Povežite se sa nama

INTERVJU

MIODRAG LEKIĆ, LIDER DEMOSA: Ulazimo u duboku institucionalnu krizu

Objavljeno prije

na

MONITOR: Saopštili ste da je jasno da su zapleti u vladajućoj koaliciji doveli do nelegitimnosti vlade i da bi jedini logičan rasplet bio da premijer da ostavku. Mislite da će je dati?
LEKIĆ: U elementarno demokratskim sredinama gdje se drži do pravila, javne odgovornosti i dostojanstva političkih aktera, ovakve situacije uzrokuju pad vlade. Nakon što koaliciona vlada nije sposobna, i to već u dužem periodu, da za svoje zakonske predloge i druge inicijative obezbjedi većinsku podršku u Parlamentu, što je dovoljno za pad vlade, ulazimo u duboku političko institucionalnu krizu koja je ,,obogaćena” sa još dva teška momenta.

Prvo, u toku je raspad SDP u formalno unutrašnjem obračunu iza kojeg, kao što to zna cijela Crna Gora, političko logistički stoje specijalni punktovi Đukanovićeve vlasti. Drugo, vlada je sada i formalno nelegitimna jer u njoj sjede potpredsjednik Vujica Lazović i ministar Ivan Brajović iz u ovom trenutku neindetifikovanih političkih sredina, i bez verifikovane podrške skupštinske većine.

Ne znam da li će Đukanović podnijeti ostavku vlade, ali znam da ne postoji druga zemlja koja se deklariše demokratskom u kojoj se pad vlade u ovakvim uslovima ne bi dogodio.

MONITOR: Da li će opozicija ionicirati izglasavanje nepovjerenja vladi?
LEKIĆ: To jeste bitno pitanje u ovom trenutku koje zahtjeva promišljene odluke sa sagledavanjem svih posledica.

Kada bismo sa sigurnošću računali na većinu tokom glasanja u Parlamentu inicijativu bismo odmah pokrenuli. Ma koliko zvučalo i paradoksalno, strategija i dalji potezi SDP-a ovom trenutku nisu do kraja jasni. U toj stranci još traju unutrašnje turbulencije i spoljni udari medija, pa i onih najvulgarnijih pod kontrolom Đukanovićevih službi. Problem je i što DPS izgleda računa i na kupljene saveznike u nominalnoj opoziciji koji bi morali jasno narednih dana da se izjasne kako bi glasali o nepovjerenju vladi, preuzimajući odgovornost pred javnošću i za scenario njihove trajne bruke u Crnoj Gori, ukoliko se opredijele za podršku nelegitimnoj vladi.

Ukoliko Đukanović ne podnese ostavku, zadatak opozicije, sada govorim o Demosu, jeste da u Parlamentu, u javnosti i pred međunarodnim činiocima demistifikujemo paralizu i neregularnost vlade i političkog sistema. Ovo ne isključuje da se, u adekvatnom trenutku, pokrene i pitanje nepovjerenja ovoj nelegitmnoj vladi.

Eventualna dalja kohabitacija DPS i SDP svakako bi bila dalja manifestacija kukavičluka i licemjerstva, strah od gubljenja privilegija te dvije partije. NATO i neizvjesna pozivnica bili bi njihov najvjerovatniji alibi. U toj situaciji nastavka partnerstva sa nelegitimnom vladom, i ovdašnjim partnerima iz vlasti pod sjenkama kriminala i korupcije – i sam NATO bi rizikovao određenu kompromitaciju u ovdašnjoj ozbiljnoj javnosti, pa i šire.

MONITOR: Šta će biti najgora posljedica krize u vladajućoj koaliciji?
LEKIĆ: Umjesto nuđenja građanima, makar i u poslednjem trenutku ozbiljne i kompetentne strategiju izlaska zemlje iz duboke ekonomske, pravne, duhovne krize nastavlja se agonija zemlje i njenih građana.

Nastavlja se, naime, vlast koja svakodnevno demonstrira da je van javne kontrole i sa pojedincima i grupama van pravnog poretka, vlast koja namjerava da nedostatak kompetenetne ekonomske inicijative i dalje zamjenjuje dužničkim kockanjem i rasprodajom poslednjih nacionalnih resursa. Vlast koja je opsjednuta svojim daljim trajenjem, strahom od utemljenja pravne države i tako daleko od vizije vrijednosnog karaktera neophodne za stvaranje zajedničkog imenitelja nacionalno državnog identiteta.

MONITOR: Govorite i o aktuelnom trendu imenovanja počasnih građana iz regiona, uglavnom protagonista krvavih dešavanja proteklih decenija ?
LEKIĆ: Da, mislim i na to, što je između ostalog i manifestacija produbljivanja etnocentričnih tendencija, odnosno podjela zemlje po etničkim šavovima, novi talas ne baš naivne fragmentacije i provincijalizacije ovog prostora. Zanimljivo je da su u Beranama za Nikolića i Ulcinju za Tačija postignut maksimalni konsenzusi, najveće jednoglasje političkih snaga od uvođenje višestrančkog sistema.

Da se razumijemo, mi smo, iako mala, veoma složena zemlja, polivalantnog identiteta, sa previše istorije po glavi stanovnika. U tom smislu govorim o potrebi traženja zajedničkog imenitelja kojim ćemo ne samo lakše “pomiriti” naše Istoke i Zapade, zajednički prevladati prošlost bez čega nema demokratske budućnosti, odnosno stvoranje temelja za duhovno jedinstvo kao uslova istinski zajedničkog života u Crnoj Gori.

Tema koju smo dodirnuli je van interesovanja naša političke elite koja je više koncentrisana na pojedinačne i klijentilističke interese, kontrolu pravosuđa, finasiranje propaganda u kontrolisanim medijma.

MONITOR: Apelovali ste na opozicione snage da “održe moguću povezanost i saradnju o ovom trenutku, kako bi zajedno na demokratski način doprinijeli raspletu duboke državno institucionalne krize”. Koliko je to realno očekivati jer je već neko vrijeme proces usitnjavanja opozicije u toku ?
LEKIĆ: Ako vlast u svojoj samovolji uporno ispoljava javnu neodogvornost, opozicija tako nešto sebi ne smije dozvoliti, naravno, ako pretenduje da bude kredibilna alternativa vlasti.

Suštinski problem nije usitnjavanje, koje je inače prolaznog karaktera, i koje može pomoći građanima da jasno sagledaju profile, uloge i kapacitete svih subjekata u nominalnoj opoziciji.

Demos i ja lično ćemo nastaviti da se zalažemo za zajedničko dijelovanje opozicionih snaga, ponavljam u mogućoj mjeri. Zajedničkim snagama su veći izgledi na uspjeh opozicije i početak neophodnih reformskih promjena u zemlji zato je to naša primarna obaveza prema građanima.

MONITOR: Hoće te li sarađivati sa Demokratskim frontom iz kog ste nedavno izašli?
LEKIĆ: Demos, koji primarno drži do ozbiljnosti u javnom djelovanju, će sarađivati sa svima onima u opoziciji koji ispunjavaju dva logična politička-javna uslova. Prvo, moraju imati nesporan opozicioni, antirežimski karakter. Drugo, sarađivaćemo sa onima koji su spremni na javno ozbiljne i kredibilne dijaloge i sporazume.

MONITOR: Premijer već duže pokazuje da je spreman i da skrene s puta evropskih integracija kako bi sačuvao poziciju nedodirljivog i svoje poslove. Koliko je to realan scenario ?
LEKIĆ: To je, nažalost, realan scenario. Analizirajući njegove javne nastupe, kolektivnu propagandu i medije koje kontroliše primjetno je nadanje da će NATO iz strateških razloga, i to prije od EU, progledati kroz prste nepostojanju reformi i konkretnim rezultatima u borbi protiv kriminala i korupcije.

Svima je ovdje jasno da je Đukanović na putu od Gazimestana do NATO-a mjenjajući ideologije, državne projekte, lična nacionalna stanja daleko više mislio o trajanju svoje vlasti, ličnom i porodičnom bogaćenju nego o građanima i vrijednosnoj stvarnosti u Crne Gore.

MONITOR: Šta je potrebno da se Crna Gora izvuče iz decenija zločina , mržnje, korupcije, kriminala i postane demokratska zemlja?
LEKIĆ: Šanse za pravi odgovor na to suštinsko pitanje su veće ukoliko se njime bavi šira, dakle ukupna demokratsko građanska javnost. U takvim uslovima može nastati Pokret većine za interese većine sa snagom stvaranja uslova za preokret, preusmjeravanje kretanja, za opštedruštveni konsenzus o vrijednosnim kordinatama ove umorne zemlje, a prije toga zaustavljanje ekonomskog pada u bezdan.

Uspon građanske hrabrosti, individualne i kolektivne jeste uslov nove emancipatorke faze crnogorske istorije. Mislim da to vrijeme dolazi, sa neminovno i poželjno, u mogućoj mjeri, novim protagonstima na javnoj sceni.

Grčka docet

MONITOR: Grci su na referendumu rekli ne kreditorima. Šta to znači za Grke, ali i za Evropsku Uniju i njen koncept? Koliko je istorijski u stvari važno ono što se dešava u Grčkoj danas ?
LEKIĆ: Bez obzira koji će se ishod dogoditi, da li će se usaglasiti neki plan B ili C nastala kriza ima dalekosežne dimenzije. Svakako ekonomske, ali bez sumnje i političke, potencijalno i geopolitičke.

U igri je Grčka, ali i Evropska unija, u svakom slučaju euro zona, u igri je Jugo -istok Evrope, Mediteran po mnogima sa dramatičnijim problemima čak dramatičnijim od proizvedene krize u Ukrajne. Konačno u igri je nestabilni Balkan, Grčka je balkanska zemlja, razlog više za našu pažnju i ovdje u Crnoj Gori.

Aludirajući na civilizacijske dugove Evrope pa i svijeta prema Grčkoj francuski predsjednik Valeri Žiskar D’Esten je 1981. prilikom rasprava o primanju Grčke u EU i tada dijelom u Briselu ispoljenim sumnjama o postignutim paramatrima te zemlje rekao:,, Kako možemo Platonu reći Ne!?”

U grčkoj mitologiji nije bilo Bogova kredita. Ako su danas aktuelni, oni sigurno nisu u Grčkoj, prije bi mogli biti u Briselu, Berlinu ili na nekom trećem mjestu.

U konkretnoj dužničkoj odiseji Grčke prema Troj(k)i postoje nepotpune, zapravo paralene istine. S jedne strane, ne može se negirati vladavina principa čistih računa. Pod pretpostavkom da su stvarno čisti. Ali isto tako institucije kreditora ne mogu negirati princip suverenosti zemlje, tekovine samostalnog i demokratskog odlučivanja, prava zemlje na vođenje politike socijalne države. Nemamo prostora za analizu svih argumenata pro e contra. Ne znamo kako će završiti moderna grčka tragedija. U onoj klasičnoj – to znamo – glavni junak na kraju strada . Još nema ni odgovora ko je glavni junak u ovoj na prvi pogled ekskluzivno dužničkoj priči, pa ni ko će najviše stradati. Nadajmo se ne – demokratija, pravda i istina. Kako god sve završi u ovom vremenu dalekom od grčke slave, usuđujem se reči da opet – Grčka docet.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo