Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZVIĐAČKI POKRET U CRNOJ GORI: Lekcije koje se ne uče u školi  

Objavljeno prije

na

Preko devet decenija duga je tradicija skautskog pokreta u Crnoj Gori.  Za sve to vrijeme izviđači su ostali dosljedni svojoj misiji da vaspitavaju pojedince odgovorne prema sebi i drugima. Sve više djece, mladih, ali i starijih želi šarenu skautsku maramu oko vrata

 

Izgradnja boljeg svijeta, u kojem su ljudi ostvareni kao pojedinci i imaju konstruktivnu ulogu u društvu. To je, najkraće, misija izviđačkog pokreta, koji u svijetu okuplja preko 55 miliona članova. U našoj državi toj ideji je posvećeno preko 2.000 članova Izviđačkog saveza Crne Gore (ISCG), čiji odredi postoje u skoro svakom gradu.

Oni koji su zaslužili izviđačku maramu oko vrata ponosni su zbog toga što „uče vještine, kojih nema u školskim lekcijama”. Uče i kako do poštovanja i brige o sebi i drugima. Na svojim druženjima, daleko od virtuelnog svijeta, u neposrednom kontaktu s prirodom, drugim skautima i sobom, obučavaju se da se snađu u nepredviđenim situacijama, da funkcionišu pod pritiskom, kako da budu dio tima, ali i lideri. Dio skautskih pravila su i, u savremnom svijetu, pomalo zaboravljene moralne norme i socijalne vještine. Takođe, i briga o životnoj sredini.

„Izviđaču je čast da mu vjeruju, on poštuje roditelje i starije, a pomaže mlađima i slabijima. Vrijedan je, istrajan, cijeni rad, stalno uči i primjenjuje stečena znanja.  Izviđač je koristan član svoje zajednice, cijeni i razvija duhovne i kulturne vrijednosti, voli prirodu, upoznaje je i čuva… Kloni se štetnih navika i čuva čast i ugled svoje organizacije”, objašnjava za Monitor Nađa Lalović, načelnica za informisanje SICG.

Crnogorski skauti objašnjavaju kako postoje brojne predrasude oko tog pokreta. Prva je što se vezuje za djecu i mlade. Vrata SICG otvorena su i odraslima. Ističu kako je taj pokret vid neformalnog obrazovanja. Sve je popularniji u Crnoj Gori, a, iako često izvan interesovanja medija, tokom minulih decenija neprestano posvećen mnogim društveno korisnim aktivnostima, ekološkim i volonterskim poduhvatima.

Kroz raznovrsne programe, kaže Lalović, izviđači podstiču svoj „intelektualni, emotivni, duhovni, karakterni, fizički, kao i društveni razvoj”.  Brižljiv odnos prema prirodi i kulturi dio su neformalne edukacije, koju, podsjeća ona, djeca i mladi mogu dobiti u okviru SICG. Kroz vršnjačku edukaciju i međugeneracijsku saradnju stiču znanja i iskustva, koja kasnije mogu biti od velike pomoći u životu.

„Prije svega, učimo da prihvatimo odgovornost, odrastamo u zdravoj okolini i zagovaramo prave životne vrijednosti. Za učlanjenje u organizaciju nisu potrebne nikakve predispozicije. Samo dobra volja i spremnost da se suoče sa svim izazovima koji ih očekuju. Mislim da djecu i mlade ovaj pokret privlači i zbog mogućnosti slobode da se izraze i razviju u pravcu u kojem žele, ali i da dobiju podršku, razumijevanje, rješenje za neke nedoumice, da im tajne budu sačuvane…”, kaže sagovornica Monitora.

Prvi izviđački steg u Crnoj Gori osnovao je prije 94 godine u Nikšiću gimnazijalac Tibor Sekelj. Bio je pisac, novinar, geograf, alpinista, etnolog, muzeolog, andista, vajar, slikar, esperantista, fotograf, reditelj dokumentarnih filmova, pedagog, avanturist… Rođen je 1912. godine u Spišskoj Soboti, tada mađarskom gradu u Karpatima. Tokom života boravio je u preko sto zemalja, učio 25, a govorio devet jezika. Autor je više od 30 knjiga, koje su prevođene na isto toliko svjetskih jezika.

Prve stranice crnogorske izviđačke istorije, nakon Drugog svjetskog rata, ispisane su u Plavu kada je osnovan izviđački odred Budo Tomović 4. septembra 1955. godine. Tome je predhodio „Pohod kroz Crnu Goru”, putujući logor pet jedinica iz svih jugoslovenskih republika. Potom je organizovana šumska škola na Vidrovanu kod Nikšića, koju je pohađalo nekoliko budućih izviđačkih rukovodilaca. Izviđački odredi se osnivaju i u drugim mjestima Crne Gore, Ivangradu (Berane), Nikšiću, Pljevljima, Tivtu, Cetinju…

U  Titogradu je početkom 1956. godine održana Osnivačka skupština SICG  i izabran njen prvi starješina, poznati revolucionar Periša Vujošević. Zastavu Saveza svečano mu je predao tadašnji predsjednik Crne Gore Blažo Jovanović na Glavi Zete. Trentno najmlađi lokalni odred Ključ formiran je ovog proljeća u Kolašinu.

SICG je 13. jula 2008. godine, na 38. Svjetskoj Skautskoj konferenciji u Koreji postajo član World Organization of the Scout Movement (WOSM). Izviđači naše zemlje,već dvije godine dio su World Association of Girl Guides and Girl Scouts (WAGGGS).  To je svjetsko udruženje vodiča i izviđačica iz 152 zemlje. Osnovano je 1928. godine u Mađarskoj. Pandan je Svjetskoj organizaciji izviđačkog pokreta i njaveći je volonterski pokret posvećen ženama i mladima u svijetu.

Najvažniji događaj u ovogodišnjem crnogorskom skautskom kalendaru je VI smotra SICG, koja će biti održana na Grahovu, od 28. jula do 5. avgusta, pod motom „Zakorači u avanturu”. Očekuju, između ostalog, učešće oko 140 izraleskih skauta, ali i izviđača iz Belgije, Francuske…

„Učesnici će upoznati i Nikšić, i MZ Grahovo, ali i opštinu Kotor. U fokusu su nam i radionice na temu bitnosti vode. Najvažnije za nas je što ćemo iskoristiti snagu 2.000 izviđača i čistiti grahovsku šumu, koja je u vrlo zapuštenom stanju. Imaćemo i internacionalni dan, na kojem će učesnici moći da predstave tradiciju, kulturu i običaje u svojoj zemlji”, najavljuju iz SICG.

Uporedo sa organizacijom smotre, tokom minulih mjeseci, organizovana je i redovna izviđačka liga.  To je bila prilika da najmlađi članovi iz cijele države pokažu koliko su vješti u orijentaciji, signalizaciji i drugim skautskim vještinama. U Nikšiću, Kolašinu i Plavu organizovana su tri kola te lige, a na njima je učestvovalo više stotina djece, koja su prošla i edukaciju o geografskim, kuluturnim i istorijskim osobenostima mjesta u kojima su se takmičili. Takođe, kaže Lalović, i spoznali kako „biti izviđač znači živjeti i raditi po izviđačkim zakonima, svakodnevno”.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo