Povežite se sa nama

Izdvojeno

MOJKOVAČKO KOMUNALNO PREDUZEĆE U DUGOVIMA: Spolja gladac, a  unutra jadac

Objavljeno prije

na

Mojkovačko preduzeće Komunalne usluge Gradac dugo je imalo imidž  preduzeća bez problema,  u kojem radnici primaju zarade po ,,švajcarskom modelu”. Uvid u finansijsko stanje  i tehničku  dokumentaciju infrastrukture, kojom upravlja ta firma, ovih dana, pokazalo je da je idila bila samo varka

 

Neobezbijeđen vodozahvat gradskog vodovoda, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda  (PPOV) bez potrebnih dozvola za rad,  Reciklažni centar sa transfer satnicom koji nikad nije radio, sa blizu 850.000 eura  duga… To je samo dio onog što opterećuje poslovanje mojkovačkog  preduzeća Komunalne usuge Gradac. Dodatno, novi menadžment muče i  neriješeni imovinski odnosi na dijelu vodoizvorišta gradskog vodovoda, katastrofalno stanje deponije na obali Tare,  ali i jasni signali od radnika da su spremni na štrajk i u slučaju najmanjeg kašnjenja zarada.

To preduzeće je dugo u javnosti ostavljalo utisak firme bez problema.  Radnici su uglavnom privlačili pažnju medija kreativnošću, pa su simpatije javnosti zaslužili originalnim oslikavanjem čistača za snijeg, kontejnera i pješačkih prelaza. Mojkovac je, zahvaljujući njihovoj mašti i trudu, tokom novogodišnjih praznika često dobijao epitet najljepše okićenog grada, a bivši direktor Predrag Smolović hvalio se novinarima kako plate dijeli po „švajcarskom modelu“, pet dana unaprijed.  Zbog svega toga,  malo kome je padalo na pamet da  se detaljnije bavi poslovanjem te firme i otkrije, očigledno brojne i dugo gomilane,  probleme o kojima je minule sedmice  progovorio novi v.d. direktora Bojan Mišnić. Iza blistave „fasade“ poslovanje Komunalnih usluga Gradac, krije se, ipak, vrlo problematično finansijsko stanje, ali i zabrinjavajuće stanje infrastrukturnih objekata i mnogo nezadovljnih povjerilaca.

„Po preuzimanju funkcijie v.d. izvršnog direktora d.o.o Komunalne usluge Gradac zatekao sam nepovoljnu finansijsku situaciju, koja je uslovljena neredovnim izmirivanjem obaveza prema dobavljačima, kao i opterećenjima reprogramom kredita i ratama za mašine u mjesečnom iznosu od preko 5.000  eura. Dug prema dobavljačima iznosi preko 80.000, a po osnovu neizmirenih obaveza za doprinose preko 765.000 eura“ , saopštio je Mišnić.

Za Monitor tvrdi da je u toku revizija u firmi na čijem je čelu, pa će se tačno stanje duga znati uskoro. No, do tada, i ono što su konstatovali, kaže Mišnić, dovoljno govori o nedomaćinskom odnosu.

Izuzetno teška situacija nametnula je prvo da  počne  ,,podizanje procenta naplate komunalnih usluga za pravna i fizička lica“.  Po tom osnovu, tvrdi v.d. direktora, u prethodnom periodu,  preduzeće  je minimalno prihodovalo. Mišnić planira i da dug umanji iznajmljivanjem mehanizacije preduzeća. Prema njegovim riječima ,,mehanizacija je u prethodnom periodu  zloupotrebljavana i u većini slučajeva neadekvatno naplaćivana“. Ohrabren je aktivnostima koje država i Opština preduzimaju na rješavanju stanja na gradskoj deponiji. Očekuje trajna rješenja za taj prostor do kraja godine.

Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović najavila je da su se stekli  uslovi za raspisivanje tendera, obezbijeđena su finansijska sredstva za rješvanje tog ogromnog ekološkog problema.

„Deponiju na obali  Tare smo zatekli u katastrofalnom stanju zbog nemarnog i neplanskog odlaganja otpada, što je dovelo do popunjenosti kapaciteta od preko 90 odsto. Jedan dio deponije smo uspjeli da obezbijedimo uz pomoć firme, koja raspolaže potrebnom mehanizacijom za takvu vrstu poslova, kako ne bi ugrozili eko-sistem rijeke Tare”, kaže Mišnić.

Sada je u planu države i Opštine da na mjestu današnje deponije naprave park, koji će služiti i u turističke svrhe. Za taj i druge projekte, koji se tiču upravljanja otpada u Mojkovcu,  biće potrebno oko tri milona eura.  Da su se obistinila obećanja državne i lokalne vlasti od prije tri godine,  Mojkovčani bi već imali funkcionalan Reciklažni centar sa transfer stanicom. Kamen temeljac za taj objekat postavio je 2019. godine tadašnji premijer Duško Marković, a već naredne godine, radovi su, navodno, bili u završnoj fazi. Međutim, sve što je oko Reciklažnog centra funkcionisalo za to vrijeme je zapošljavanje partijski podobnih. Nova  lokalna vlast raskinula je prije nekoliko mjeseci ugovore sa sedmoricom,  koji su zvanično ,,radili” u objektu, koji nikad radio nije. Ostao je samo stražar.

Transfer stanica sa sortirnicom nalazi se na, donedavno neuređenoj,  lokaciji bivšeg Rudnika olova i cinka Brskovo, a ukupne je površine blizu 10.000 metara kvadratnih. Pored sortirnice, sadrži administrativni objekat i vagu, a predviđena je za sakupljanje različitih kategorija otpada. Kako je objašnjavano srednom 2020., ralizacijom tog projekta ,,rješava se problem odlaganja čvrstog otpada na duži vremenski period”.  Taj predizborni projekat koštao je, navodno,  1,94 miliona eura, koje su Vlada Crne Gore i Uprava javnih radova obezbijedile kroz kapitalna ulaganja.

Prema pouzdanim informacijama Monitora ispostavilo se da  PPOV u tom gradu  funkcioniše već više od 10 godina, a da nikad nije obavljen tehnički prijem. Mnogo šta u radu  tog postrojenja godinama ne zadovoljava ni najniže kriterijume  i standarde. Kako je izračunalo novo rukovodstvo preduzeća Konunalne usluge Gradac da bi se PPOV ,,doveo u red” potrebno je dodatnih 200.000 eura. Taj novac, lokalna vlast i država namjeravaju da nabave iz evropskih fondova.

Mnogo muke, ali i novca, biće potrebno i da se uredi  vodoizvoriše Gradac. Od izvora do prihvatnog bazena gradskog vodovoda, voda godinama teče ničim ne obezbijeđena. Pored toga,  na privatnoj je imovini.  Opština je bila riješena da ekspropriše tu parcelu, no 20.000 eura, određenih budžetom za tu namjenu, nije dovoljno. Vlasnik je svoju imovinu procijenio na skoro 200.000 eura.

,,Vodoizvorišete  je u neadekvatnom stanju, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa,  nije infrastrukturno obezbijeđeno, ali i  zbog neposjedovanja potrebnih dozvola. Za rješavanje tog problema biće obezbijeđena sredstva u saradnji sa lokalnom samoupravom”, navaljuje Mišnić ambiciozno.

Za Monitor kaže da je trenutno veliki broj  radnika na bolovanju.  ,,Još jedan od problema sa kojim se preduzeće suočava jeste i veliki broj zaposlenih koji se nalaze na bolovanjima. Takođe i pokušaj političkog uticaja poraženih struja na posljednjim lokalnim izborima podsticanjem određenog dijela zaposlenih na neizvršavanje radnih obaveza”, tvrdi novi v.d. direktora Komunalnih usluga Gradac.

Mišnić, međutim, kaže da Mojkovčani neće trpjeti zbog svega toga. Obećava da će komunalne usluge ostati na zadovoljavajućem nivou.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

INTERVJU

LINO VELJAK, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: Besramna je laž da se rezolucijom o Srebrenici  srpski narod proglašava genocidnim

Objavljeno prije

na

Objavio:

I bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim  s narodom. Svrha tog izjednačavanja je u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu

 

 

MONITOR: Hrvatska je jedna od zemalja kosponzora Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, veoma se oštro izražavao o zemljama iz regiona koje su poduprle  Rezoluciju. Kako se u hrvatskoj javnosti komentariše oštrina kojom zvanični Beograd, Banjaluka i dio političara u Crnoj Gori, kvalifikuju ovu odluku Hrvatske i još nekih država regiona?

VELJAK: Prije nego što odgovorim na ovo pitanje htio bih nešto reći. Predstavlja mi iznimnu čast što me još jednom redakcija Monitora zove da komentiram aktualna zbivanja u regiji. Pod vođstvom koliko časnog i hrabrog toliko i mudrog urednika Esada Kočana Monitor se u ovim decenijama afirmirao kao svjetionik nepotkupljivog novinarstva i kritičkog mišljenja (ne samo u Crnoj Gori nego i mnogo šire). Nedavno je netko od beogradskih moćnika optužio Monitor za antisrpstvo; istodobno neki drugosrbijanci tvrde da je Monitorova uređivačka politika pročetnička. To je indikator da je redakcija na pravom putu. Kad vam u Beogradu ili Banjaluci kažu da ste ustaša a u Zagrebu ili Mostaru vas optuže za četništvo (a to nije tek nekakva hipotetična mogućnost nego se dešavalo i još uvijek se događa) – to sasvim izvjesno znači da ste na pravom putu.

No, da se vratim na pitanje! Ne mogu komentirati javno mnijenje u Hrvatskoj, nego ću se ograničiti na jednu procjenu motiva osude Rezolucije kakva se oblikuje u „srpskom svetu“. Besramna je laž da se tom rezolucijom srpski narod proglašava genocidnim. I bez crnogorskog amandmana Rezolucija je jasna: zločine su činili pojedinci i skupine, a ne narod. Vlastodršci u Beogradu i Banjaluci (i njihovi sluge u Podgorici) žele halabukom izjednačiti Miloševićev zločinački režim koji je organizirao i provodio etničko čišćenje (koje je kulminiralo sudski ustanovljenim genocidom u Srebrenici) s narodom. Svrha tog izjednačavanja je  u dodatnoj homogenizaciji naroda i – što je još važnije – prikrivanju pljačke i korupcije koja je na djelu. Oni koji vjeruju glasnogovornicima „srpskog sveta“ i njihovim bezočnim konstrukcijama neće dovoditi u pitanje autoritet i legitimnost kriminalnih likova koji sebe izjednačuju s narodom.

MONITOR: Milorad Dodik je na dan glasanja o Rezoluciji u GS UN, zakazao sjednicu Vlade u Srebrenici ali je tražio i dozvolu da se položi cvijeće u Memorijalnom centru u Potočarima. Tome su prethodile nove prijetnje o osamostaljivanju RS. Kako da razumijemo neprekidno Dodikovo „miješanje karata“ u kojem ima i Srbije i Rusije i EU, a ponekad čak i SAD koje su ga stavile pod sankcije?

 VELJAK: To ponašanje može se objasniti isključivo Dodikovom kvislinškom ulogom, koja je motivirana jedino njegovim interesom da sačuva plodove pljačke nacionalnog bogatstva. Njegova nada se temelji na vjerovanju da će buduća Europska komisija biti blagonaklonija balkanskim diktatorima i da će američki predsjednički izbori rezultirati Trumpovim povratkom na vlast. Dotle mu ne preostaje ništa drugo nego da lavira, prijeti secesijom, licemjerno polaže cvijeće na grobove žrtava Karadžićevog režima koji on smatra patriotskim – i čeka pogodnija vremena.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PORUKA SVIJETU REZOLUCIJE UN O GENOCIDU U SREBRENICI: Pamtiti, ne ponoviti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija UN o genocidu u Srebrenici će, sasvim izvjesno,  biti izglasana. Izvjesno je da će za usvajanje glasati i Crna Gora. Tu se drama Crne Gore i njeno suočavanje sa srpskim svetom, ne završava. Vrijeme će brzo pokazati da li  Spajićev Pokret Evropa sad i Bečićeve Demokrate imaju volje i snage da se odupru velikosrpskim pritiscima i manipulacijama. Ili će sudbinu Crne Gore opet vezati za totalitarne i kriminogene vlasti u Beogradu i Banja Luci, kao što je to početkom 90-tih uradio jedinstveni DPS

 

Kada ovaj broj Monitora bude na kioscima, vjerovatno će se znati  ishod glasanja o Rezoluciji UN kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Pamtiti, ne ponoviti – tako se može sažeti poruka koju Rezolucija šalje svijetu. Međutim, male su šanse da će se u dogledno vrijeme išta promijeniti na bolje.  U srijedu je Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska (RS), izjavio svojoj Radio Televeviziji (RTRS) da je odlukom o Rezoluciji u Generalnoj skupštini UN „potpisan kraj Bosni i Hercegovini“ i najavio da će sa sjednice Vlade RS u Srebrenici Federaciji BiH biti predložen mirni razlaz. Dodik godinama najavljuje secesiju tog entiteta i razbijanje Bosne i Hercegovine (BH) pa je i najnovija manifestacija već viđeno. Istovremeno,  režimski mediji u RS-u i Srbiji su prepuni raznih komemoracija tokom ratova 90-tih i Drugog svjetskog rata u kojima se preuveličavaju nesporna srpska stradanja a nekad i potpuno izmišljaju. Uz to ide umanjivanje ili negiranja zločina počinjenih u ime velikosprstva. Regionalni mediji bilježe porast broja fizičkih napada i paljevina imovine Bošnjaka povratnika u opštinama istočne RS gdje su prije agresije 1992. godine  činili apsolutnu većinu i odakle su etnički očišćeni, a dio pobijen.

U srijedu  su i desničarske NVO u Podgorici održale slabo posjećeni protest ispred Vlade i državne Skupštine, koji je nastavljen u četvrtak u nadi da će možda vremenom dobiti reprizu litija pred pad režima Demokratske patrije socijalista (DPS) 2020. Iza neprijavljenih okupljanja stoji 11 prosrpskih i proruskih NVO-a. Iza nekih NVO-a stoje funkcioneri Demokratske narodne partije (DNP), čiji lider Milan Knežević se lično pojavio, Nove srpske demokratije (NSD) i još nekih manjih provučićevskih stranaka. Prva na listi NVO organizatora protesta pod sloganom „zaustavite izdaju“ je Srpski kulturni centar Patrijarh Varnava koji nosi ime po nekadašnjem patrijarhu SPC-a Varnavi Rosiću – otvorenom simpatizeru Adolfa Hitlera i nacističke partije. Varnava je jedini Pljevljak za kojim je lično Adolf Hitler izrazio saučešće po smrti 1937. Aktivista ove NVO je bio i sadašnji nacionalno ostrašćeni gradonačelnik Pljevalja Dario Vraneš. Vraneš, član NSD-a, je osim nacionalističke retorike postao poznat i po izlivima berspogovorne lojalnosti Srbiji i njenoj Prvoj Familiji. I neke druge NVO, manje ili više poznate imaju elemente klerofašizma pod maskom tobožnjeg pravoslavlja i borbe za srpstvo. Milutin Mirjačić, direktor Osnovne škole Bajo Pivljanin u Plužinama se obratio “predsjednicima Vlade i Republike jer državu ne priznaje”. Za njega je Crna Gora i dalje „republika u saveznoj državi“. Mirjačić je naglasio da on ne prihvata „ni individualnu krivicu“ za zločine jer „niko nije odgovarao za ubistva Srba” dodavši da će on i slični „možda biti primorani“ na „rušenja i blokade“. Nadležno ministarstvo prosvjete se ogradilo od njega i pozvalo na ispitivanje odgovornosti.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

U ogledalu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija UN o Srebrenici i reakcije na nju, samo su još jedno upozorenje da je krajnje  vrijeme da se suočimo i sa prošlošću i sa današnjicom. Sve dok naše političke klase budu negirale prošlost ili ćutale o ulozi Crne Gore u ratnim devedesetim,  dok budu selektivno pamtile i pokazivale prstom u tuđa dvorišta umjesto da se zagledaju u svoje,uzalud nam IBAR, evropske strategije i evropski zakoni. Nećemo mi nigdje

Predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić u stvari je, Evropejac. I nije to bilo nešto tipa kafkijanskog preobražaja, ono – „Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirnih snova, otkrio je da se u krevetu pretvorio u golemog kukca.“ Ne, Mandić je Evropejac, kaže, oduvijek bio. Uputio je nevjernike da pogledaju program njegove Nove srpske demokratije, gdje leži navodni dokaz da je ta partija od samog osnivanja “istinski evropski orijentisana stranka”.  Ni tu nije kraj. Mandić i njegovi su, tvrdi predsjednik parlamenta,  u stvari preteča, jer su “Evropsku uniju zagovarali dok su neki govorili o posljednjem ostrvu komunizma na Balkanu”.

Šta reći.  Uzdah je recimo prigodan. Mandić to govori dok nas sa svojim partnerima iz srpskog sveta, gura od Evrope. Dok negira genocid u Srebrenici, potvrđen na Međunarodnom sudu u Hagu i poziva premijera Spajića da ne glasa za Rezoluciju UN o Srebrenici ovog četvrtka, jer je to “opasno” po Crnu Goru. Poštovanje sudskih presuda, suočavanje sa prošlošću i poštovanje žrtava, a Rezolucija je upravo to, ne bi trebalo biti opasno  za “istinski evropski orijentisane partije”. Baš suprotono.  Mandić nas ubjeđuje da je oduvijek evropski orijentisan dok srebreničke žrtve pokušava da prekrije jasenovačkim žrtvama,  dijeleći ne samo žive, nego i  mrtve na naše i njihove.  Dok to čini za partijski  i interes  Aleksandra Vučića, srpskog autokrate, najboljeg učenika Vojislava Šešelja, koji želi i Crnu Goru da usisa u svoj srpski svet,. U svijet krvi i tla.  Mandić je, pri tom, kako i sam primjećuje, malo umjereniji od svog kolege Milana Kneževića. Blago Evropi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo