Povežite se sa nama

Izdvojeno

TAJNE AUTO-PUTA BAR–BOLJARE: Zid ćutanja o milionskim potraživanjima

Objavljeno prije

na

Tek ove nedjelje saznajemo da kineska kompanija CRBC zbog mjera izazvanih epidemijom koronavirusa, od novembra 2020, od Vlade potražuje 43,6 miliona eura. Ovo je samo jedno od 190 potraživanja koje je CRBC podnijela tokom trajanja maratonskog projekta izgradnje auto-puta

 

Glavni graditelj dionice auto-puta Bar–Boljari China Road and Bridge Corporation (CRBC) poslao je u novembru 2020. godine na adresu tada odlazećeg ministra saobraćaja Osmana Nurkovića, obavještenje kojim usljed mjera izazvanih epidemijom koronavirusa potražuje 43,6 miliona eura, saopšteno je ove nedjelje iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP). Toliko je CRBC izračunala da košta to što od februara 2020. godine do sredine iste godine nije mogla da gradi prioritetnu dionicu Smokovac–Mateševo po planiranoj dinamici radova.

Javnost za ovo milionsko potraživanje saznaje preko ove NVO tek nakon godinu i po, a iz ASP ističu da ni Nurković niti bilo ko iz odlazeće Vlade Duška Markovića, nije tada upoznao crnogorske građane sa ovim potraživanjem. Naglašavaju da su vlade Demokratske partije socijalista (DPS) podigle „visoki zid ćutnje“ o ovom projektu, a kasnije vlade nijesu napravile značajniji otklon od netransparentnosti.

Zašto ovom projektu saznajemo uglavnom iz NVO sektora i medija, za Monitor objašnjava Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu: „Za ovaj projekat se može reći da je Pandorina kutija za javne finansije zemlje i da je mnogo sumnji u potencijalne zloupotrebe. Biće jako loše ako se o problemima u gradnji prve dionice bude saznavalo najviše od civilnog sektora, što je bio slučaj prethodnih godina. DPS vlade, koje su ugovorile ovaj kontroverzni posao, podigle su ‘visoki zid ćutnje’ i donijele su niz odluka kako bi način potrošnje ogromnog novca ostao iza ‘očiju javnosti’. Bivša vlada, kojoj je izglasano nepovjerenje, je donekle otvorila podatke o ovom projektu, ali ne u mjeri u kojoj je bilo potrebno. Pitanje je koliko će manjinska vlada biti transparentna. S obzirom na to da je podržava DPS, ne treba biti optimista i očekivati da će otvoriti podatke“.

Projekat vjeka, zbog kojeg smo se rekordno zadužili, od početka je obavijen velom tajni. Građani su tako naknadno saznali da je propustom Ministarstva saobraćaja, dok je njime rukovodio Ivan Brajović, u projektni zadatak i ponudu za gradnju dionice autoputa Smokovac–Mateševo nije uvrštena petlja Smokovac sa oko kilometar i po autoputa. Onda se ispostavilo i da je zaboravljena i električna infrastruktura. Otvaranje auto-puta se već više puta prolongira, a izvjesno je da neće biti uključenja na auto-put za Verušu, Lijevu Rijeku…

„Projekat je ugovoren jako loše, država se kroz ugovorne aranžmane nije kvalitetno zaštitila, u posao se ušlo na bazi idejnog projekta, mnogo je nepoznatih i troškovi samo narastaju. Od početnih najava da će nas ova dionica koštati 809 miliona eura, već sada se može reći da će ukupna cijena biti najmanje 1,3 milijardi eura, a računajući i brojna poreska oslobođenja. To je krajnje konzervativna procjena i iz nje proizilazi da kilometar auto-puta košta oko 32 miliona eura, sa tendencijom da na kraju bude i skuplji. Koliko god da se radi o dionici auto-puta, koja se gradi na kompleksnom geografskom terenu, tolika cijena je zaista indikativna“, kaže Mrdović.

Do početka ove godine potraživanje CRBC-a, za koje je javnost tek sada saznala, nije se vodilo kao povučeno, tvrde iz ASP-a. „Ovo je jedno od nekih 190 potraživanja koje je CRBC podnijela tokom trajanja projekta. Do početka godine bila je povukla između 45 i 50 potraživanja, ostala su bila aktivna. Tek treba utvrditi kolika je ukupna vrijednost svih tih potraživanja, koja su i dalje aktivna, te kakve su mogućnosti njihovog zatvaranja. Prednje je posebno značajno što bi pokretanje sporova i eventualnih arbitražnih postupaka dodatno koštalo. Istovremeno, do početka godine CRBC je bio pokrenuo 42 spora, a odustao je od nekih 15-ak“, navodi Mrdović. Ukoliko kineska kompanija naplati dodatna potraživanja, ionako preskupu dionicu auto-puta dodatno ćemo platiti, samo je pitanje desetinama ili stotinama miliona eura.

Podsjetimo da je izgradnja prve dionice auto-puta počela 2015. i prvobitni rok za završetak radova je bio maj 2019. godine. U maju 2019. rok je pomjeren na 30. septembar 2020, a krajem aprila 2021. na novembar prošle godine. Rok za presjecanje vrpce sada je u špicu turističke sezone.

I pored višegodišnjeg kašnjenja i brojnih kontroverzi, kineski ambasador Liu Jin je početkom ove godine najavio da su kineske kompanije spremne da učestvuju u izgradnji ostalih dionica autoputa Bar–Boljari. Naglasio je da „glavna dionica auto-puta predstavlja prijateljstvo dvije zemlje“.

Svoje oduševljenje auto-putem nije krio ni bivši ministar saobraćaja Ivan Brajović. On je početkom ove godine u razgovoru za kineske medije kazao da jedva čeka da se njim provoza. Brajović je istakao da je i danas ponosan što je predvodio sjajan tim ljudi koji je osmislio, pregovarao i otpočeo realizaciju najznačajnijeg infrastrukturnog projekta u istoriji Crne Gore. „Posao na projektu auto-puta Bar–Boljari je primjer odgovornog, posvećenog i transparentnog rada svih uključenih…“. Toliko je sve bilo transparentno da sedam godina od početka gradnje građani još ne znaju koliko će cijeli projekat koštati, što je sve zaboravljeno, da li će biti dodatnih troškova, kada i hoće li se projekat nastaviti, hoće li ko odgovarati za brojne propuste.

„Glavni problem je što je projekat ugovoren po takozvanom Žutom Fidicu, što znači da kineska kompanija izradi Glavni projekat dionice auto-puta i potom je sagradi (ugovor o projektovanju i izgradnji)“, ističe Mrdović: „Odgovoran pristup prema javnim finansijama ove zemlje podrazumijevao bi da Država Crna Gora izradi glavni projekat, koji bi jasno prikazao cijenu gradnje, pa tek onda bi izabrala izvođača radova, koji bi gradio dionicu. Ovakvo ste Kinezima gurnuli u ruke i izradu projekta i radove, što je, u kombinaciji sa velikim brojem domaćih podizvođača, od kojih jedan nosi gotovo trećinu posla, očigledno bio „fatalni okidač“ za uvećanje ukupne cijene posla“.

Građani, prema kojima nema odgovornosti, svakako će sve platiti do posljednjeg centa.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

STANJE REDOVNO: Ne vide, ne čuju, tvituju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer  Abazović ili, poput predsjednika Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u  u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku, onda vam i naša svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti

 

Sve je u najboljem redu. „Ja ne znam šta se ovdje vanredno dešava”, predočio je, neki dan, premijer Dritan Abazović. ,,Volio bih da me neko ubijedi koji dio crnogorskog sistema ne funkcioniše ili ne pruža one usluge koje je pružao. Ako izuzmemo Ustavni sud…“.

Izjava je došla kao neka vrsta odgovora  na javne kritike  zapadnih partnera. Vrijedi ih ponoviti pošto se nešto slično rijetko može čuti u jeziku diplomatije.

„Od zemlje koja je bila najuspješnija na putu ka EU, Crna Gora sada postaje zemlja problem”, poručila je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon. ,,Crna Gora ostaje rak rana EU”, dodala je uz poruku ,,obavezali smo se da ćemo dalje pomagati Crnoj Gori”. Slična upozorenja stigla su i sa one strane Atlantika. ,,Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji”, saopštio je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozoravajući na  ,,mnogo mogućih posljedica” takvog stanja.

Abazović, kazao je, ne osjeća odgovornost . ,,Da kažem da ne osjećam odgovornost zvučaću arogantno, ali da osjećam ono što neki ljudi nameću – ne osjećam. Vlada je završila sve svoje obaveze. Da nisu srušili Vladu i ove obaveze iz evropske agende bile bi završene”, predočio je premijer pomalo zatečenim novinarima. ,,I zašto  bih osjećao odgovornost? Tehnička Vlada radi bolje nego ona koja je bila u punom mandatu”.

Sve je, dakle, u osjećajima. Odnosno, percepciji. Pa ako o tuđem trošku idete na trke Formule 1u Abu Dabi, kao premijer (,,hvala domaćinima što su mi ispunili jedan od dječačkih snova”) ili, poput predsjednika Mila Đukanovića, novogodišnje praznike provedete u luksuznom hotelu Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric, makar dijelom u državnom trošku (nije nas udostojio komentara), onda svakodnevica može izgledati sasvim prihvatljivo.  Uprkos stvarnosti.

Nedavno smo iz Instituta za javno zdravlje dobili informaciju – alarmantno upozorenje  – da je dvoje od petoro (40 odsto) djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori nevakcinisano. Ili, da se ograničimo samo na mandat aktuelne (odlazeće, tehničke) Vlade: u 2022. godini vakcinisano je tek svako deseto dijete (11 odsto) rođeno prethodne godine. Vakine su tu, propisi su jasni, nedostajala je snaga države, ako nas već ima toliko koji više vjerujemo Guglu i Tviteru nego ljekarima.

Bez najave, prošlog petka Vlada je odložila početak drugog polugođa školske 22/23. Zvanično, kako bi omogućila bolju zaradu turističkim poslenicima sa sjevera!? Nezvanično, problem je bilo to što tek kupljeno gorivo (mazut) nije dopremljen do školskih kotlarnica, pa bi đake prošlog ponedjeljka dočekale hladne učionice.

Samo je do najupornijih doprla vijest da je Jugopetrol,  tek početkom nedjelje,  distribuirao neophodno gorivo. Alibi je bio mnogo glasniji. ,,Ako nema grijanja u školama, obratite se onima koji su planirali prethodni budžet (za 2022. godinu – prim. Monitora) i koji su zakinuli stavku vezanu za grijanje u školama u Ministarstvu prosvjete”, saopštio je premijer krajem novembra. Isto smo mogli čuti i od njegovih ministara zdravlja i prosvjete Dragloslava Šćekića i Miomira Vojinovića.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo