Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO SE GAZDUJE KUĆICAMA ZA SOCIJALNO STANOVANJE NA RUDEŠU: Posla i za policiju

Objavljeno prije

na

Oko stotinu baraka od tvrdog materijala i drveta ostalo je prazno nakon što su izbjeglice sa Kosova i iz Bosne i Hercegovine dobile nove stanove u zgradama koje su izgrađene prije tri godine. Sporan je način na koji je naselje dobilo nove stanare i uslovi pod kojima oni sada koriste te objekte

 

Udruženje za podršku Roma i Egipćana iz Berana uputilo je poziv nadležnima da preispitaju dodjelu i korišćenje stambenih jedinica – kućica i baraka na Rudešu – gdje su nekad živjela raseljena lica sa Kosova i BiH. Direktor te NVO Sultan Beća kaže da je to učinjeno jer se, po njihovim saznanjima, vrši zloupotreba stanarskog prava u stambenim jedinicama na tom prostoru.

„Osobe koje su stanovale u barakama, kada nađu drugi smještaj, te barake ustupaju drugim licima bez ugovora i znanja nadležnih. A pojedina lica za to dobijaju novčanu nadoknadu”, tvrdi Beća uz tvrdnju da se prodaja baraka vrši uz nadoknade od 1.500 do 2.000 eura. Kasnije, navodno, ta lica (kupci) dobijaju ugovore o korišćenju stambenog prostora.

Beća se pita kako je to moguće i po kojim osnovima se to radi. „Naša organizacija se obratila predsjedniku opštine Berane da formira komisiju koja će se baviti ovim pitanjima i ukazali na problem i očekujemo povratnu informaciju”, kazao je Beća.

On je uputio poziv i nadležnim institucijama koje se bave antikorupcijom da preispitaju dodjelu stambenih jedinica na Rudešu, kako bi se spriječile dalje nezakonitosti. „Ukazujemo da je jedino Opština nadležna da vrši dodjelu ovih jedinica bez upliva trećih lica u ovaj problem”, rekao je Beća.

Da nešto sa raspodjelom kućica na Rudešu ne funkcioniše kako treba bilo je sumnjivo prije nekoliko mjeseci, kada se jedna porodica iz egipćanske populacije obratila medijima, tvrdeći da od njih traže novac da bi, kao mnogočlana familija sa bolesnim djetetom, dobili proširenje, odnosno još jednu baraku. Oni tada nisu kazali ko im traži novac, niti su za to priložili dokaze, ali je po tome što baraku nisu dobili ni do danas, ta priča, u svjetlu saopštenja Udruženja za podršku Roma i Egipćana, postala mnogo jasnija.

Direktor Udruženja za podršku Roma i Egipćana za Monitor je rekao da zna za taj slučaj i ukazao da među romskom i egipćanskom populacijom ima još veliki broj višečlanih porodica. „I zbog toga je potrebno da se vrši pravična podjela stambenih jedinica, a ne da se ona obavlja bez kriterijuma, uz posredovanje trećih lica gdje postoje sumnje na korupciju”, kazao je Sultan Beća.

Oko stotinu baraka od tvrdog materijala ili drveta ostalo je prazno nakon što su izbjeglice sa Kosova i iz Bosne i Hercegovine dobile nove stanove u zgradama koje su prije tri godine izgrađene na lokaciji nedaleko od baraka.

Kuće od tvrdog materijala izgrađene su uz pomoć međunarodnih organizacija, i u njima su bili smješteni izbjegli iz Bosne i Hercegovine, kao i Hrvatske. Kada se 1999. godine u Crnu Goru slila čitava rijeka izbjeglica i interno raseljenih lica koji su bježali zbog rata na Kosovu, jedna od njihovih prvih destinacija na sjeveru Crne Gore bilo je Berane. Ne postoji prazni poslovni ili magacinski prostor gdje izbjeglice nisu prvobitno i privremeno smještane u ovom gradu. Tada je samo u Beranama bilo prisutno oko dvadeset međunarodnih humanitarnih organizacija, koje su pomagale lokalnim vlastima da se spriječi humanitarna katastrofa.

Za izbjeglice sa Kosova, mahom srpske nacionalnosti, izgrađene su kućice od drveta i laganih materijala, odmah u nastavku onih prvih gdje su se nastanili izbjegli iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Tako je naselje Rudeš, postalo najveće izbjegličko naselje na sjeveru, pa možda i u čitavoj Crnoj Gori. I tada je bilo privilegija dobiti stambeni smještaj u nekoj od tih kućica, koje su predstavljale veliki napredak u odnosu na kolektivne smještaje po halama i magacinima raznih preduzeća i fabrika. A veliki broj izbjeglica bio je prinuđen da smještaj traži u privatnom aranžmanu.

Neriješeno pitanje smještaja najduže je pratilo Rome i Egićane sa Kosova, koji su dugo živjeli u improvizovanom šatorskom naselju u Donjem Talumu. Koju godinu kasnije međunarodna zajednica je i za njih izgradila naselje Riversajd, na drugoj strani Lima, koje čini oko trideset kuća od tvrdog materijala. I njima je tu postalo tokom godina tijesno, pa su počeli da se raseljavaju i po drugim djelovima grada.

Kako je od tri do četiri hiljade izbjeglica ostalo trajno da živi u Beranama, čineći oko petnaest odsto ukupnog broja stanovnika ove opštine, međunarodna zajednica je započela veliki projekat izgradnje nekoliko stambenih zgrada na Rudešu, u blizini naselja od drvenih kućica. Kada su zgrade završene, naselje je ostalo prazno, a izbjeglice su se odatle preselile u kvalitetniji smještaj.

Ali, ostalo je mnogo onih kojima bi i drvene kućice bile dobre, i zato su priložili zahtjeve da im se dodijeli taj smještaj. Kućice su prvobitno trebale da ostanu u vlasništvu Opštine Berane, za zbrinjavanje socijalno ugroženih porodica i pojedinaca. Čije su danas, zvanično, nije poznato.

Da čitav proces prvobitne raspodjele kućica, kako onih od čvrstog, tako i od laganijeg materijala, nije tekao transparentno, Monitoru je potvrdio jedan od ljudi sa najdužim izbjegličkim statusom. Prema njegovim riječima, tako je bilo i sa raspodjelom stanova u novim zgradama. „Nije bilo jasnog kriterijuma. Tako i danas, čak i u novim zgradama, imate praznih stranova, koje su dobili neki ljudi koji već imaju riješeno stambeno pitanje u Beranama ili u Srbiji”, kaže naš sagovornik, insistirajući na anonimnosti.

On kaže da je i naselje od baraka postalo predmet mahinacija pri odabiru novih stanara. Poput čelnika Udruženja za podršku Roma i Egipćana, i on „prepoznaje” glavnog krivca. „Kako je on došao u tu poziciju, ja ne znam. Ali on jednostavno preprodaje kuće i barake, i to je tačno. Zato mislim da je najbolji način da to Udruženje preda prijavu policiji. To može učiniti i neko kome su tražene pare za smještaj. U svakom slučaju to je posao za policiju i tužilaštvo.”

Iz lokalne uprave u Beranama Monitoru su kazali da već postoji Komisija koja će preispitati da li se barake i u arhivi vode kao vlasništvo ljudi na koje su upisane, kao i da li ima zloupotreba kada se radi o tvrdnjama o preprodaji. Tada bi moglo biti jasnije da li na Rudešu ima posla za policiju i tužilaštvo.

                                                 Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo