategiju, kompetentnost kako bi efikasnije dijelovali i na međunarodnim planu. Ipak, često domašaj tog djelovanja je uslovljen interesima moćnih međunarodnih faktora. Njima se treba prilagođavati, ali ne i po cijenu gubljenja dostojanstva ili demonstriranja servilnosti.

MONITOR: I iz susjedstva neki intelektualci daju izjave koje idu na ruku crnogorskoj vlasti.
LEKIĆ: Utisak je da su iz susjedstva mnogi na platnom spisku crnogorske vlasti. I to je jedna druga mučna tema.

MONITOR: Kolike su šanse da dođe do rascjepa u vladajućoj koaliciji, da SDP napusti vladu i pridruži se opoziciji u formiranju prelazne vlade. Što bi to značilo za Crnu Goru?
LEKIĆ: Iako mnogi sumnjaju u demokratsko – autonomnu kondiciju predsjednika Skupštine, mislim da su on i njegova partija posljednjim djelovanjima podsjetili makar i na trenutak da pluralistička scena i autonomnost institucija mogu samo pozitivno doprinijeti razvoju demokratije i proželjnom modelu podjele vlasti. Ako SDP stvarno teži utemeljenju pravne države i dekriminalizaciji crnogorskog društva, ta partija ima legitimno pravo da traži prave partnere za takve ciljeve u širem političkom spektru, pa i opozicionom. Izbor je na njima. Formiranje prelazne vlade je jedini način da se neutrališu teški i sramni efekti koji su proizašli iz afere Snimak.

Boriću se za slobodnu Crnu Goru

MONITOR: Vi ste za kratko vrijeme postigli veliki uspjeh na izborima, ali i u povezivanju opozicije, pa i uspostavljanju povjerenja sa civilnom sektorom. Bez obzira na ishod predsjedničke priče – kakvi su vaši dalji planovi?
LEKIĆ: Istinski želim da doprinesem našem savremenom izazovu – a to je da Crna Gora pripadne zajednici slobodnih i demokratskih društava. U tome se nisam štedio svojim političkim i kulturnim angažovanjem u proteklom periodu. Inače, ja sam u potpuno istom mentalno-psihološkom stanju u varijantama preuzimanja funkcije predsjednika države ili statusa običnog građanina. Osim velikog osjećaja odgovornosti, nemam nikavu posebnu motivaciju, najmanje opsesiju za ovu prvu varijantu. Tu je bitna razlika između mene i ovih ljudi iz vlasti koji se traumatičo plaše, svako iz svog razloga, da ne izgube status privilegovanog učesnika neke državne vlasti. Potpredsjednik DPS-a je u jakoj intimnoj želji da po treći put postane predsjednik države izazvao čak političko-ustavnu krizu.

Dakle, nakon ova dva izborna ciklusa, sumiraću bilanse postignutog, i donijeti odluku koja znači nastavak mojih ideja, a formalni status će biti od sekundarnog značaja.

U znaku koprive

MONITOR: U vašoj novoj knjizi ,,Sumrak Faraona” u tekstu o tuniškoj Jasmin revoluciji vi se – malo šaljivo, malo ozbiljno – pitate po kojoj bi biljci trebalo nazvati savremenu crnogorsku revoluciju. I odgovarate , po koprivi. Zašto?
LEKIĆ: Da preciziram, mislim u crnogorskim uslovima na dominantno pacifističku revoluciju, a u kontekstu savremenih međunarodnih iskustava po kojima se revolucije nazivaju, recimo, po narandži u Ukrajini, jasminu u Tunisu, ruži u Gruziji, tulipanu u Kirgistanu… Da, naša bi se mogla nazvati po koprivi. Kako u knjizi navodim – kopriva je ljekovita biljka, cvjetići su neupadljivi, zna i da opeče, a ima je po cijeloj Crnoj Gori. Kopriva se koristi i kao lijek za čišćenje krvi, protiv groznice, nesanice…

Ne insistiram, ali kopriva bi mogla da uđe u konkurenciju za ime naše revolucije, ponavljam miroljubive, ljekovite – makar nekoga, možda sve nas, malo i opekla.

Marko MILAČIĆ

Komentari

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CDT: Dobro došli u crnogorsku partitokratiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imamo tipičan primjer obrasca: jako zagovarate progresivne i demokratske vrijednosti i aktivnosti a istovremeno radite sve kako ne bi došlo do promjene sadašnjeg stanja i postojeće političke kulture

 

 

Anomalije koje su dovele do prijevremenih lokalnih izbora u Budvi, Andrijevici i, možda, Šavniku ukazuju na obrazac ponašanja i funkcionisanja političkih elita u Crnoj Gori, kaže nam Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju. “Funkcionisanje institucija kao da je svrha njihovog postojanja, omogućavanje i podsticanje partijskog preduzetništva, a ne javni interes, pravna država i razvoj zajednice zapravo jeste suština tog modela”

MONITOR: Može li se to promijeniti nakon vanrednih lokalnih izbora?

KOPRIVICA: U Budvi i Andrijevici nema puno ni političkih ni ideoloških razloga za krizu vlasti i vanredne izbore. Radi se samo o dodatnoj fragmentaciji izborne scene, novoj prekompoziciji i potrebi da se blokira rad opštine u nadi da će im novi izbori omogućiti bolju poziciju prilikom isisavanja državnih (opštinskih) resursa i njihovo prebacivanje u ruke moćnika. To je dio naše političke kulture koja se, iako svaki dan slušamo drugačije priče, neće brzo promijeniti. Problem je što građanke i građani još uvijek ne umiju da ovakvo ponašanje kazne na izborima. Oni se, nažalost, ili okreću apstinenciji ili, ako su mlađeg doba, odlaze iz zemlje.

To je savršen scenario za partitokratiju. Kad pogledamo razvoj političkih odnosa, ne bi bilo iznenađenje da se ove anomalije nastave i u drugim opštinama ili se brzo pojave i na državnom nivou.

MONITOR: Situacija u Šavniku je i za naša poimanja politike neobična. Postoji li, vama poznat, sličan primjer u izbornoj praksi?

KOPRIVICA: U svojoj praksi, a bavim se izborima skoro 25 godina, nijesam vidio sličan slučaj. Gotovo je teorijski nemoguće da se u jednom izbornom ciklusu, za izbore koji imaju 1.600 upisanih birača, dogodi sve ono što smo imali prilike da gledamo u Šavniku. Da smo taj slijed događaja pokušali smisliti, i u šali, vjerujem da nam ne bi pošlo za rukom da budemo toliko kreativni. Slijed događaja, ponašanje političkih subjekata, različitih državnih organa i izborni proces koji traje 19 mjeseci zaista nije lako smisliti. To je, nažalost, ono što ni teorijski nije moguće zamisliti jeste naša politička realnost.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANA LALIĆ-HEGEDIŠ, PREDSJEDNICA NEZAVISNOG DRUŠTVA NOVINARA VOJVODINE: Hajka će se završiti kada Vučić opozove svoje poslušnike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podrška međunarodnih organizacija i pritisci EU zvaničnika i stranih ambasada na srpsku vlast su jedini način da se ova krvločna hajka na Dinka Gruhonjića i mene završi

 

 

MONITOR: U vrijeme vanrednog stanja usled pandemije kovida, bili ste uhapšeni zbog izvještavanja o situaciji u zdravstvenim ustanovama u Novom Sadu. Sada ste ponovo na žestokom udaru, na društvenim mrežama i preko SMS poruka…Čini se kao da ste na nekom mogućem spisku „dežurnih krivaca“?

LALIĆ-HEGEDIŠ: Srpskim vlastima je uvek potrebna lista “dežurnih krivaca” kojom se skreće pažnja građana sa nepočinstava, nepodopština i političkih marifetluka vladajuće koalicije. S obzirom da svojim izveštavanjem godinama ukazujem na sistemsku korupciju, nepotizam, partijsko iživljavanje nad građanima, koketiranje sa nacionalizmom, na bahatost, siledžijstvo … a uz to radim u nezavisnim medijima koje Vučić otvoreno naziva “stranoplaćeničkim i izdajničkim”, moje ime je podvučeno na svim njihovim spiskovima za obračun. Za mene ništa novo, jer prezime moje porodice se već devedesetih našlo na jednom takvom opskurnom spisku. Tada ga je sastavljao četnički vojvoda, haški osuđenik i Vučićev politički otac Vojisalav Šešelj, za potrebe proterivanja Hrvata iz Srema. Danas, njegov najbolji radikalski đak samo nastavlja Šešeljevu misiju i viziju, a to je hegemonističko društvo podeljeno na “srpske patriote” i “izdajnike” , “ustaše” i “strane plaćenike”. A zna se šta takvima treba da se dogodi …

MONITOR: Identifikovano je nekoliko  osoba od onih koji su vam prijetili, neki su uhapšeni -pa pušteni u kućni pritvor…Može li ovo što je do sada urađeno na očuvanju vaše bezbjednosti, da spriječi dalje napade? Ili je za to važnija javna podrška-kolega, strukovnih udruženja-ovdašnjih i međunarodnih, EU predstavnika i dijela javnosti, koju ste vi i vaš kolega Dinko Gruhonjić, dobili?

LALIĆ-HEGEDIŠ: Koliko god su hapšenje osoba koje su nam pretile da će nam zaklati porodice, ubiti nas, silovati decu, lomiti kosti … za nas dobra vest, toliko istovremeno izazivaju potpuni kontraefekat u javnosti. Nakon svakog uhapšenog, salve nasilja i uvreda koje primamo se multiplikuju, jer značajan deo građana Srbije, koji se svakodnevno informišu isključivo preko režimskih medija, smatra da su ljudi koji nam prete neki novi srspki Obilići, a da smo Dinko i ja izdajnici koji zaslužuju da im se stane na kraj.

Podrška međunarodnih organizacija, ali i pritisci EU zvaničnika i stranih ambasada na srpsku vlast su jedini način da se ova krvločna hajka završi. A, završiće se onda kada Vučić opozove svoje trbuhozborce sa skupštinskih govornica, poslušnike, dodvorice i armiju botova koji su po njegovom nalogu i otpočeli ovaj pir nasilja i bezumlja.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Ogoljena borba za vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar policije nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe protiv akta u čijem je donošenju učestvovao, bez obzira na to kako je na sjednici Vlade glasao. Tužbu protiv ove odluke Vlade mogao bi podnijeti neko od kandidata koji nijesu izabrani. Prihvatanje tužbe ministra bio bi presedan u dosadašnjoj praksi Upravnog suda

 

 

MONITOR: Ministar policije Danilo Šaranović tužio je Vladu Upravnom sudu zbog postavljenja v.d šefa Uprave policije za koje tvrdi da je bilo nezakonito. Kako vidite tu tužbu i njenu sudbinu pred Upravnim sudom?

RADULOVIĆ: Postupak određivanja v.d. direktora Uprave policije je bio nezakonit, ali je u tom nezakonitom postupku vrlo aktivno učestvovao i ministar unutrašnjih poslova. Tužbu gospodina Šaranovića vidim kao reakciju strane koja je poražena u besprizornoj borbi za kontrolom tog značajnog dijela bezbjednosnog sektora. Međutim, ono što je bitno jeste da ministar nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe protiv akta u čijem je donošenju učestvovao, bez obzira na to kako je na sjednici Vlade glasao. Tužbu protiv ove odluke Vlade mogao bi podnijeti neko od kandidata koji nijesu izabrani. Prihvatanje tužbe ministra bio bi presedan u dosadašnjoj praksi Upravnog suda i zato očekujem da taj sud štiti interese zakonitosti, a ne partijske interese i neostvarene ambicije bilo kog člana Vlade.

MONITOR: Koliko su takve tužbe uobičajene?

RADULOVIĆ: Takve tužbe nijesu česte u praksi, ali dešavaju se slučajevi da tužbu podnese lice koje nema aktivnu legitimaciju. Obično takve tužbe podnose pravno neuka lica.

MONITOR: Kako vidite proces izbora vd šefa UP i šta je sve tokom tog izbora bilo nezakonito?

RADULOVIĆ: U procesu izbora v.d. direktora UP sve je bilo nezakonito. Na istoj sjednici kada je razriješen prethodni direktor policije Zoran Brđanin, Vlada je morala da odredi vršioca dužnosti na predlog ministra, kako je to propisano Zakonom o unutrašnjim poslovima.Umjesto toga, Vlada i ministar su ušli u nezakonite improvizacije, počev od raspisivanja tzv. internog oglasa, pa do poligrafskog testiranja na inicijativu ministra koje je sprovođeno proizvoljno i na način koji je izazvao brojne sumnje. Ni javnost, a ni kandidati, ne znaju ko je i na osnovu čega odredio na koje okolnosti kandidati treba da se ispitaju na poligrafu, gdje će se sprovodi ispitivanje, kojim redosljedom, da li će svima biti postavljena ista pitanja i sl. Na kraju smo došli do čak apsurdne situacije da su strožiji uslovi i komplikovanija procedura za izbor v.d. direktora, nego za izbor direktora u punom mandatu.

MONITOR: Sporni izbor odigrava se u vrijeme dok se vlasti kunu u IBAR, odnosno dobijanje Izvještaja o privremenim mjerilima za poglavlja 23, 24, koja se tiču upravo vladavne prava. Koliko je Crna Gora daleko od vladavine prava?

RADULOVIĆ: Ovaj izbor je samo jedan od primjera koji pokazuje da živimo u ambijentu u kome je sve podređeno partijskim i ličnim interesima i pokušajima da se preuzme ili sačuva kontrola nad što većim dijelom sistema. Političke partije i njihovi lideri otvoreno pokazuju da ih javni interes ne zanima. Politička scena u Crnoj Gori uglavnom je podijeljena na dva dijela, od kojih bi jedan dio prodao Crnu Goru bez razmišljanja, a drugi dio bi je poklonio drugom. Pri tome i jedni i drugi državu i njene resurse doživljavaju kao plijen i koriste ih u ličnom i partijskom interesu. Istovremeno, brojne insititucije koje treba da obezbijede poštovanje pravnog poretka su nedovoljno funkcionalne. Kad svemu tome dodamo nepodnošljivo neznanje i veoma često i loše namjere kod političara i javnih funkcionera, onda je jasno koliko smo blizu ili daleko od društva vladavine prava.

MONITOR: Gdje je u tom smislu pravosuđe, i koliko smo daleko od njegovog reformisanja?

RAULOVIĆ: Nažalost, pravosuđe još uvijek nije ušlo u proces ozbiljnih i istinskih reformi. Vesna Medenica je ukupno 17 godina rukovodila pravosuđem na jedan autokratski način koji je favorizovao nestručne kadrove bez integriteta, a istovremeno sputavao profesionalce. Tri godine nakon njene ostavke i dvije godine od kada je ona uhapšena, sistem koji je ona sa saradnicima u pravosuđu kreirala i dalje je skoro netaknut. Možda je najbolji primjer za to upravo postupak koji se vodi protiv nje, gdje je suđenje do sada 15 puta odloženo i to na način koji pokazuje da je određenim akterima postupka i dalje dozvoljeno da se sa pravosuđem i državom izruguju jednako kako su to zajedno sa g-đom Medenicim radili dok je ona pravosuđem i formalno upravljala. Mislim da će tako biti sve dok se u cjelokupnom pravosuđu ne sprovede neka vrsta vetinga ili lustracije koja će pravosuđe očistiti od kadrova koji su ga doveli u stanje u kome se nalazi i koji sada sprječavaju početak ozbiljne reforme u pravosuđu. U fokusu tog procesa, pored odgovornosti, trabalo bi da bude ispitivanje zakonitosti porijekla imovine tih lica.

MONITOR: Šta su vlasti nakon pada DPS-a propustile da urade na reformisanju pravosuđa?

RADULOVIĆ: Osim izbora Glavnog specijalnog tužioca, teško da se može govoriti o pozitivnim potezima koje su vlasti nakon pada DPS-a preduzele na reformi pravosuđa. Prije se stekao utisak da su svi koji su vršili vlast željeli da u pravosuđu imaju nekoga ko će njima biti ono što je Medenica bila DPS-u. Od kada je DPS izgubio vlast, aktuelna Vlada je treća po redu. Niti jedna od tih Vlada nije uradila gotovo ništa da državnom tužilaštvu i pravosuđu uopšte poboljša uslove rada. Pozitivne stvari u pravosuđu prethodnih godina desile su se isključivo iz dva razloga. Prvi je izbor g-dina Novovića za Glavnog specijalnog tužioca, a drugi je dokazni materijal koji je Crnoj Gori stigao od strane Europola. To je u krajnjem dovelo i do procesiuranja g-đe Medenice, pa je logično i prirodno da ona i njeni saradnici čine sve da ospore i opstruiraju aktivnosti GST-a i materijal Europola. Ipak, zabrinjavajuće je da GST i pravosuđe nemaju adekvatnu i dovoljnu podršku od onih koji, bar deklarativno, ne pripadaju sistemu čiji značajan dio je bila g-đa Medenica. Izgleda da vladavina prava ne ide u prilog ni mnogima od njih.

MONITOR: Dok se u vladi dešava sukob oko bezbjednosnog sektora, na lokalnom nivou dešavaju se turblencije. Kako vidite slučajeve Andrijevica i Šavnik iz pravnog ugla?

RADULOVIĆ: Uvođenje tzv. prinudne uprave u Andrijevici od strane Vlade bilo je opravdano. Međutim, odluka Vlade da uvede prinudnu upravu u opštini Šavnik je sporna, isto kao što je sporna i odluka Skupštine opštine Šavnik da skrati mandat koji je prestao još 2022. godine. Nakon toga, sporna je bila i odluka Vlade da “povuče” odluku i kasnije opet da je objavi. Skupštini opštine kojoj je mandat istekao ne može se skratiti mandat, niti se može raspuštiti Skupština opštine kojoj je mandat istekao. Odluke o raspuštanju ili skraćenju mandata mogu se donijeti samo dok mandat traje. Primjeri Andrijevice i Šavnika potvrđuju da Crna Gora nema funkcionalne institucije koje treba da obezbijede poštovanje zakona, odnosno u tim slučajevima održavanje sjednice Skupštine opštine i održavanje lokalnih izbora.

Mislim da je dobra odluka predsjednika Milatovića da ne raspiše izbore u opštini Šavnik jer izborni proces po ranijoj odluci o raspisivanju izbora je tamo u toku, odnosno nije okončan. Pravni izlaz iz takve situacije je u tome da institucije obezbijede da se okončaju već raspisani lokalni izbori jer je to obaveza države i njenih institucija. Nažalost, na djelu imamo ogoljenu borbu za vlast koja, u nedostatku funkcionalnih institucija, ima prednost u odnosu na pravni izlaz i poštovanje zakona.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo