Povežite se sa nama

OKO NAS

POSTIZBORNI ULCINJ: Silovanje demokratije u susret sezoni

Objavljeno prije

na

Ono što je želio, stvaranjem velike koalicije u svom rodnom gradu, premijer Crne Gore i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je ostvario. Funkcioner njegove stranke biće predsjednik Opštine Ulcinj. Samo ostaje da se to, ovih dana formalno realizuje

 

„Oni koji su ubjedljivo izgubili izbore u Ulcinju, pokušavaju da od skupštine naprave ulicu, jer ulica je njihov domaći teren. Tek 12 od ukupno 33 odbornika su spremni na nešto što nikad niko nije uradio grčevito sprječavajući efektuiranje izborne volje građana. Ulcinj je prebrodio 30 godina diskriminacije od parlamentarne većine, pa će prebroditi i ovih nekoliko dana opstrukcije od parlamentarne manjine”, kaže predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA Omer Bajraktari.

On se nalazio na čelu velike koalicije Za novi početak koju su još činili i Demokratska partija Fatmira Đeke, Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Albanska alternativa. Ovaj politički savez čiji je neformalni lider bio čelnik URA-e i premijer Crne Gore Dritan Abazović, osvojio je oko 43 odsto glasova, odnosno 14 mandata u lokalnom parlamentu.

Dva mjesta pripala su Demokratama, dok su koalicija Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke, odnosno Demokratske unije Albanaca (DUA) i Demokratskog saveza u Crnoj Gori osvojile po šest mjesta u lokalnom parlamentu.

„Kod nas je ključ Ulcinja“, slavodobitno je odmah nakon izbora ustvrdio lider Nove demokratske snage Forca Genci Nimanbegu, jer je njegova stranka dobila pet mjesta i postala „tas na vagi“.

Iako su u DUA i DPS očekivali da će Forca brzo sa njima postići dogovor o formiranju lokalne vlasti, navodeći da su o tome formalnu saglasnost imali čak i prije izbora, to se, ipak, nije desilo.

Nakon gotovo dva mjeseca pregovora, Forca je odlučila da vlast formira sa koalicijom Za novi početak prihvatajući da prve dvije godine na čelu Opštine Ulcinj bude Bajraktari, dok će generalni sekretar Force, Ardian Mavrić, predsjedavati lokalnim parlamentom. Rokada na tim funkcijama između ovih političkih grupacija obaviće se na polovini mandata.

No, iako je i DUA pregovarala sa Abazovićem, ta albanska nacionalna stranka i DPS su optužili Nimanbegua za izdaju.

,,Prihvatljivije im je bilo da nakon dva mjeseca pregovora ipak odluče da formiraju koaliciju sa listom Za novi početak i pređu na drugu stranu”, kazao je lider DUA Mehmed Zenka u izjavi podgoričkim medijima i istakao da će DUA biti odgovorna opozicija koja će sve raditi u interesu grada Ulcinja i njegovih građanki i građana.

Ali, već na prvom koraku se to nije potvrdilo. Najstarija odbornica u Skupštini opštine, inače funkcionerka  DUA Jasmina Hasa, koja po Zakonu o lokalnoj samoupravi predsjedava konstitutivnom sjednicom, je odmah nakon njenog početka, 25. maja, dala pauzu, koja je trajala danima.

Na poziv koalicije Za novi početak u Ulcinj je brzo stigao upravni inspektor, dok je Ministarstvo javne uprave preporučilo da se obezbijedi nastavak sjednice i parlament konstituiše, odnosno izabere njegov predsjednik, najkasnije do 1. juna.

Ali, ni u utorak, 31. maja, to nije urađeno, iako je sjednici prisustvovalo 32 od ukupno 33 odbornika. Hasa je pismeno saopštila da je podnijela ostavku zbog zdravstvenih razloga, pa je sjednicom predsjedavao sljedeći najstariji odbornik, Mehmed Zenka. Navodeći da se nijesu stekli uslovi da se nastavi sjednica, on je rekao da će o svemu biti obaviješteni Ministarstvo javne uprave i Vlada Crne Gore i prekinuo zasjedanje.

Sada je dakle, na potezu Vlada Crne Gore koja je naložila da se sjednica održi u petak, 3. juna.

Iz DPS-a tvrde da „neprincipijelno sklepana koalicija, onih koji su do juče jedni drugima poručivali da ’ovakav model političara sada postaje zarazna bolest od koje se ugrožava cijelo društvo’, očigledno iz straha da nemaju potrebnu većinu, čini sve da opstruira legitimno konstituisanje Skupštine opštine Ulcinj“.

Konstatujući da gubitnici imaju pravo da se ljute, ali ne toliko, u Forci tvrde da su ,,jalovi prekidi konstitutivne sjednice Skupštine opštine od strane manjine zapravo zadnji trzaji jedne politike koja je svuda širila korupciju i koja je bila garant ne razvoju grada“.

U svakom slučaju, nakon odluke Vlade sve je manje vremena i prostora za odlaganje ove mučne situacije u Ulcinju, dok kod političkih aktera i građana narasta nervoza. Prije svega zbog činjenice da je turistička sezona na pragu, a gradska uprava i opštinske službe pokazuju malo spremnosti da odgovore tim zahtjevima i potrebama.

To se, kako ističe budući gradonačelnik Bajraktari, posebno odnosi na komunalno uređenje, čistoću i pokretanje novog investicionog ciklusa.   

,,Kao nikada u istoriji posložile su se karte na državnom nivou. Naš sugrađanin je premijer Crne Gore, nekoliko ministara u njegovoj Vladi su takođe Ulcinjani. Zato je ovo jedinstvena prilika koju moramo iskoristiti da bi naš Ulcinj postao ugodno mjesto za život svakog građanina i građanke, gdje turisti i posjetioci rado dolaze i ponovo nam se vraćaju“, kaže on.

Prema njegovim riječima, građani od nove lokalne vlasti s pravom mnogo očekuju i imaju razloga,  s obzirom na ranije iskustvo, da ne vjeruju ništa dok svojim očima ne vide da se nešto konkretno počelo raditi. ,,Kao što sada, na primjer, svjedočimo rekonstrukciji Hotela Mediteran, ili potpisivanju ugovora o gradnji hotela na lokaciji nekadašnjeg Galeba. Samo stvarnim djelima, a nipošto ispraznom retorikom i obećanjima, možemo vratiti povjerenje građana u vlast koje je na veoma niskom nivou zbog dosadašnjeg lošeg i štetočinskog upravljanja. Naš grad je, nažalost, kao jedina nerazvijena opština na Primorju, najbolji dokaz za tu tvrdnju. To moramo da promijenimo”, zaključuje Bajraktari, inače prvi funkcioner URA-e koji će biti na čelu jedne opštine u Crnoj Gori.

                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POPLAVA LUČONOŠA: Fasada neznanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

U 19 osnovnih škola više je od 20 odsto đaka nagrađenih diplomom Luča.  U Rožajama – u dvije gradske osnovne škole Luču je dobilo 30 i 31 odsto učenika – gotovo svaki treći učenik. Tako je i u nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto. Prema posljednjim rezultatima PISA testiranja (iz 2018. godine), skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu

 

Ovu školsku godinu sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturanta, pokazuju podaci Ministarstva prosvjete. Da nema PISA testiranja, nekoga bi ovi rezultati mogli zavarati i ubijediti u superiornost crnogorskog obrazovnog sistema. Njemu je reforma, kako tvrde sagovornice Monitora, prijeko potrebna.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča, posljednjih godina se razlikuje u par procenata. Ove godine, kako su Monitoru kazali iz Ministarstva prosvjete, u 19 osnovnih škola više je od 20 odsto nagrađenih đaka. Najviše ih je u Rožajama – u dvije gradske osnovne škole Luču je dobilo 30 i 31 odsto učenika, dakle – gotovo svaki treći učenik, što je slučaj i s nikšićkom OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

„Broj učenika sa diplomom Luča i rezultati na PISA testiranjima stoje u ozbiljnom disbalansu. Reklo bi se po broju lučonoša da će naši učenici briljirati na testiranjima, međunarodnim takmičenjima ili prijemnim ispitima, ali praksa je to demantovala. Očigledno je da mnogo manji broj od prikazanog zaslužuje ovo priznanje, a da ga većina učenika na kraju dobije, jer od početka školovanja imaju ambiciozne roditelje koji vrše pritisak, i na njih, i na nastavno osoblje. Mnogi nastavnici pridonose hiperprodukciji diploma na način što ne žele da budu baš oni ti koji će ‘pokvariti’ Luču”, kaže za Monitor profesorica filozofije i članica Udruženja profesora filozofije Crne Gore Nela Dabanović.

Ona upozorava da se tu se otvaraju razna etička pitanja. Ali i da popolava lučonoša ukazuje na neadekvatan način ocjenjivanja – kroz puku interpretaciju. „Reforma obrazovanja je nužna i predstavlja veoma složen proces. Čini se da tu veliki problem predstavljaju kako tehnička nepripremljenost škola za ovakvu vrstu poduhvata, kao i neadekvatna obuka nastavnog kadra”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OPTUŽNICA SDT-a GODINAMA NEMAJU SUDSKI EPILOG: Spora pravda gotova nepravda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesi traju godinama, kako zbog predugog izviđaja i istraga, tako i zbog čekanja na potvrdu optužnice pred sudovima, a potom i odlaganja sudskih ročišta u nedogled

 

Od oko 260 optužnica koje je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo od 2016. do kraja prošle godine, prema analizi Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), gotovo polovina nema ni prvostepeni sudski epilog. Dvadesetak optužnica još čeka na potvrdu, dok suđenja u više od 100 predmeta traju. Neka i godinama, bez naznaka da bi uskoro mogli stići do presude.

Istovremeno, nije rijetkost da optužnice rezultiraju oslobađajućim presudama „zbog nedostatka dokaza“, kao nedavno u slučajevima Telekom i Carine. Kada su, nedavno, sudska vijeća Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici donijeli prvostepene oslobađajuće presude za Miomira Mugošu (Carine), Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića ( Telekom) mnogima je bio problem da se prisjete makar osnovnih detalja afera koje su svojevremeno potresle Crnu Goru. Suđenja su trajala oko četiri godine, što nije neobično kada su u pitanju predmeti po optužnicama SDT-a. Odgovornosti ni sudija, ni tužilaca – nema.

Da je neodgovornost jedan od glavnih razloga neefikasnosti pravosuđa, ocjenjuje i bivši sudija i član Sudskog savjeta Stanko Marić.

“Brojni su razlozi zbog kojih je pravda teško dostupna pred crnogorskim sudovima, i zbog kojih postupci pred sudom neprimjereno dugo traju. Jedan od bitnih je izostanak odgovornosti i profesionalizma u veoma dugom vremenu u svim institucijama sistema, pa i u sudskoj vlasti, što ima naročito nesagledive posledice na ostvarenje i zaštitu osnovnih Ustavom garantovanih prava i sloboda”, objašnjava on za CIN CG.

Marić, koji je nakon penzionisanja prešao u advokate, precizira i da su analizom određenih pravosnažnih presuda, uočeni brojni problemi poput neravnomjerne opterećenosti sudija, što je takođe jedan od ključnih razloga za preduge postupke: “Uz već naglašeno odsustvo potrebne odgovornosti, a danas vidimo – i ozbiljnih sumnji da su se kroz zloupotrebu sudijske funkcije vršila teška krivična djela”.

Marić smatra da je sistem neodgovornosti, kada su u pitanju sudije i predsjednici sudova, institucionalizovan Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama. “Taj se Zakon mora hitno mijenjati, ali i ustanoviti metod za preispitivanje rada svih sudija, sa akcentom na sudije Vrhovnog suda”, upozorava on.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKI TURIZAM: Vratili se Njemci

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ulcinjskoj rivijeri je dosta njemačkih gostiju. Turistički radnici smatraju da bi nakon više od tri decenije Ulcinj mogao ponovo postati omiljeno odredište za turiste sa najvećeg emitivnog tržišta Evrope. Mnogo Njemaca kupuje u toj opštini i nekretnine

 

,,U dosadašnjem dijelu sezone, ali sudeći i po najavama sa Bookinga, gotovo tri četvrtine gostiju u našem objektu su sa njemačkog govornog područja”, kaže vlasnik eko-turističkog naselja u Ulcinju Hamid Buzuku. Najveći broj gostiju je iz Njemačke, ali ima dosta i Austrijanaca i Švajcaraca.

Ista je situacija na auto-kampovima širom Velike plaže, posebno na Safariju, kao i na nudističkom naselju na Adi Bojani.

Iz lokalne Turističke organizacije (TO) ističu da ove godine bilježe znatno veći broj gostiju sa njemačkog tržišta. „Oni biraju kvalitetne objekte, žele mir i udobnost, ali primjećuju i sve nedostatke. Predstoji nam mnogo posla na poboljšanju kvaliteta ponude, ali i osmišljenog nastupa na tržištu Njemačke ukoliko želimo da broj gostiju iz te najznačajnije emitivne države na starom kontinentu narednih godina ima rast”, kaže direktor TO Ulcinj Gzim Hajdinaga.

Njemački gosti su poznati po tome što dolaze u pred i u postsezoni. „To je ono što nama treba – produžetak sezone.  U julu i u avgustu u Ulcinju nastupa prebukiranost i opšta gužva koju Njemci, kao i većina gostiju iz Zapadne Evrope ne vole“, napominje Hajdinaga.

Za privlačenje takvih gostiju potrebno je obnoviti turističku industriju Ulcinja. Izgraditi bar nekoliko hotela visoke kategorije u užem dijelu grada i na Velikoj plaži.

U novoj lokalnoj upravi tvrde da su u taj veliki posao ušli uz ogromnu podršku Vlade Crne Gore. ,,Taj investicioni talas u Ulcinju je simbolički krenuo prošle jeseni početkom rekonstrukcije Hotela Mediteran. Niz se nastavlja krajem ovog mjeseca potpisivanjem ugovora o gradnji ekskluzivnog hotela na lokaciji bivšeg Galeba, te u julu potpisivanjem ugovora o hotelu na rtu Suka, iznad Male plaže, gdje se nalazio poznati Jadran“, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, primjetno je znatno interesovanje njemačkih investitora za ulaganja u Ulcinj, prije svega na Solani.

Evidentno je  da Njemci, kao ranije Rusi, kupuju nekretnine po Ulcinju, uglavnom stanove, ali i kuće. Očekuje se da će se taj trend još snažnije nastaviti.

,,Njemci, najbolji turisti iz onih zlatnih vremena našeg turizma, se očigledno vraćaju u Crnu Goru i u naš grad. Ovoga puta dolaze da ostatak svojih života provedu u Ulcinju i okolini. Dolaze sa svojim firmama i sa svojom vizijom novog, drugačijeg života u ovoj bajkovitoj ljepoti“, kaže predsjednik Društva prijatelja Starog grada Kaljaja i poznati turistički vodič Ismet Karamanaga.

On smatra da je  prethodnom periodu najviše na promociji Crne Gore na njemačkom tržištu uradio jedan Njemac koji živi od 2005. godine u Utjehi (Bušatu), naselju između Ulcinja i Bara. „Taj neumorni ‘ambasador’ naše zemlje Mihael Bader, poznatiji kao Mihael Montenegro, je više učinio od svih državnih institucija zajedno na odličnom marketingu“, tvrdi Karamanaga.

Kako napominje, do početka ratova na području bivše Jugoslavije Njemci su u objektima Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera ostvarivali preko 90 odsto noćenja. Dolazili su obično u aprilu i bili tu do kraja oktobra. Sezona je tada trajala punih sedam mjeseci.

„Mi smo uvijek lako punili Ulcinj. Imali smo zahtjeva od naših njemačkih partnera da se zakupljuju kapaciteti u tom gradu na čak 220 dana“, kaže dugogodišnji šef filijale državne agencije Jugotours u Frankfurtu Vukašin Ćulafić.

U Ulcinju se u međuvremenu uvriježilo mišljenje da će istinski povratak na stare staze, i zlatno doba turizma,  biti moguć tek kada se ponovo masovno vrate Njemci.

Karamanaga smatra da treba postojati državna strategija nastupa na njemačkom tržištu. Ukazuje da tu treba učiti od Hrvatske, jer tu zemlju svake godine posjećuje gotovo tri miliona gostiju iz Njemačke.

,,Najvažnije je da ne pravimo kikseve, posebno kada je riječ o čistoći, te da se ne igramo sa cijenama. Izuzetno je važno s kakvim će se utiscima iz Crne Gore vratiti ove prve grupe njemačkih gostiju, jer će ove godine Njemci veoma paziti na svoj novac i biće vrlo kritični prema svakoj usluzi koju plaćaju”, kaže on.  ,,Zbog sve veće konkurencije na tržištu naši hotelijeri i ugostitelji moraju biti suzdržani u formiranju cijena usluga, a svako povećanje mora biti praćeno poboljšanjem njihovog kvaliteta”.

Njemci su nakon više od tri decenije ponovo na ulcinjskoj rivijeri i na nama je da ih svojom ljubaznošću, kvalitetom usluge i primjerenim cijenama ugostimo tako da  požele da se vrate. I da to preporuče prijateljima i poznanicima.

                                                                                             Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo