Povežite se sa nama

Izdvojeno

SANACIJA PUTA PREKO TREŠNJEVIKA: Šansa za Andrijevicu

Objavljeno prije

na

Dok su političarima usta bila puna auto-puta i tunela koji će proći ispod Trešnjevika, „kraljevskom putu“, kako ga i danas mještani krajeva kroz koje prolazi zovu, svi su bili okrenuli leđa. Sada se obećava njegovo asfaltiranje. Nakon 50 godina

 

Najava državne Direkcije za saobraćaj, koja se ovih dana mogla čuti u medijima, da će poslije 50 godina konačno biti saniran i ponovo asfaltiran put Andrijevica–Kolašin, preko prevoja Trešnjevik, obradovalo je stanovnike Andrijevice. To obećanje ulilo je i nadu da ova nekada najvažnija saobraćajnica od Podgorice prema sjeveru Crne Gore nije potpuno zaboravljena.

Potpredsjednik opštine Andrijevica Veselin Raketić ističe da osim istorijskog značaja koji ovaj put ima, on danas predstavlja najkraći i jedini prilaz Parku prirode Komovi i drugim planinskim masivima u tom dijelu.

„Mi smo prošle godine, čak i po ovakvom putu kakav je sada, imali prodatih 4.000 ulaznica za Park prirode. Zamislite ako se zaista taj put rekonstruiše i asfaltira, koliko će još turista privući“ – kaže Raketić.

On ističe da je taj put značajan i zbog blizine auto-puta u Mateševu, do kojeg je iz Andrijevice preko Trešnjevika svega dvadeset i pet kilometara. „Tako bi se skratio put za Podgoricu.  Ako se poslije pola vijeka ponovo asfaltira, to će i nama, i za čitav ovaj kraj biti najkraća veza do početka auto-puta“ – kaže potpredsjednik opštine Andrijevica.

Raketić objašnjava da će, osim petlje na auto-putu u Mateševu, kada bude nastavljena druga trasa tog puta, još jedna petlja biti upravo u Andrijevici.

„Druga petlja ovdje kod Andrijevice znači da će ljudi tu moći da se uključuju, ali i isključuju, i da im neće biti teško da naprave pauzu i svrate u Andrijevicu koja ima šta turistički da ponudi. No, dok ne bude gotova druga trasa auto-puta, ako se obnovi put preko Trešnjevika, mi ćemo odavde do početka prve dionice u Mateševu stizati lagano“ – priča Raketić.

Zadovoljni su i u opštinskom preduzeću Park prirode Komovi, izražavajući nadu da se otvaraju nove mogućnosti za bolju i puniju turističku valorizaciju tih planinskih masiva.

Dok su političarima do sada usta bila puna auto-puta i tunela koji će proći upravo ispod Trešnjevika, „kraljevskom putu“, kako ga i danas mještani krajeva kroz koje prolazi zovu, svi su, izgleda, bili okrenuli leđa.

„Ovaj put je još prije više od stotinu dvadeset godina napravio kralj Nikola. To je tada bila najvažnija saobraćajnica prema sjeveru Crne Gore i dalje prema Peći. Nije slučajno ni što se andrijevički mjesni centar na trasi ovog puta i najveće selo zove Kralje, a sa druge strane Trešnjevika, prema Mateševu, selo se zove Bare Kraljske“ – objašnjava predsjednik Mjesne zajednice Kralje Milutin Đurković.

Koliko je ovaj „kraljevski put“ bio zapostavljen, govori i podatak da od prevoja Trešnjevik pa do Andrijevice nema čak ni putara.

A upravo tu dionicu nemilosrdno uništavaju koncesionari šuma sa teškom meghanizacijom i česta klizišta.

Mještani sela Gnjili Potok, kao i susjednih sela, upravo to dovode u međusobnu vezu. Oni, naime, smatraju da je pojava klizišta uzrokavala nemilosrdna eksploatacija šume u ovim planinama koje se prostiru sve gore do vrhova Komova.

Predsjednik mjesne zajednice Kralje navodi da se put prema Trešnjeviku često nalazi u prekidu i da to ukazuje da se ovoj saobraćajnici ne pridaje potreban značaj.

„Da se regionalnom putu Andrijevica–Mateševo preko Bara Kraljskih poklanja malo pažnje, govori podatak da je ta važna saobraćajnica tokom zimskih mjeseci uglavnom neprohodna. Na ovom području živi veliki broj stanovnika. Da situacija bude još teža, put se slabo održava i u ljetnjem periodu, o čemu govore i brojna oštećenja koja godinama niko ne pokušava da sanira na kvalitetan način“ – naglasio je Đurković.

Mještani koji žive u selima duž puta Andrijevica, Trešnjevik, Mateševo, kažu da je do sada država iskazivala maćehinski odnos prema ovom dijelu Crne Gore.

„Kad je jednom prilikom došlo do prekida magistralnog puta koji od Bijelog Polja vodi ka Podgorici, iz Auto-moto saveza Crne Gore putnicima su počeli da poručuju da koriste alternativne puteve Mojkovac – Đurđevića Tara i granični prelaz Jabuka, dok put preko Trešnjevika niko nije pominjao, iako se zna da on predstavlja najkraću vezu sa glavnim gradom“ – kaže Đerković.

On dodaje kako se poslije svega dobija utisak da se to namjerno radilo kako bi se područje Gornjeg Polimlja što više udaljilo od svih značajnih saobraćajnih tokova i kako bi se značaj puta preko Trešnjevika potpuno minimizirao.

„Podsjećamo da je Nacionalnom strategijom biodiverziteta, koju je Vlada usvojila sredinom 2010. godine, bilo planirano da se do 2015. godine Komovi proglase regionalnim parkom prirode. Sada imamo Park prirode Komovi, ali je put do njega u katastrofalnom stanju. Radujemo se ako bi se ostvarile najave o sanaciji i asfaltiranju ovog puta, koji će ostati značajan i poslije probijanja tunela ispod Trešnjevika“ – pričaju mještani andrijevičke MZ Kralje.

Da je put koji na simboličan način predstavlja zadužbinu kralja Nikole, zaboravljen i prepušten propadanju, govori i činjenica da ga je, kada je održavanje u pitanju, neko svrstao u čak petu kategoriju.

To je u direktnoj suprotnosti sa vokabularom političara, kojima su usta puna i kralja Nikole i državnosti Crne Gore.

Stanovnici Andrijevice se nadaju da će druga trasa auto-puta biti i nova trasa kojom bi mogli stići neki preduzetnici da ožive makar nekoliko u tranziciji uništenih fabrika. Za to je neophodno da grad prestane da bude slijepo crijevo.

Teško da Andrijevica, čak i uz pomoć čarobnog štapa, može postati to što je bila u vrijeme kralja Nikole, ali sa novom putnom infrastrukturom ima šansu da se izvuče iz siromaštva i bijede u kojoj se sada nalazi.

                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

REKONSTRUKCIJA VLADE: A kad tamo – još jedan parlament

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina ministara rekonstruisane vlade izglasana je glasovima 53 poslanika. Ne tako davno, kada je bio mandatar, Spajić se mučio da dobaci do podrške od 41. Ministri iz PES-a i partija manjinskih naroda, imaju dovoljno ruku da usmjeravaju osnovni tok Vlade. Za sve što bude odstupalo od koncepta evropske i građanske Crne Gore, oni će biti najdogovorniji. ZBCG može biti samo izgovor

 

Nekoliko mjeseci ranije u odnosu na krajnji rok definisan Sporazumom koji su nakon izbora potpisali predstavnici parlamentarne većine, rekonstruisana je 44. crnogorska vlada.  Za lidere Koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koji su joj se javno nadali još od januara, možda se desila i sa malim zakašnjenjem. Kako god, rekonstrukcija je donijela čudesne kombinatorike, mnogo bijesa i kritika sa raznih strana.

U rekonstruisanoj Vladi, predstavnici ZBCG Milana Kneževića i Andrije Mandića, dobili su svojih dogovorenih pet mjesta – dva potpredsjednička i tri ministarska. Ranije je bilo dogovoreno da će ZBCG pripasti četiri ministarska mjesta (saobraćaj, prosvjeta, turizam i prostorno planiranje) i pozicija potpredsjednika.  Ali u suštini to je to.

Budimir Aleksić je potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, a Milun Zogović, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalini razvoj. Ministri/ke iz redova ZBCG su: Slaven Radunović, (prostorno planiranje, urbanizam i državna imovina), Simonida Kordić (turizam) i Maja Vukićević (saobraćaj).

Istovremeno u Vladu je ušlo pet predstavnika Bošnjačke stranke (BS), koja dobila jedno više mjesto od ZBCG – jednog potpredsjednika i pet ministara. Lider BS Ervin Ibrahimović pokriva dvije pozicijepotpredsjednika Vlade za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova. Admir Šahmanović je novi ministar rudarstva, nafte i gasa, Mirsad Azemović – ministar dijaspore, Damir Gutić – ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Ernad Suljević – ministar regionalno investicionog razvoja i saradnje sa NVO.

PES Milojka Spajića je u rekonstruisanoj Vladi zadržao 11 mjesta –  premijera i deset ministara. Toliko ih je imao i prije rekonstrukcije.  U Vladi su ostala i dva ministra SNP (Vladimir Jokić kao ministar poljoprivrede  i Dragoslav Šćekić kao ministar sporta i mladih) , tri ministra albanskih stranaka ( Fatmir Đeka iz DP kao ministar ljudskih i manjinskih prava, Maraš Dukaj iz Albanske alternative kao ministar javne uprave i Nik Đeljošaj, lider Aalbanske alternative koji kao i do sada pokriva dvije pozicije – potrpedsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja).

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLAST U ODBRANI NACRTA FISKALNE STRATEGIJE: 600 = 700. I tačka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svi koji budu primali minimalac od 600 eura biće prevareni. Uzalud ih sada iz PES-a, plaćenim oglasima na portalima, uvjeravaju, parafraziramo, da će ljutnja što će primati 100 eura manje nego što im je obećano biti samo njihov subjektivni osjećaj. Pošto će prosječni minimalac biti 700

 

 

Rasprava o vladinom Nacrtu fiskalne strategije za period 2024.-2027. dobija na dinamici.

„Naš ekonomski program zasniva se na unapređenju poslovnog ambijenta kroz smanjenje poreskog opterećenja na rad sa jedne i povećanje neto zarada zaposlenih sa druge strane“, pohvalio se premijer Milojko Spajić na predstavljajnju Nacrta koji se pretvorio u prezentaciju davno obećane, a konačno dostupne verzije programa Evropa sad 2.

To što je ponuđeno, u najvećoj mjeri, ne korespondira sa predizbornim obećanjima Pokreta Evropa sad. „Smanjenjem troškova na zarade, Crna Gora postaje zemlja sa najmanjim poreskim opterećenjem na rad u Evropi, čime stvaramo ambijent za kredibilne investicije i otvaranje novih radnih mjesta i zadovoljnog i motivisanijeg zaposlenog sa druge strane“, kaže Spajić. Čitaoci znaju da je to što premijer opisuje kao „smanjenje troška na zarade“, zapravo smanjenje bruto plate za nekih 10,5 odsto. Za toliko će, ukoliko Vladina fiskalna strategija u ovom obliku dobije neophodnu podršku Skupštine,  biti smanjena izdvajanja za penziono-invalidsko osiguranje koja se više neće uplaćivati Fondu PIO.

Sa raznih strana, različito se gleda na dilemu da li je to dobra ili loša vijest. Baš kao što se različito ocjenjuje i evidentni raskorak između obećanog pred izbore i najavljenog prošle nedjelje. Uglavnom, na štetu onih koji su povjerovali bilbordima PES-a. Sada je sa sajta te partije uklonjen kalkulator sa isprogramirane dvije računske operacije. Da svaku neto platu manju od 562 eura prebaci u 700. Pod stavkom buduća neto zarada. A da sve iznad toga uveća za 24,5 odsto.

Premijer Spajić sada tvrdi kako nikada nijesu obećali toliku povišicu.

“Gledali smo građane u oči i obećali povećanje prosječne plate na 1.000 eura, minimalne plate na 700 eura, a minimalne penzije na 450 eura i punu zaposlenost u roku od 12 mjeseci! Tražili smo njihovo povjerenje, i na osnovu obećanog smo ga dobili“, reagovao je  bivši funkcioner PES-a, a od ove nedjelje i bivši ministar pravde Andrej Milović. „Umjesto obećanog, građani dobijaju farsu. Dobijaju prevaru. I dobijaju vrijeđanje inteligencije nekakvim izmišljenim pojmovima poput prosječnog minimalca.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEVO OKRETANJE ZAPADU: Litijum Evropi za opstanak autokratije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Geostrateški položaj i prirodna bogatstva Srbije su svakako nešto što Srbija ima ponuditi Zapadu uz postepeni ali vidni otklon od Putinove Rusije. Zauzvrat, birokrate u Briselu i Vašingtonu će naći načina da podrže i nagrade režim u Beogradu. Neće to biti ni prvi ni posljednji put. Primjera ima na pretek

 

 

U Beogradu je prošlog petka potpisan Memorandum o razumevanju između EU i Srbije o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima. Dokument je potpisan nakon sastanka njemačkog kancelara Olafa Šolca i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Potpise na dokument Palati Srbija stavili su i ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović i potpredsjednik Evropske komisije (EK) i evropski komesar za međuinstitucionalne odnose i strateško predviđanje Maroš Šefčovič. Pored toga je u Beogradu istog dana održan i Samit o kritičnim sirovinama u kome su učestvovali i predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), njemačke razvojne banke KFW, Italijanske razvojne banke, Mercedes-Benca i ministri u Vladi Srbije. Potpisivanju Memoranduma su prisustvovali i ambasadori Italije, Njemačke i SAD-a.

Zapadnoevropski mediji su ceremoniju u Beogradu označili kao demonstraciju geopolitičkog prestrojavanja Srbije koja će prodavati svoj litijum Evropi, u vremenu kada joj se udvaraju i Rusija, Kina i naftom bogate države Persijskog zaliva. Predsjednik Vučić je dan ranije potvrdio da su kineski proizvođači automobila pokazali aspiracije za srpski litijum, ali je naglasio da je Kinezima rečeno „da o tome razgovaramo sa Evropljanima, mi smo lojalni Evropi… i želimo da ojačamo našu vezu sa EU”.

Potpisivanje Memoranduma sa EU uslijedilo je nakon nedavne odluke Vlade od 16. jula da ponovo odobri kontroverzni litijumski projekat angloaustralijske kompanije Rio Tinto u dolini Jadar, blizu Loznice u zapadnoj Srbiji. Vladinoj Uredbi o sprovođenju Uredbe o utvrđivanju prostornog plana područja … minerala jadarita Jadar je prethodila odluka Ustavnog suda od 11. jula kojom je proglašena neustavnom ranije vladina odluka iz januaru 2022. godine. Tada je oduzeta licenca Rio Tintu za projekat vrijedan 2,4 milijarde dolara. Projekat je morao biti zaustavljen zbog masovnih protesta 2021. godine, zbog straha od ekološke katastrofe i najavljenog iseljavanja preko 20 hiljada stanovnika.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo