Povežite se sa nama

Izdvojeno

MOJKOVAČKO KOMUNALNO PREDUZEĆE U DUGOVIMA: Spolja gladac, a  unutra jadac

Objavljeno prije

na

Mojkovačko preduzeće Komunalne usluge Gradac dugo je imalo imidž  preduzeća bez problema,  u kojem radnici primaju zarade po ,,švajcarskom modelu”. Uvid u finansijsko stanje  i tehničku  dokumentaciju infrastrukture, kojom upravlja ta firma, ovih dana, pokazalo je da je idila bila samo varka

 

Neobezbijeđen vodozahvat gradskog vodovoda, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda  (PPOV) bez potrebnih dozvola za rad,  Reciklažni centar sa transfer satnicom koji nikad nije radio, sa blizu 850.000 eura  duga… To je samo dio onog što opterećuje poslovanje mojkovačkog  preduzeća Komunalne usuge Gradac. Dodatno, novi menadžment muče i  neriješeni imovinski odnosi na dijelu vodoizvorišta gradskog vodovoda, katastrofalno stanje deponije na obali Tare,  ali i jasni signali od radnika da su spremni na štrajk i u slučaju najmanjeg kašnjenja zarada.

To preduzeće je dugo u javnosti ostavljalo utisak firme bez problema.  Radnici su uglavnom privlačili pažnju medija kreativnošću, pa su simpatije javnosti zaslužili originalnim oslikavanjem čistača za snijeg, kontejnera i pješačkih prelaza. Mojkovac je, zahvaljujući njihovoj mašti i trudu, tokom novogodišnjih praznika često dobijao epitet najljepše okićenog grada, a bivši direktor Predrag Smolović hvalio se novinarima kako plate dijeli po „švajcarskom modelu“, pet dana unaprijed.  Zbog svega toga,  malo kome je padalo na pamet da  se detaljnije bavi poslovanjem te firme i otkrije, očigledno brojne i dugo gomilane,  probleme o kojima je minule sedmice  progovorio novi v.d. direktora Bojan Mišnić. Iza blistave „fasade“ poslovanje Komunalnih usluga Gradac, krije se, ipak, vrlo problematično finansijsko stanje, ali i zabrinjavajuće stanje infrastrukturnih objekata i mnogo nezadovljnih povjerilaca.

„Po preuzimanju funkcijie v.d. izvršnog direktora d.o.o Komunalne usluge Gradac zatekao sam nepovoljnu finansijsku situaciju, koja je uslovljena neredovnim izmirivanjem obaveza prema dobavljačima, kao i opterećenjima reprogramom kredita i ratama za mašine u mjesečnom iznosu od preko 5.000  eura. Dug prema dobavljačima iznosi preko 80.000, a po osnovu neizmirenih obaveza za doprinose preko 765.000 eura“ , saopštio je Mišnić.

Za Monitor tvrdi da je u toku revizija u firmi na čijem je čelu, pa će se tačno stanje duga znati uskoro. No, do tada, i ono što su konstatovali, kaže Mišnić, dovoljno govori o nedomaćinskom odnosu.

Izuzetno teška situacija nametnula je prvo da  počne  ,,podizanje procenta naplate komunalnih usluga za pravna i fizička lica“.  Po tom osnovu, tvrdi v.d. direktora, u prethodnom periodu,  preduzeće  je minimalno prihodovalo. Mišnić planira i da dug umanji iznajmljivanjem mehanizacije preduzeća. Prema njegovim riječima ,,mehanizacija je u prethodnom periodu  zloupotrebljavana i u većini slučajeva neadekvatno naplaćivana“. Ohrabren je aktivnostima koje država i Opština preduzimaju na rješavanju stanja na gradskoj deponiji. Očekuje trajna rješenja za taj prostor do kraja godine.

Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović najavila je da su se stekli  uslovi za raspisivanje tendera, obezbijeđena su finansijska sredstva za rješvanje tog ogromnog ekološkog problema.

„Deponiju na obali  Tare smo zatekli u katastrofalnom stanju zbog nemarnog i neplanskog odlaganja otpada, što je dovelo do popunjenosti kapaciteta od preko 90 odsto. Jedan dio deponije smo uspjeli da obezbijedimo uz pomoć firme, koja raspolaže potrebnom mehanizacijom za takvu vrstu poslova, kako ne bi ugrozili eko-sistem rijeke Tare”, kaže Mišnić.

Sada je u planu države i Opštine da na mjestu današnje deponije naprave park, koji će služiti i u turističke svrhe. Za taj i druge projekte, koji se tiču upravljanja otpada u Mojkovcu,  biće potrebno oko tri milona eura.  Da su se obistinila obećanja državne i lokalne vlasti od prije tri godine,  Mojkovčani bi već imali funkcionalan Reciklažni centar sa transfer stanicom. Kamen temeljac za taj objekat postavio je 2019. godine tadašnji premijer Duško Marković, a već naredne godine, radovi su, navodno, bili u završnoj fazi. Međutim, sve što je oko Reciklažnog centra funkcionisalo za to vrijeme je zapošljavanje partijski podobnih. Nova  lokalna vlast raskinula je prije nekoliko mjeseci ugovore sa sedmoricom,  koji su zvanično ,,radili” u objektu, koji nikad radio nije. Ostao je samo stražar.

Transfer stanica sa sortirnicom nalazi se na, donedavno neuređenoj,  lokaciji bivšeg Rudnika olova i cinka Brskovo, a ukupne je površine blizu 10.000 metara kvadratnih. Pored sortirnice, sadrži administrativni objekat i vagu, a predviđena je za sakupljanje različitih kategorija otpada. Kako je objašnjavano srednom 2020., ralizacijom tog projekta ,,rješava se problem odlaganja čvrstog otpada na duži vremenski period”.  Taj predizborni projekat koštao je, navodno,  1,94 miliona eura, koje su Vlada Crne Gore i Uprava javnih radova obezbijedile kroz kapitalna ulaganja.

Prema pouzdanim informacijama Monitora ispostavilo se da  PPOV u tom gradu  funkcioniše već više od 10 godina, a da nikad nije obavljen tehnički prijem. Mnogo šta u radu  tog postrojenja godinama ne zadovoljava ni najniže kriterijume  i standarde. Kako je izračunalo novo rukovodstvo preduzeća Konunalne usluge Gradac da bi se PPOV ,,doveo u red” potrebno je dodatnih 200.000 eura. Taj novac, lokalna vlast i država namjeravaju da nabave iz evropskih fondova.

Mnogo muke, ali i novca, biće potrebno i da se uredi  vodoizvoriše Gradac. Od izvora do prihvatnog bazena gradskog vodovoda, voda godinama teče ničim ne obezbijeđena. Pored toga,  na privatnoj je imovini.  Opština je bila riješena da ekspropriše tu parcelu, no 20.000 eura, određenih budžetom za tu namjenu, nije dovoljno. Vlasnik je svoju imovinu procijenio na skoro 200.000 eura.

,,Vodoizvorišete  je u neadekvatnom stanju, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa,  nije infrastrukturno obezbijeđeno, ali i  zbog neposjedovanja potrebnih dozvola. Za rješavanje tog problema biće obezbijeđena sredstva u saradnji sa lokalnom samoupravom”, navaljuje Mišnić ambiciozno.

Za Monitor kaže da je trenutno veliki broj  radnika na bolovanju.  ,,Još jedan od problema sa kojim se preduzeće suočava jeste i veliki broj zaposlenih koji se nalaze na bolovanjima. Takođe i pokušaj političkog uticaja poraženih struja na posljednjim lokalnim izborima podsticanjem određenog dijela zaposlenih na neizvršavanje radnih obaveza”, tvrdi novi v.d. direktora Komunalnih usluga Gradac.

Mišnić, međutim, kaže da Mojkovčani neće trpjeti zbog svega toga. Obećava da će komunalne usluge ostati na zadovoljavajućem nivou.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo