MONITOR: Kako komentarišete odluku Međunarodnog suda pravde da odbaci zahtjev BiH za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid?
LAZOVIĆ: Sud nije ni imao priliku da razmatra zahtjev BiH, jer je odbačen u pisarnici suda. Razlog: nedostatak većinske volje članova Predsjedništva BiH da potvrde validnost agenta BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Tri člana Predsjedništva BiH su imala tri različita pristupa. Mladen Ivanić je bio protiv, Dragan Čović suzdržan, a Bakir Izetbegović bio je za potvrđivanje Sakiba Softića kao validnog zastupnika BiH u Međunarodnom sudu pravde.
Razjedinjenost članova Predsjedništva je bila dovoljna da se u startu odbaci zahtjev. Na temelju različitih odgovora Sud je odbacio apelaciju sa obrazloženjem da nadležni državni organ nije donio nikakvu odluku u ime države. Dakle, odgovornost za odbacivanje zahtjeva BiH je na članovima Predsjedništva BiH. Posebna je odgovornost Dragana Čovića koji je ne dajući podršku reviziji zanemario prava bošnjačkih i hrvatskih žrtava – pobijenih i protjeranih sa prostora Republike Srpske. Sramotno je da je više vodio računa o interesima Srbije i Hrvatske nego o pravu žrtava i interesu vlastite države.
MONITOR: Kakva reagovanja dominiraju u BiH?
LAZOVIĆ: Poslije uzavrele političke situacije prije podnošenja presude danas je stvorena atmosfera međusobnih političkih optuživanja. Žestoke reakcije koje su dolazile iz Republike Srpske nisu zamijenjene likovanjem. I to je dobro. Politički predstavnici HDZ BiH se uglavnom drže po strani. Kao i obično. Opzicione partije u FBiH nadmeću se koja će više udariti po lideru SDA Bakiru Izetbegoviću. Međutim, kod svih pravednoljubivih građana koji znaju šta se dešavalo tokom agresije Miloševićevog režima u BiH, a pogotovo bošnjačkom narodu, vidno je ogromno razočarenje. Onemogućavanje dostizanja pravde kod Bošnjaka stvara osjećaj napuštenosti i prevare kako od strane domaćih tako i međunarodnih zvaničnika.
MONITOR: Kako je odluka suda prokomentarisana u Republici Srpskoj?
LAZOVIĆ: Na zajedničkoj press konferenciji u Banjaluci predsjedavajući Predsjedništva Mladen Ivanić i ministar vanjskih poslova Igor Crnadak, nisu skrivali zadovoljstvo što je odbijena apelacija BiH. Tvrde da su bili uvjereni u takav ishod, a Mladen Ivanić to doživljava kao svoju pobjedu. Ova morbidna i neprihvatljiva Ivanićeva izjava kao da se još jednom obračunava sa pobijenim bošnjačkim žrtvama. Ivanić nije nikoga pobijedio jer je njegova ,,pobjeda” samo učinila pravosnažnom prvostepenu presudu po kojoj su i Srbija i RS krivci za genocid u Srebrenici. Srbija, jer ga nije spriječila, a vojska i policija RS što su ga počinili.
MONITOR: Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović potencira važnost presude o genocidu donijete u Hagu 2007.
LAZOVIĆ: Svakako da je ta presuda važna. Ona naznačuje odgovornost Srbije za nesprečavanje genocida kojeg su počinili vojska i policija RS u Srebrenici. Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici je teška hipoteka koja bi trebala da opterećuje svijest srpskih političara i u Srbiji i u RS. Vučić i Dodik, koliko god se trudili da negiraju počinjeni genocide, u tome neće uspjeti. Od presude Međunarodnog suda pravde u Hagu neće moći pobjeći sve dok se ne distanciraju od pogrešne velikosrpske politike Miloševićevog režima i zločina koji su počinjeni u ime te ideologije.
MONITOR: Na adresu Izetbegovića stigle su mnoge optužbe nakon što je u Hagu odbijen zahtjev za reviziju…
LAZOVIĆ: Iz RS-a te optužbe ne prestaju. Podižu se optužnice protiv njega i Sakiba Softića. U FBiH identična situacija. Od plebiscitarne podrške koju je imao u postupku podnošenja revizije nakon negativnog stava Suda lider SDA se pretvara u glavnog krivca. Gotovo svi opozicioni politički lideri su poticali Izetbegovića da niko nema pravo uskratiti žrtvama genocida pokušaj dostizanja pravde, a danas traže njegovu ostavku. Politički populizam na ovako osjetljivom pitanju trebao bi izostati. Pitanje revizije nadilazi značaj bilo kojeg pojedinca, pa time i Bakira Izetbegovića. Odgovornost Izetbegovića je u tome što je od javnosti krio upitnost BH agenta na koji je pismom iz Haga bio upozoren prošle godine.
MONITOR: Politički lideri iz FBiH zatražili su zbog toga njegovu ostavku.
LAZOVIĆ: Osude ovakvog nedržavničkog ponašanja imaju mjesta. Bakir je sam sebe doveo u težak položaj. Trebao je na vrijeme objelodaniti informaciju i pokrenuti proceduru potvrđivanja agenta od strane Predsjedništva BiH. Vrijedilo je pokušati da se na stranu žrtava genocida pridobije i Dragan Čović čiji je glas u Predsjedništvu BiH presudan.
MONITOR: Može li novonastala situacija uticati na odnose u regionu, prvenstveno BiH sa Srbijom?
LAZOVIĆ: Ne vjerujem da će se odnosi u regionu nakon odbacivanja zahtjeva za reviziju presude dalje usložnjavati. Vjerujem u suprotno. Uslijediće popuštanje tenzija i normalizacija odnosa između BiH i Srbije. Zanimljivo je da reakcije iz Beograda prije podnošenja revizije nisu bile zapaljive nego umjerene.
MONITOR: Aleksandar Vučić je izjavio da odbacivanje zahtjeva ne vidi kao pobjedu, jer će pobjeda biti kada Srbi i Bošnjaci budu razumjeli da treba da gledaju u budućnost.
LAZOVIĆ: To je dobrodošla izjava, ali joj fali državotvorni okvir. Odnosi između država BiH i Srbije su prioritet. Građani BiH moraju se konkretnim djelima iz Srbije uvjeriti u iskrenost Aleksandra Vučića. Premijer Srbije bi trebao znati da se ne mogu graditi dobri odnosi sa Bošnjacima, a istovremeno neprihvatati Ustavni sud BiH i njegove odluke odlazeći na neustavno obilježavanje Dana RS-a. Ne može se graditi dobar odnos sa Bošnjacima, a negirati odluku Međunarodnog suda pravde o genocidu u Srebrenici. Ne može se graditi dobar odnos sa Bošnjacima, a ćutati kada u njegovom prisustvu iz ureda Vlade Srbije Milorad Dodik ponižava i negira BiH. Moram biti iskren pa priznati da u posljednje vrijeme Sarajevo uočava blago distanciranje Vučića od politike Milorada Dodika.
MONITOR: Zašto je Vučiću dodijeljena Plaketa opštine Srebrenica?
LAZOVIĆ: Plaketu je dobio, kako u obrazloženju stoji, za ogroman doprinos i pomoć oporavku i razvoju opštine. Pet miliona eura koje je donirala Vlada Srbije za razvojne projekte u Srebrenici bilo je izgleda dovoljno da i poneki Bošnjak u opštinskom vijeću digne ruku za Vučića. Moj drug iz SDP-a koji je glasao za nagradu otvoreno je rekao da je to uradio što je Vučić jedini premijer koji je materijalno pomogao Srebrenicu i što želi da se nepovjerenje zamijeni građenjem dobrih međuetničkih odnosa u Srebrenici.
MONITOR: Prolazi li BiH kroz veoma tešku i neizvjesnu političku situaciju?
LAZOVIĆ: BiH je krhka država. Iz Dejtona nam je isporučena kao nedovršena građevina čija konstrukcija neprestano podrhtava pod teretom loših ustavnih rješenja. Kao takva prolazi kroz teške tranzicione izazove. Politička neizvjesnost je ovdje konstanta. U BiH se još vode politički sukobi za ostvarenje ratnih ciljeva. Danas to rade udruženo Dodik i Čović kao što su to u ratu radili Karadžić i Boban. Treći entitet Dragan Čović, lider HDZ-a, pokušava dobiti uz pomoć Dodika, koji zauzvrat očekuje pomoć od Čovića u razvlašćivanju i slabljenju državnih institucija. Danas im je prioritet da izbace strane sudije iz Ustavnog suda, jer su im očito oni prepreka da potpuno blokiraju sudske odluke. Međutim, bez obzira na teške trenutke sa kojima se suočava, bosanska država je kroz svoju istoriju pokazala da je jača od svojih protivnika.
MONITOR: Da li će se pogoršani odnosi u regionu riješiti dogovorima ili postoji opasnost od novih ratnih sukoba?
LAZOVIĆ: Niz otvorenih pitanja koja su bila predmet sporenja ili još opterećuju odnose u regionu siguran sam da se neće rješavati sukobima već razgovorima i dogovorom. Iako se interesi velikih sila prelamaju preko našeg regiona uvjeren sam da nikome u regionu nije do ratnih sukoba.
BiH u dejtonskim okovima
MONITOR: Vi ste nedavno rekli da je BiH sputana dejtonskim okovima čije ključeve drže vlasti Republike Srpske. Da li je i danas tako?
LAZOVIĆ: Sadašnje dejtonsko ustavno-pravno i teritorijalno rješenje sa dva entiteta u BiH proizvodi stalne nesporazume i sukobe. Otuda i blokade na njenom evropskom putu. Od nas se traži da brže koračamo ka Briselu i evropskim integracijama, a noge nam vezane Dejtonskim rješenjima koja omogućuju Republici Srpskoj da preko entitetskog glasanja u Parlamentu BiH blokira sve što jača državu i njene institucije. I tako će biti sve dok Dodik ne prestane voditi politiku kao igru u kojoj nema dobitka za RS ukoliko BiH ne izgubi. Ili dok se ne promijeni sadašnji Ustav iz kojeg će se eliminisati sve blokade i diskriminacije ljudskih prava i sloboda. Danas su po dejtonskom ustavu Srbi u FBiH u podređenom položaju u odnosu na Bošnjake i Hrvate, a oni su opet u RS-u u podređenom položaju u odnosu na Srbe. Sa ovakvim Ustavom koji vrvi od diskriminacionih normi BiH ne može ući u EU.
Primat nacionalnih politika
MONITOR: Ima li u BiH snaga koje mogu stabilizovati sadašnju političku situaciju. Šta može uraditi SDP BiH?
LAZOVIĆ: Političku situaciju u BiH aktelne vlasti teško mogu stabilizirati. Sadašnji Ustav i postojanje dva entiteta, RS i FBiH, pogoduje učvršćenju etničkih i političkih podjela na kojima nacionalne politike dobijaju primat u odnosu na građansku opciju. SDP BiH je pokrenuo proces okupljanja i saradnje socijaldemokratskih stranaka u građanski blok koji bi trebao zajedno izaći na predstojeće opšte izbore 2018. godine. U široj postizbornoj koaliciji sa liberalnim i drugim građanskim opcijama SDP bi mogao pretendovati na osvajanje vlasti što bi dovelo do stabilnosti i prosperiteta države.
Četničke parade
MONITOR: Kako komentarišete nedavno okupljanje četnika u Višegradu?
LAZOVIĆ: Parada kokardi, crnih uniformi i četničih zastava, koja se organizuje svake godine ne samo u Višegradu već po potrebi i drugim djelovima RS, govori o blagonaklonosti aktuelnih vlasti RS prema ovakvim skupovima. Nisu to samo folklorna okupljanja anahronog četništva kako su pojedini srpski političari opravdavali ta okupljanja već je to sramna mrlja zvanične srpske politike koja pretenduje na evropske integracije. Žalosno je da niko iz RS, ni Dodik ni Ivanić, niti bilo ko drugi, javno ne osuđuje niti se ograđuje od četničkih skupova. Porazna je činjenica da upravo poslanici iz RS-a u dva navrata odbijaju donošenje državnog zakona o zabrani neofašističkih organizacija.
Veseljko KOPRIVICA