Povežite se sa nama

INTERVJU

MIODRAG LEKIĆ, LIDER DEMOKRATSKOG FRONTA: Spremni smo za formiranje šireg opozicionog saveza

Objavljeno prije

na

MONITOR: Premijer Milo Đukanović je u intervju TVCG kazao da se parlamentu daju ovlašćenja koja mu po ustavu ne pripadaju. Rekao je da postajemo zarobljenici ,,parlamentarne diktature… Kako tumačite ovu izjavu?

LEKIĆ: Taj intervju je, s jedne strane, pokazao krajnju nemoć čovjeka da odgovori na katastrofalne bilanse devastirane ekonomije, nezakonitih garancija vlade koje podležu pravno krivičnim kaznama i dugova koje ostavlja za sobom na teret osiromašenih građana. S druge strane, intervju je pokazao i njegov neskriven lični strah od gubljenja vlasti i posljedica konstituisanja pravne države. U toj groznici su saopšteni nove, zbilja tragikomične ocijene, recimo o parlamentu kao novom domaćem neprijatelju. Zanimljivo je i da crnogorska Skupština dobija status državnog neprijatelja i nosioca ,,diktature nekompetentnosti” baš u vremenu kada njen predsjednik dobija jedan prestižan međunarodni položaj.

MONITOR: Da li Skupština za premijera postaje nekompetentna zato što ne podržava vladinu politiku prema KAP-u ili ima i drugih grijehova?
LEKIĆ: Teza o diktaturi parlamenta kojom se navodno guši stručna kreativnost vlade, pored toga što je i komična, jeste duboko lažna. Prvo, vlada je unutar sebe blokirana. Povodom rebalansa budžeta i KAP-a posebno nezakonitosti u njegovom poslovanju, komponente DPS i SDP koje čine vladu imaju različite stavove. Možda premijer pod vladom podrazumijeva samo DPS. Sada SDP čini do znanja da su i oni u vladi, da se i ta partija nešto pita. Uostalom, stigli su zajedno, neko više neko manje, do tačke u kojoj je odgovrnost, pa i ona krivične materije, ogromna.

Drugo, ostaje činjenica da su Đukanović i vlada tražili od parlamenta da se izjasni o KAP-u, pokušavajući da se proširi odgovornost za vladine promašaje, a u nadi da će u parlamentu naći nove satelite za nastavak opasnog voluntarizma. Ne radi se o nikakvoj diktaturi parlamenta, već o njegovoj, ovoga puta kontrolnoj, zapravo odgovornoj ulozi. Što se tiče grijehova, premijerova dvočasovna elaboracija je bila puna prijetnji koalicionom partneru, pa o grijehovima ćemo se izgleda tek naslušati.

MONITOR: Premijer je optužio ,,pojedine lidere DF da su telefonirali važnim međunarodnim adresama da provjere da li imaju njihovu podršku za ulično rušenje vlasti nakon posljednjih parlamentarnih izbora”. Da li je to istina?
LEKIĆ: Da ponovim, radi se o još jednoj neistini koje premijer javno saopšti bez trunke stida. Možda ne treba isključiti da se Đukanoviću u očiglednom strahu od gubljenja vlasti sada priviđaju scene od prije 24 godine kada se dočepao vlasti upravo uličnim rušenjem prethodne vlasti. Ponuda koju nudim pred crnogorskom javnošću je, vjerujem, korektna. Ako pruži neki dokaz za jeftinu izmišljotinu koju je saopštio, trajno se povlačim sa političke scene, uz izvinjenje javnosti. Vidjećete, Đukanović se neće više oglašavati o tome, upravo po mjeri svoje odgovornosti za javnu riječ. Demokratski front se na političkoj sceni bori demokratskim sredstvima, poštujući ustav i zakone ove zemlje.

MONITOR: Nakon što su u DPS-u shvatili da neće dobiti podršku u parlamentu, iz skupštinske procedure povučen je rebalans budžeta. Đukanović je kazao da to po automatizmu ne znači pad Vlade. Znači li?
LEKIĆ: Naravno, da znači pad vlade. To važi i onda kada su u pitanju manje značajni vladini dokumeneti koji nemaju većinu u parlamentu.To je osnovno pravilo u evropskim zemljama, dakle u Evropi kojoj stremimo. Neko stvarno, neko samo verbalno.

MONITOR: Da li Đukanović računa na dogovor sa SDP-om u vezi sa rebalansom budžeta ili, eventualno, sa nekim iz opozicionih stranaka?
LEKIĆ: Ja to, vjerujte, pouzdano ne znam, niti bih nagađao. Znam da svi oni koji budu stali iza nezakonitih, korupcionaških radnji treba da preuzmu javnu odgovornost. Sačekaćemo ishod, koji uprkos najnovijim zaduživanjima vlade, mora uskoro doći. U pomenutom intervjuu Đukanović je vizionarski dugoročno zaključio ,,pregrmjeli smo ljeto”. Onda sačekamo kraj ljeta, kraj koalicione agonije kojom je nažalost zemlja uvučena u duboku agoniju. Ostavka Đukanovićeve vlade, formiranje prelazne vlade koja bi organizovala izbore na osnovu propisa Komisije za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, i izbori do kraja godine su jedini normalan ishod ovog haosa.

Posljednji je trenutak za zaokret, za novi elan, za izgrađivanje društva javne odgovornosti u Crnoj Gori.

MONITOR: U jednom trenutku činilo se da vlast neće politički preživjeti aferu Snimak. Međutim Anketni odbor je okončao rad tehničkim izvještajem. Kakva će biti sudbina afere Snimak?
LEKIĆ: Afera Snimak sa materijalnim dokazima o udruženom poduhvatu planiranja izborne krađe ostaje događaj koji takođe označava kraj političke grupacije koja se nezakonitim i nečesnim sredstvima bori za ostajanje na vlasti po svaku cijenu. Jedina pravedna sudbina afere Snimak jeste krivično i političko sankcionisanje njenih aktere.

MONITOR: Šta će povodom afere preduzimati opozicija, a kakav će po vašem mišljenju biti stav međunarodne zajednice?
LEKIĆ: Pored rezultata parlamentarne istrage sačekaćemo i rezultate nadležne tužilačke organizacije. Isto čeka i Evropska unije i drugi međunarodni faktori. Ne zaboravljamo, zajedno sa građanima, da su i pokradeni predsjednički izbori sastavni dio iste afere. Treba uzeti veoma ozbiljno mogućnost i najave da farsično izigravanje ove afera može usporiti korake prema Evropskoj uniji.

MONITOR: Demokratski front je nedavno proslavio godinu od formiranja. Iza vas su parlamentarni i predsjednički izbori. Kakav je bilans DF-a do sada?
LEKIĆ: Front je široki, dosljedno opozicioni koalicioni savez. Njega između ostalog karakteriše i multietnički sastav. Jedna četvrtina poslanika u parlamentu je iz Demokratskog fronta. Front funkcioniše na demokratski način. U DF se nalaze ranije parlamentarne stranke, grupe građana sa afirmisanim imenima u političkom životu, partije i liste isključivo na lokalnom nivou,veoma ugledan Savjet fronta, građanske asocijacije i udruženja penzionera, sindikalista, mladih, čak i jedan ogranak komunista, sve to i uz nestranačke ličnosti od kojih je jedna slučajno ili neslučajno na čelu Fronta. Politička filozofija fronta jeste njegovo dalje širenje na vrijednostima građanske demokratije.

Ko bude želio da nam se na tim vrijednostima pridruži kako bi zajedno gradili pravnu, dekriminalizovanu, ekonomski prosperitetnu, demokratsku, pomirenu crnogorsku državu – dobro je došao. S druge strane, mi smo toliko slobodan i nemonolitan savez da svako ima i mogućnost slobodnog napuštanja naše grupacije ukoliko u njemu ne nalazi svoju političku viziju.

Inače, u toku je nova faza širenja DF-a. Nije se slučajno premijer u intervjuu o deficitima u KAP-u i slomu državnih finansija okomio baš na DF jer otuda vidi najveću opasnost. Iako svjesni uspona naše političke grupacije, mi želimo da budemo dio još šireg saveza i stalnog građanskog foruma čije bi se autonomne članice zajednički, i ako treba uz određene razlike, borile za trajno utemeljenje slobodnog, kulturnog i ekonomski prosperitentnog crnogorskog društva.

MONITOR: Zbog čega nakon velikog protesta ispred zgrade Predsjednika nijeste nastavili sa vanparlamentarnim oblicima djelovanja i protestima?
LEKIĆ: Pretpostavljajući da me pitate za odnos DF, a ne ostalih opozicionih partija koje su imale nešto drugačiji izbor. Front je poslije velikog građanskog protesta 20. aprila u Podgorici napustio političko djelovanje kroz parlament. Tek kada smo izborili da se zaključci sa istog protesnog skupa nađu na dnevnom redu parlamenta vratili smo se, i to selektivno, kako bismo doprinijeli njihovoj realizaciji.

Podsjećam da su ti zaključci spriječili izbor tužioca po starom sistemu, naložili parlamentarnu i tužilačku istragu o aferi Snimak, otvorili rad parlamentarne komisije za izgrađivanje povjerenja u izborni proces uz uključivanje nevladinog sektora. Konačno zaključci su omogućili da se većina poslanika glasanjem u parlamentu odredi da su predsjednički izbori bili pokradeni i da ih treba ponoviti. Zaključci sa protesnog skupa su zatim koincidirali sa dobrim dijelom zahtijeva međunarodnih faktora, u prvom redu EU. Od realizovanih svih ovih zaključaka će zavisiti dalji oblici političke borbe DF-a.

MONITOR: Slijede lokalni parlamentarni izbori u više crnogorskih opština, između ostalih i u Podgorici. Da li opozicija ima strategiju za njih?
LEKIĆ: DF se ozbiljno priprema za predstojeće izbore. Bićemo otvoreni za formiranje još šireg opozicionog saveza jer je to model koji omogućava veću koncentraciju opozicionih snaga, a time veće izglede za izborne pobjede. Ovaj naš principijelan stav i zalaganje ne znači da nećemo poštovati sve autonomne i legitimne odluke drugih subjekata o načinu izlaženja na izbore. Mi ćemo biti spremni za sve varijante.

MONITOR: Nedavno je u Budvi održana ,,Parada ponosa”. Kakav je vaš stav o ovom događaju?
LEKIĆ: Pristalica sam prava svih manjina, pa i pripadnika LGBT organizacije. Smatram da oni ne smiju da budu anatemisani ni na jedan način. Vandalski ispadi određenih grupa u Budvi su za svaku osudu. S druge strane, ne treba biti ni agresivan u ime neke pseudo modernosti pa negirati takođe ljudska prava mirnim građanima koji su smatrali da parada u Budvi u sred ljeta nije najsrećnije rješenje. Mnogi su imali utisak je u čitavoj organizaciji bilo i određene manipulacije vlasti koja je težila da dobije neki lažan međunarodni poen, u vrijeme korupcionaških afera, i gotovo objavljenog bankrota zemlje.

Očigledno, napravljeni su prvi koraci na planu javnih prava jedne nepravedno diskriminisane populacije. Treba biti svjestan da ti prvi koraci u razbijanju psihološke barijere u jednoj tradicionalnoj, pa i konzervativnoj sredini kao što je crnogorska, nisu jednostavni. Uz smirenije tonove, bez gnjeva sa svih strana imaćemo izgledniju situaciju da se i u ovoj oblasti poštovanja ljudskih prava postupno, realnim koracima približavamo slobodnim, tolerantnim demokratskim društvima.

Marko MILAČIĆ

Komentari

INTERVJU

DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Otvoren prostor za pregrupisavanja na političkoj sceni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sasvim je izvjesno da Pokret Evropa sad nema kapaciteta da postane ozbiljna i demokratski ustrojena politička organizacija, što otvara prostor za moguća pregrupisavanja postojećih političkih aktera ali i, moguće, pojavljivanje nekih novih. Bez obzira na to kakvi će biti krajnji ishodi ovih procesa, izgledno je da oni sada neće voditi političkoj stabilizaciji i snaženju aktuelne izvršne vlasti. Ne bih se iznenadio da već naredne godine imamo vanredne parlamentarne izbore

 

 

MONITOR: Kako vidite izlazak iz PES-a predsjednika države Jakova Milatovića, i isključenje ministra pravde iz te partije Andreja Milovića?

VUKOVIĆ: Prvo što mi pada na pamet je komentar predsjednika te partije i aktuelnog premijera Milojka Spajića na pitanje novinara vezano za sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore na kojoj je ministar Milović bio targetiran kao problematičan tip od strane šefa Specijalnog policijskog tima. Spajić je tada rekao da ono što se čulo na sjednici „priliči muškoj svalačionici iz IVa, IVb… razreda…“ Aktuelna dešavanja u njegovoj stranci su takođe uporediva sa nadgornjavanjem tinejdžera u svlačionici željnih dokazivanja i moći.

Pokret Evropa sad meni liči na grupu ljudi koja se okupila sticajem okolnosti i koju ne povezuje nikakva čvrsta ideološka armatura, osim želje za dokazivanjem i moći. Čim te armature nema, onda su diobe i odlasci dio neke političke normalnosti. Osim toga, već na početku su pokazali da nijesu odmakli od autoritarnih modela političkog organizovanja u kome se insistira na monolitnosti i lojalnostim, a ne na unutarpartijskom pluralizmu koji kroz argumentovanu debatu vodi do odluka većine koje poštuje partijska manjina. U autoritarnim partijama i neistomišljenike u svojim redovima doživljavaju kao neprijatelje koje treba eliminisati, tako da mi se čini da Evropa sad funkcioniše po tome modelu.

Milatovićevo istupanje vidim kao dio pragmatičnog otklona od Spajićeve i Vladine olako obećane brzine reformi i boljeg života i mapiranje, u zavjetrini funkcije predsjednika države, neke izvjesnije vlastite političke budućnosti.

Iza Milovićevog isključenja izgleda da takođe stoji pragmatizam, kojim partijsko vođstvo žrtvuje važnu figuru zarad produžetka partije i zaštite ’kralja’.

MONITOR: Kako se to  može odraziti na buduće političke procese i funkcionisanje vlasti?

VUKOVIĆ: Sasvim je izvjesno da Pokret Evropa sad nema kapaciteta da postane ozbiljna i demokratski ustrojena politička organizacija, što otvara prostor za moguća pregrupisavanja postojećih političkih aktera ali i, moguće, pojavljivanje nekih novih. Bez obzira na to kakvi će biti krajnji ishodi ovih procesa, izgledno je da oni sada neće voditi političkoj stabilizaciji i snaženju aktuelne izvršne vlasti. Ne bih se iznenadio da već naredne godine imamo vanredne parlamentarne izbore.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

TATJANA LAZAREVIĆ, UREDNICA PORTAL KOSSEV: Tope se posljednje ružičaste naočare Srba sa Kosova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ciljano katastrofičnom” politikom iz Beograda , kosovskim vlastima se sve vrijeme, izgleda, obezbjeđuje alibi

 

MONITOR: Nedavno se navršilo 16 godina otkako je Skupština Kosova proglasila nezavisnost. Kada se govori o Kosovu, uvijek su u fokusu odnosi Albanaca i Srba. Mijenjale su se vlasti i u Beogradu i u Prištini, koliko i kako su se mijenjali međuetnički odnosi, i „zvanični“ i „nezvanični“?

LAZAREVIĆ: Odnosi srpskog i albanskog naroda su se dodatno zaoštrili unazad nekoliko godina. I jedni i drugi nastupaju sa pozicija samoviktimizacije i optuživanja druge strane za zlodela. Dijalog izostaje, a javni prostor je sa obe strane kontaminiran mržnjom, promocijom nasilja i propagande. Kod srpske zajednice dominira i strah, pride. Samoopredeljenje je podiglo očekivanja svom biračkom telu kada je u pitanju odnos prema Srbiji, Severu Kosova, kao i svojevrsnom istorijskom revizionizmu, i u taj balon su poslednju godinu dana uvukli i one koji su tradicionalno bili naklonjeniji drugim strankama – pre svega PDK, kao i LDK, i AAK. Ovakva situacija koincidira upravo sa promenom vlasti u Prištini. Dvadeset pet godina nakon konflikta, do pomirenja srpskog i albanskog naroda nije došlo, ali se život tokom godina normalizovao do nivoa izgrađene konstruktivne komunikacije, dijaloga i saradnje – bilo na pojedinačnom, ili lokalno-opštinskom nivou; ili čak, epizodno, i između samih pregovaračkih strana. Sa takvom je praksom prekinuto dolaskom Samoopredeljenja na vlast. Kako je za tango potrebno dvoje, zvanični Beograd prenaglašava već očigledne negativne efekte politike Samoopredeljenja po Srbe sa Kosova u meri izjednačavanja ‘kurtizacije’ Severa sa ‘okupacijom’, iako je sam Sever pod međunarodnom vojnom i administrativnom jurisdikcijom još od ‘99-sa čim se Srbija saglasila, kao i postepenim prenošenjem jurisdikcija na kosovske vlasti. Sever je de fakto militarizovan merama Prištine. Citiraću i utisak koji je vidjiv na severu – “ciljano katastrofičnom” politikom iz Beograda , kosovskim vlastima se sve vreme, izgleda, obezbeđuje alibi za postupke koje jedino iskreno ne odobravaju Srbi sa Kosova, ali i čija se volja ni za jednu stranu istinski ne računa.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

MONITOR: Vlasti se za sada hvale izborom upražnjenih pozicija u vrhu pravosuđa. Koliko je dobro obavljen taj zadatak?

MINIĆ: Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s Vladama i nakon promjene vlasti.

Sa iskustvom neposrednog očevica protivustavnog dijeljenja pravde i zastupanja imovinskopravnih interesa Crne Gore od strane dviju izabranih sutkinja Ustavnog suda Crne Gore kažem da je forma zadovoljena a suština, nažalost, nepromijenjena i opredijeljena dominacijom neodgovrne partitokratije.

MONITOR: Ministar pravde najavio je brojne izmjene zakona koje se tiču pravosuđa, od kojih su neke osporavane, kao i novi specijalni sud. Kako komentarišete te najave?

MINIĆ: Kao sve zbrzavane aktivnosti o stvarima za koje je neophodno najšire uključenje, inače našeg preskromnog potencijala, kompetentnih ljudi. Te izmjene se  kvalitetno mogu donijeti nakon svestranog stručnog sagledavanja stanja i mjera u skladu sa sveobuhvatno utvrđenim potrebama.

MONITOR: Doskorašnja zastupnica u Strazburu Valentina Pavličić podnijela je tužbu protiv Vlade zbog razrešenja. Kako komentarišete oluku Vlade da razriješi zastupnicu Pavličić prije odluke Ustavnog suda?

MINIĆ: Karakterističan volunatrizam od strane ove kao i prethodnih Vlada nakon “osvježenja”. Uz  ignorantski odnos prema neophodnim procedurama, i bez temeljinog  pristupa u oblasti razrješenja i imenovanja.

MONITOR: Ove sedmice uhapšen je jedan od suvlasnika kompanije Bemax i više drugih osoba zbog šverca cigareta. Kako vidite tu akciju SDT –a?

MINIĆ: Kao jedan u nizu primjera odlučnosti odgovornog nosioca pravosudne funkcije na čelu SDT-a  da radi svoj posao, uprkos odsustvu neophodnih kadrovskih, prostornih i ostalih uslova. To pokazuje  suštinsku razliku koja se postiže pravilnim izborom/smjenom GST-a.

Nadam se sličnoj promjeni i izborom VDT-a. No, moje strepnje su brojne i, bojim se, vrlo realne u pogledu mnogih  neophodnih faktora za uspješan ishod rada posvećenih nosilaca složenih, izazovnih i višestruko opasnih pravosudnih funkcija u ambijentu (kakav je crnogorski) decenijama kontaminirane države i društva.

MONITOR: Mnoge optužnice vezane za visoke funkcionere i organizovani kriminal još čekaju epilog. Koliko je pravosuđe u stanju da ih iznese?

MINIĆ: Nepoznat mi je kvalitet tih optužnih akata. Međutim, poznavajući sudski sistem plašim se da nije u pitanju moj pesimizam već realan strah za ishod i najkvalitetnijih optužnica pred netaknutim ostatkom sudstva koncipiranog od strane “ostvarenih” mafiokratskih struktura u svim trima granama vlasti. Nažalost, poznati su ponižavajući prostorni i ostali uslovi prvenstveno  za rad tužilaštva, ali i neodgovarajući kapaciteti i kriterijumi prijema i napredovanja u sudskoj vlasti. U  kontinitetu. Sve uz apsolutnu nedoraslost vladajuće i opozicione “političke elite” izazovima prijeko potrebne temeljite reforme sudstva i  uopšte  pravosuđa.

Zbog brojnih limitirajućih činjenica pesimista sam u pogledu skorije transformacije pravosuđa. Kontinuirane su  barijere promjenama u vidu nepromijenjene neodgovornosti svih vlasti tokom proteklih godina i decenija.

MONITOR: Uprkos obećanjima, SDT  još čeka podršku vezanu za prostorne i druge kapacitete. Šta to govori? 

MINIĆ: To svjedoči o nezrelom društvu. Nerealna su očekivanja laičke javnosti od pravosuđa u postojećim ljudskim i svim ostalim kapacitetima, tačnije ograničenjima. Zbog donosioca odluka koji su  nedorasli situaciji, odluke izostaju a nerijetko je bolje da se takve ne donose.  Partitokrate su jednako siromašnih stručnih kapaciteta,  a  njihove odluke su  vođene ličnim i partikularnim interesima, sa enormno naraslim kvazipopulizmom nakon “osvježenja” od 30.08.2020. godine. U odsustvu neophodne građanske svijesti u crnogorskom društvu,  oni se samo pod pritiskom spoljnih činilaca,  u vezi sa ispunjenjem uslova za pristupanje Evropskoj uniji , bave pravosuđem. I to u mjeri koja nije nastavak zastoja u tom procesu koji su svjesno napravile mafiokrate,  a  nakon njihove smjene nastavile partitokratske strukture zarobljene prizemnim ličnim i međupartijskim (i unutarpartijskim) obračunima.

Suvišno je ponavljati odsustvo neophodnog uticaja stručne javnosti u pravcu suštinskih promjena u pravosuđu i u državi i društvu u cjelini.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo