Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZVIĐAČKI POKRET U CRNOJ GORI: Lekcije koje se ne uče u školi  

Objavljeno prije

na

Preko devet decenija duga je tradicija skautskog pokreta u Crnoj Gori.  Za sve to vrijeme izviđači su ostali dosljedni svojoj misiji da vaspitavaju pojedince odgovorne prema sebi i drugima. Sve više djece, mladih, ali i starijih želi šarenu skautsku maramu oko vrata

 

Izgradnja boljeg svijeta, u kojem su ljudi ostvareni kao pojedinci i imaju konstruktivnu ulogu u društvu. To je, najkraće, misija izviđačkog pokreta, koji u svijetu okuplja preko 55 miliona članova. U našoj državi toj ideji je posvećeno preko 2.000 članova Izviđačkog saveza Crne Gore (ISCG), čiji odredi postoje u skoro svakom gradu.

Oni koji su zaslužili izviđačku maramu oko vrata ponosni su zbog toga što „uče vještine, kojih nema u školskim lekcijama”. Uče i kako do poštovanja i brige o sebi i drugima. Na svojim druženjima, daleko od virtuelnog svijeta, u neposrednom kontaktu s prirodom, drugim skautima i sobom, obučavaju se da se snađu u nepredviđenim situacijama, da funkcionišu pod pritiskom, kako da budu dio tima, ali i lideri. Dio skautskih pravila su i, u savremnom svijetu, pomalo zaboravljene moralne norme i socijalne vještine. Takođe, i briga o životnoj sredini.

„Izviđaču je čast da mu vjeruju, on poštuje roditelje i starije, a pomaže mlađima i slabijima. Vrijedan je, istrajan, cijeni rad, stalno uči i primjenjuje stečena znanja.  Izviđač je koristan član svoje zajednice, cijeni i razvija duhovne i kulturne vrijednosti, voli prirodu, upoznaje je i čuva… Kloni se štetnih navika i čuva čast i ugled svoje organizacije”, objašnjava za Monitor Nađa Lalović, načelnica za informisanje SICG.

Crnogorski skauti objašnjavaju kako postoje brojne predrasude oko tog pokreta. Prva je što se vezuje za djecu i mlade. Vrata SICG otvorena su i odraslima. Ističu kako je taj pokret vid neformalnog obrazovanja. Sve je popularniji u Crnoj Gori, a, iako često izvan interesovanja medija, tokom minulih decenija neprestano posvećen mnogim društveno korisnim aktivnostima, ekološkim i volonterskim poduhvatima.

Kroz raznovrsne programe, kaže Lalović, izviđači podstiču svoj „intelektualni, emotivni, duhovni, karakterni, fizički, kao i društveni razvoj”.  Brižljiv odnos prema prirodi i kulturi dio su neformalne edukacije, koju, podsjeća ona, djeca i mladi mogu dobiti u okviru SICG. Kroz vršnjačku edukaciju i međugeneracijsku saradnju stiču znanja i iskustva, koja kasnije mogu biti od velike pomoći u životu.

„Prije svega, učimo da prihvatimo odgovornost, odrastamo u zdravoj okolini i zagovaramo prave životne vrijednosti. Za učlanjenje u organizaciju nisu potrebne nikakve predispozicije. Samo dobra volja i spremnost da se suoče sa svim izazovima koji ih očekuju. Mislim da djecu i mlade ovaj pokret privlači i zbog mogućnosti slobode da se izraze i razviju u pravcu u kojem žele, ali i da dobiju podršku, razumijevanje, rješenje za neke nedoumice, da im tajne budu sačuvane…”, kaže sagovornica Monitora.

Prvi izviđački steg u Crnoj Gori osnovao je prije 94 godine u Nikšiću gimnazijalac Tibor Sekelj. Bio je pisac, novinar, geograf, alpinista, etnolog, muzeolog, andista, vajar, slikar, esperantista, fotograf, reditelj dokumentarnih filmova, pedagog, avanturist… Rođen je 1912. godine u Spišskoj Soboti, tada mađarskom gradu u Karpatima. Tokom života boravio je u preko sto zemalja, učio 25, a govorio devet jezika. Autor je više od 30 knjiga, koje su prevođene na isto toliko svjetskih jezika.

Prve stranice crnogorske izviđačke istorije, nakon Drugog svjetskog rata, ispisane su u Plavu kada je osnovan izviđački odred Budo Tomović 4. septembra 1955. godine. Tome je predhodio „Pohod kroz Crnu Goru”, putujući logor pet jedinica iz svih jugoslovenskih republika. Potom je organizovana šumska škola na Vidrovanu kod Nikšića, koju je pohađalo nekoliko budućih izviđačkih rukovodilaca. Izviđački odredi se osnivaju i u drugim mjestima Crne Gore, Ivangradu (Berane), Nikšiću, Pljevljima, Tivtu, Cetinju…

U  Titogradu je početkom 1956. godine održana Osnivačka skupština SICG  i izabran njen prvi starješina, poznati revolucionar Periša Vujošević. Zastavu Saveza svečano mu je predao tadašnji predsjednik Crne Gore Blažo Jovanović na Glavi Zete. Trentno najmlađi lokalni odred Ključ formiran je ovog proljeća u Kolašinu.

SICG je 13. jula 2008. godine, na 38. Svjetskoj Skautskoj konferenciji u Koreji postajo član World Organization of the Scout Movement (WOSM). Izviđači naše zemlje,već dvije godine dio su World Association of Girl Guides and Girl Scouts (WAGGGS).  To je svjetsko udruženje vodiča i izviđačica iz 152 zemlje. Osnovano je 1928. godine u Mađarskoj. Pandan je Svjetskoj organizaciji izviđačkog pokreta i njaveći je volonterski pokret posvećen ženama i mladima u svijetu.

Najvažniji događaj u ovogodišnjem crnogorskom skautskom kalendaru je VI smotra SICG, koja će biti održana na Grahovu, od 28. jula do 5. avgusta, pod motom „Zakorači u avanturu”. Očekuju, između ostalog, učešće oko 140 izraleskih skauta, ali i izviđača iz Belgije, Francuske…

„Učesnici će upoznati i Nikšić, i MZ Grahovo, ali i opštinu Kotor. U fokusu su nam i radionice na temu bitnosti vode. Najvažnije za nas je što ćemo iskoristiti snagu 2.000 izviđača i čistiti grahovsku šumu, koja je u vrlo zapuštenom stanju. Imaćemo i internacionalni dan, na kojem će učesnici moći da predstave tradiciju, kulturu i običaje u svojoj zemlji”, najavljuju iz SICG.

Uporedo sa organizacijom smotre, tokom minulih mjeseci, organizovana je i redovna izviđačka liga.  To je bila prilika da najmlađi članovi iz cijele države pokažu koliko su vješti u orijentaciji, signalizaciji i drugim skautskim vještinama. U Nikšiću, Kolašinu i Plavu organizovana su tri kola te lige, a na njima je učestvovalo više stotina djece, koja su prošla i edukaciju o geografskim, kuluturnim i istorijskim osobenostima mjesta u kojima su se takmičili. Takođe, kaže Lalović, i spoznali kako „biti izviđač znači živjeti i raditi po izviđačkim zakonima, svakodnevno”.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

POPIS POČINJE TREĆEG DECEMBRA: Pobjeda bez poraženih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogo je toga što govori da popis u Crnoj Gori nije bio i neće biti samo tehničko/statističko pitanje prikupljanja podataka neophodnih za planiranje budućih javnih politika. Zato je još važnije da u taj proces uđemo uz najveći mogući dogovor o načinu prikapljanja, unosa i upotrebe dobijenih podataka

 

U nedjelju koja prva dođe počeće popis stanovnika, domaćinstava i stanova.  Valjda. Nakon odlaganja od, ukupno, dvije godine i trideset tri dana. Prilično je izgledno da će popis trajati duže od planiranih 15 dana. Razloge znamo: manjak popisivača i moguće vremenske neprilike uobičajene za ovo doba godine.

U srijedu ujutro govorilo se o tome da su svi uslovi iz prošlonedjeljnog sporazuma vlade, opozicije i nacionalnih savjeta ispunjeni i da popis počinje u četvrtak 30. novembra. Čak je i Monstat (Uprava za statistiku) počeo podjelu popisnog materijala popisivačima.

Popisivači sjutra izlaze na teren, saopštio je direktor Monstata Miroslav Pejović pozivajući građane „da im otvore vrata“. On je insistirao da se popis može sprovesti sa postojećih 3.300 popisivača (Monstat je, u nekoliko puta ponavljanim, konkursima tražio njih 3.800) a da su svi uslovi iz Sporazuma o popisu ispunjeni. “Posljednji preduslov je specifikacija za softver (za kontrolu unijetih podataka – prim. Monitora) koji se najavljuje. Specifikacija je pripremljena od strane Uprave za statistiku. Sopstvenim kapacitetima, samoinicijativno, izradili smo ovu specifikaciju i dostavićemo je  vladinoj komisiji, koja će biti formirana u narednim danima”, kazao je Pejović.

Iza podna saznajemo da ništa nije gotovo. Iz DPS – a   su poručili da dogovoreno u Sporazumu nije realizovano, iako „nema sporenja oko uslova koje treba ispuniti“. Po njihovom tumačenju, manjak popisivača u odnosu na priželjkivani broj i „činjenica da do danas nemamo specifikaciju projektnog rješenja softvera“ su dovoljan razlog da od vlade zatraže da se popis odloži za još nekoliko dana. U suprotnom, zaprijetili su iz DPS, oni neće učestvovati u popisnom procesu „nego će ga obesmisliti“.

Danijel Živković, v.d. predsjednika te partije, tražio je od vlade da početak popisa još jednom odloži  “za pet ili sedam dana” kako bi do kraja završili započeti posao. “Šta je problem da sjednu komisije, pripreme specifikaciju softvera, da vidimo šta nedostaje i na kraju završimo sve kako dolikuje ozbiljnim ljudima”, poručio je Živković ne osvrćući  se na činjenicu da opozicija, do tog trenutka, nije imenovala predstavnika koji bi, prema postignutom dogovoru, bio i predsjednik vladine Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za kontrolu popisnih podataka.

Pokazalo se da zahtjev DPS-a “nije problem”. I da kucaju na otvorena vrata. U srijedu poslije podne premijer Milojko Spajić izlazi sa konačnom ponudom: “Ja ću danas obaviti razgovor sa predstavnicima partija skupštinske većine i u cilju inkluzivnosti koju Crna Gora nikada nije vidjela, a mislim da smo jako blizu tome, poslao bih poruku DPS-u, odnosno predstavnicima opozicije, da (popis) odložimo na tri dana, odnosno do 3. decembra i da vidimo da li su njihove namjere dobre ili loše. Ovo je mjera kompromisa i da se stvarno svi kao društvo okupimo da taj popis prođe kao jedna tehnička stvar. Ukoliko se ne prihvati 3. decembar kao početak, mi počinjemo sjutra”, saopštio je Spajić uz najavu da će nekoliko sati kasnije izaći sa konačnim rješenjem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su  ono što je  odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je  pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu

 

Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.

Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.

Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna –  državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.

U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je  u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.

Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.

Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020,  pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i  “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin  kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili  borbu za stvaranje  Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef,  tadašnji premijer Milo Đukanović.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama

 

Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.

Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.

Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.

Svoju odluku  iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.

Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.

Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.

Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.

Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.

I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo