Povežite se sa nama

Izdvojeno

TAJNE AUTO-PUTA BAR–BOLJARE: Zid ćutanja o milionskim potraživanjima

Objavljeno prije

na

Tek ove nedjelje saznajemo da kineska kompanija CRBC zbog mjera izazvanih epidemijom koronavirusa, od novembra 2020, od Vlade potražuje 43,6 miliona eura. Ovo je samo jedno od 190 potraživanja koje je CRBC podnijela tokom trajanja maratonskog projekta izgradnje auto-puta

 

Glavni graditelj dionice auto-puta Bar–Boljari China Road and Bridge Corporation (CRBC) poslao je u novembru 2020. godine na adresu tada odlazećeg ministra saobraćaja Osmana Nurkovića, obavještenje kojim usljed mjera izazvanih epidemijom koronavirusa potražuje 43,6 miliona eura, saopšteno je ove nedjelje iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP). Toliko je CRBC izračunala da košta to što od februara 2020. godine do sredine iste godine nije mogla da gradi prioritetnu dionicu Smokovac–Mateševo po planiranoj dinamici radova.

Javnost za ovo milionsko potraživanje saznaje preko ove NVO tek nakon godinu i po, a iz ASP ističu da ni Nurković niti bilo ko iz odlazeće Vlade Duška Markovića, nije tada upoznao crnogorske građane sa ovim potraživanjem. Naglašavaju da su vlade Demokratske partije socijalista (DPS) podigle „visoki zid ćutnje“ o ovom projektu, a kasnije vlade nijesu napravile značajniji otklon od netransparentnosti.

Zašto ovom projektu saznajemo uglavnom iz NVO sektora i medija, za Monitor objašnjava Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu: „Za ovaj projekat se može reći da je Pandorina kutija za javne finansije zemlje i da je mnogo sumnji u potencijalne zloupotrebe. Biće jako loše ako se o problemima u gradnji prve dionice bude saznavalo najviše od civilnog sektora, što je bio slučaj prethodnih godina. DPS vlade, koje su ugovorile ovaj kontroverzni posao, podigle su ‘visoki zid ćutnje’ i donijele su niz odluka kako bi način potrošnje ogromnog novca ostao iza ‘očiju javnosti’. Bivša vlada, kojoj je izglasano nepovjerenje, je donekle otvorila podatke o ovom projektu, ali ne u mjeri u kojoj je bilo potrebno. Pitanje je koliko će manjinska vlada biti transparentna. S obzirom na to da je podržava DPS, ne treba biti optimista i očekivati da će otvoriti podatke“.

Projekat vjeka, zbog kojeg smo se rekordno zadužili, od početka je obavijen velom tajni. Građani su tako naknadno saznali da je propustom Ministarstva saobraćaja, dok je njime rukovodio Ivan Brajović, u projektni zadatak i ponudu za gradnju dionice autoputa Smokovac–Mateševo nije uvrštena petlja Smokovac sa oko kilometar i po autoputa. Onda se ispostavilo i da je zaboravljena i električna infrastruktura. Otvaranje auto-puta se već više puta prolongira, a izvjesno je da neće biti uključenja na auto-put za Verušu, Lijevu Rijeku…

„Projekat je ugovoren jako loše, država se kroz ugovorne aranžmane nije kvalitetno zaštitila, u posao se ušlo na bazi idejnog projekta, mnogo je nepoznatih i troškovi samo narastaju. Od početnih najava da će nas ova dionica koštati 809 miliona eura, već sada se može reći da će ukupna cijena biti najmanje 1,3 milijardi eura, a računajući i brojna poreska oslobođenja. To je krajnje konzervativna procjena i iz nje proizilazi da kilometar auto-puta košta oko 32 miliona eura, sa tendencijom da na kraju bude i skuplji. Koliko god da se radi o dionici auto-puta, koja se gradi na kompleksnom geografskom terenu, tolika cijena je zaista indikativna“, kaže Mrdović.

Do početka ove godine potraživanje CRBC-a, za koje je javnost tek sada saznala, nije se vodilo kao povučeno, tvrde iz ASP-a. „Ovo je jedno od nekih 190 potraživanja koje je CRBC podnijela tokom trajanja projekta. Do početka godine bila je povukla između 45 i 50 potraživanja, ostala su bila aktivna. Tek treba utvrditi kolika je ukupna vrijednost svih tih potraživanja, koja su i dalje aktivna, te kakve su mogućnosti njihovog zatvaranja. Prednje je posebno značajno što bi pokretanje sporova i eventualnih arbitražnih postupaka dodatno koštalo. Istovremeno, do početka godine CRBC je bio pokrenuo 42 spora, a odustao je od nekih 15-ak“, navodi Mrdović. Ukoliko kineska kompanija naplati dodatna potraživanja, ionako preskupu dionicu auto-puta dodatno ćemo platiti, samo je pitanje desetinama ili stotinama miliona eura.

Podsjetimo da je izgradnja prve dionice auto-puta počela 2015. i prvobitni rok za završetak radova je bio maj 2019. godine. U maju 2019. rok je pomjeren na 30. septembar 2020, a krajem aprila 2021. na novembar prošle godine. Rok za presjecanje vrpce sada je u špicu turističke sezone.

I pored višegodišnjeg kašnjenja i brojnih kontroverzi, kineski ambasador Liu Jin je početkom ove godine najavio da su kineske kompanije spremne da učestvuju u izgradnji ostalih dionica autoputa Bar–Boljari. Naglasio je da „glavna dionica auto-puta predstavlja prijateljstvo dvije zemlje“.

Svoje oduševljenje auto-putem nije krio ni bivši ministar saobraćaja Ivan Brajović. On je početkom ove godine u razgovoru za kineske medije kazao da jedva čeka da se njim provoza. Brajović je istakao da je i danas ponosan što je predvodio sjajan tim ljudi koji je osmislio, pregovarao i otpočeo realizaciju najznačajnijeg infrastrukturnog projekta u istoriji Crne Gore. „Posao na projektu auto-puta Bar–Boljari je primjer odgovornog, posvećenog i transparentnog rada svih uključenih…“. Toliko je sve bilo transparentno da sedam godina od početka gradnje građani još ne znaju koliko će cijeli projekat koštati, što je sve zaboravljeno, da li će biti dodatnih troškova, kada i hoće li se projekat nastaviti, hoće li ko odgovarati za brojne propuste.

„Glavni problem je što je projekat ugovoren po takozvanom Žutom Fidicu, što znači da kineska kompanija izradi Glavni projekat dionice auto-puta i potom je sagradi (ugovor o projektovanju i izgradnji)“, ističe Mrdović: „Odgovoran pristup prema javnim finansijama ove zemlje podrazumijevao bi da Država Crna Gora izradi glavni projekat, koji bi jasno prikazao cijenu gradnje, pa tek onda bi izabrala izvođača radova, koji bi gradio dionicu. Ovakvo ste Kinezima gurnuli u ruke i izradu projekta i radove, što je, u kombinaciji sa velikim brojem domaćih podizvođača, od kojih jedan nosi gotovo trećinu posla, očigledno bio „fatalni okidač“ za uvećanje ukupne cijene posla“.

Građani, prema kojima nema odgovornosti, svakako će sve platiti do posljednjeg centa.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo