Povežite se sa nama

Izdvojeno

MOJKOVAČKO KOMUNALNO PREDUZEĆE U DUGOVIMA: Spolja gladac, a  unutra jadac

Objavljeno prije

na

Mojkovačko preduzeće Komunalne usluge Gradac dugo je imalo imidž  preduzeća bez problema,  u kojem radnici primaju zarade po ,,švajcarskom modelu”. Uvid u finansijsko stanje  i tehničku  dokumentaciju infrastrukture, kojom upravlja ta firma, ovih dana, pokazalo je da je idila bila samo varka

 

Neobezbijeđen vodozahvat gradskog vodovoda, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda  (PPOV) bez potrebnih dozvola za rad,  Reciklažni centar sa transfer satnicom koji nikad nije radio, sa blizu 850.000 eura  duga… To je samo dio onog što opterećuje poslovanje mojkovačkog  preduzeća Komunalne usuge Gradac. Dodatno, novi menadžment muče i  neriješeni imovinski odnosi na dijelu vodoizvorišta gradskog vodovoda, katastrofalno stanje deponije na obali Tare,  ali i jasni signali od radnika da su spremni na štrajk i u slučaju najmanjeg kašnjenja zarada.

To preduzeće je dugo u javnosti ostavljalo utisak firme bez problema.  Radnici su uglavnom privlačili pažnju medija kreativnošću, pa su simpatije javnosti zaslužili originalnim oslikavanjem čistača za snijeg, kontejnera i pješačkih prelaza. Mojkovac je, zahvaljujući njihovoj mašti i trudu, tokom novogodišnjih praznika često dobijao epitet najljepše okićenog grada, a bivši direktor Predrag Smolović hvalio se novinarima kako plate dijeli po „švajcarskom modelu“, pet dana unaprijed.  Zbog svega toga,  malo kome je padalo na pamet da  se detaljnije bavi poslovanjem te firme i otkrije, očigledno brojne i dugo gomilane,  probleme o kojima je minule sedmice  progovorio novi v.d. direktora Bojan Mišnić. Iza blistave „fasade“ poslovanje Komunalnih usluga Gradac, krije se, ipak, vrlo problematično finansijsko stanje, ali i zabrinjavajuće stanje infrastrukturnih objekata i mnogo nezadovljnih povjerilaca.

„Po preuzimanju funkcijie v.d. izvršnog direktora d.o.o Komunalne usluge Gradac zatekao sam nepovoljnu finansijsku situaciju, koja je uslovljena neredovnim izmirivanjem obaveza prema dobavljačima, kao i opterećenjima reprogramom kredita i ratama za mašine u mjesečnom iznosu od preko 5.000  eura. Dug prema dobavljačima iznosi preko 80.000, a po osnovu neizmirenih obaveza za doprinose preko 765.000 eura“ , saopštio je Mišnić.

Za Monitor tvrdi da je u toku revizija u firmi na čijem je čelu, pa će se tačno stanje duga znati uskoro. No, do tada, i ono što su konstatovali, kaže Mišnić, dovoljno govori o nedomaćinskom odnosu.

Izuzetno teška situacija nametnula je prvo da  počne  ,,podizanje procenta naplate komunalnih usluga za pravna i fizička lica“.  Po tom osnovu, tvrdi v.d. direktora, u prethodnom periodu,  preduzeće  je minimalno prihodovalo. Mišnić planira i da dug umanji iznajmljivanjem mehanizacije preduzeća. Prema njegovim riječima ,,mehanizacija je u prethodnom periodu  zloupotrebljavana i u većini slučajeva neadekvatno naplaćivana“. Ohrabren je aktivnostima koje država i Opština preduzimaju na rješavanju stanja na gradskoj deponiji. Očekuje trajna rješenja za taj prostor do kraja godine.

Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović najavila je da su se stekli  uslovi za raspisivanje tendera, obezbijeđena su finansijska sredstva za rješvanje tog ogromnog ekološkog problema.

„Deponiju na obali  Tare smo zatekli u katastrofalnom stanju zbog nemarnog i neplanskog odlaganja otpada, što je dovelo do popunjenosti kapaciteta od preko 90 odsto. Jedan dio deponije smo uspjeli da obezbijedimo uz pomoć firme, koja raspolaže potrebnom mehanizacijom za takvu vrstu poslova, kako ne bi ugrozili eko-sistem rijeke Tare”, kaže Mišnić.

Sada je u planu države i Opštine da na mjestu današnje deponije naprave park, koji će služiti i u turističke svrhe. Za taj i druge projekte, koji se tiču upravljanja otpada u Mojkovcu,  biće potrebno oko tri milona eura.  Da su se obistinila obećanja državne i lokalne vlasti od prije tri godine,  Mojkovčani bi već imali funkcionalan Reciklažni centar sa transfer stanicom. Kamen temeljac za taj objekat postavio je 2019. godine tadašnji premijer Duško Marković, a već naredne godine, radovi su, navodno, bili u završnoj fazi. Međutim, sve što je oko Reciklažnog centra funkcionisalo za to vrijeme je zapošljavanje partijski podobnih. Nova  lokalna vlast raskinula je prije nekoliko mjeseci ugovore sa sedmoricom,  koji su zvanično ,,radili” u objektu, koji nikad radio nije. Ostao je samo stražar.

Transfer stanica sa sortirnicom nalazi se na, donedavno neuređenoj,  lokaciji bivšeg Rudnika olova i cinka Brskovo, a ukupne je površine blizu 10.000 metara kvadratnih. Pored sortirnice, sadrži administrativni objekat i vagu, a predviđena je za sakupljanje različitih kategorija otpada. Kako je objašnjavano srednom 2020., ralizacijom tog projekta ,,rješava se problem odlaganja čvrstog otpada na duži vremenski period”.  Taj predizborni projekat koštao je, navodno,  1,94 miliona eura, koje su Vlada Crne Gore i Uprava javnih radova obezbijedile kroz kapitalna ulaganja.

Prema pouzdanim informacijama Monitora ispostavilo se da  PPOV u tom gradu  funkcioniše već više od 10 godina, a da nikad nije obavljen tehnički prijem. Mnogo šta u radu  tog postrojenja godinama ne zadovoljava ni najniže kriterijume  i standarde. Kako je izračunalo novo rukovodstvo preduzeća Konunalne usluge Gradac da bi se PPOV ,,doveo u red” potrebno je dodatnih 200.000 eura. Taj novac, lokalna vlast i država namjeravaju da nabave iz evropskih fondova.

Mnogo muke, ali i novca, biće potrebno i da se uredi  vodoizvoriše Gradac. Od izvora do prihvatnog bazena gradskog vodovoda, voda godinama teče ničim ne obezbijeđena. Pored toga,  na privatnoj je imovini.  Opština je bila riješena da ekspropriše tu parcelu, no 20.000 eura, određenih budžetom za tu namjenu, nije dovoljno. Vlasnik je svoju imovinu procijenio na skoro 200.000 eura.

,,Vodoizvorišete  je u neadekvatnom stanju, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa,  nije infrastrukturno obezbijeđeno, ali i  zbog neposjedovanja potrebnih dozvola. Za rješavanje tog problema biće obezbijeđena sredstva u saradnji sa lokalnom samoupravom”, navaljuje Mišnić ambiciozno.

Za Monitor kaže da je trenutno veliki broj  radnika na bolovanju.  ,,Još jedan od problema sa kojim se preduzeće suočava jeste i veliki broj zaposlenih koji se nalaze na bolovanjima. Takođe i pokušaj političkog uticaja poraženih struja na posljednjim lokalnim izborima podsticanjem određenog dijela zaposlenih na neizvršavanje radnih obaveza”, tvrdi novi v.d. direktora Komunalnih usluga Gradac.

Mišnić, međutim, kaže da Mojkovčani neće trpjeti zbog svega toga. Obećava da će komunalne usluge ostati na zadovoljavajućem nivou.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo