Pred crnogorskim poslanicima i poslanicama uskoro će se naći dvije inicijative – za dekriminalizaciju marihuane i za legalizaciju upotrebe ulja kanabisa isključivo u medicinske svrhe. Ljekari pozivaju na oprez, a mišljenja građana su podijeljena

„Mislim da je naša javnost uplašena od kanabisa, jer nije upućena u njegove efekte i sastav. Mnogi pominju njegovu zloupotrebu i mogućnost zavisnosti, ali nemaju nijedan dokument ili statistički podatak koji bi ukazao na broj zavisnika koji se liječe od kanabisa. Uz precizirane zakonske okvire, mogli bismo da konzumaciju držimo pod kontrolom“, kaže za Monitor Nikola Banović iz NVO Legalizuj.me o inicijativi koja će se uskoro naći pred crnogorskim poslanicima i poslanicama.

Peticiju da se, osim u medicinske svrhe, legalizuje i „rekreativno” konzumiranje marihuane potpisalo je 6.450 građana. To je dovoljno da predlog bude predat u Skupštinu Crne Gore.

On, prema riječima Banovića, podrazumijeva prvenstveno dekriminalizaciju marihuane, kao i regulisanje tržišta po urugvajskom modelu. „Razlika između dekriminalizacije i legalizacije leži u tome što kada je supstanca dekriminalizovana  više ne podliježete ni krivičnom ni prekršajnom zakonu ukoliko je posjedujete u određenoj količini, dok legalizacija podrazumijeva legalno tržište koje ima tržišne standarde kultivacije, prerade i upotrebe“, objašnjava Banović.

Prema urugvajskom modelu, samo stariji od 18 godina mogu priuštiti kanabis, u kanabis klubu. Mogu ga gajiti i kod kuće – do 4 biljke po domaćinstvu. Konzumacija je u javnosti zabranjena, kao i marketing, kako bi se zaštitili maloljetnici od izloženosti supstanci. ,,Želimo da modifikujemo urugvajski model tako što bismo konzumaciju, osim u kanabis klubovima i domovima, dozvolili i na nekim turističkim lokalitetima, gdje bi ulaz maloljetnicima bio strogo zabranjen“, napominje predstavnik organizacije Legalizuj.me.

To bi država, kako kaže, osigurala tako što bi od kadrovskih viškova iz javne uprave formirala kontrolno tijelo koje bi se bavilo tržištem kanabisa. To kontrolno tijelo bi vršilo inspekcijski nadzor nad kultivacijom, preradom, prodajom i konzumacijom marihuane. ,,Tako bismo u velikom stepenu obezbijedili poštovanje svih postavljenih normi u industriji kanabisa i minimalizovali svaki rizik od zloupotrebe“, smatra Banović. On napominje da bi količina koju bi građani mogli da kupe zavisila isključivo od toga koliko im doktor na recept prepiše, zavisno od zdravstvenog stanja u kojem se nalaze.

Još jedna slična inicijativa će dospjeti u skupštinsku proceduru. Zakon o legalizaciji upotrebe ulja kanabisa isključivo u medicinske svrhe predložila je vladajuća Socijaldemokratska partija (SDP). Kako su saopštili, na to su ih podstakli primjeri brojnih evropskih država koje su na ovaj način omogućile osobama oboljelim od niza teških bolesti, poput kancera, Alchajmera, Parkinsonove bolesti, i drugih fizičkih i psihičkih oboljenja, da ovaj lijek koriste legalno i u kontrolisanim uslovima.

„Razlozi za ovakvu inicijativu višestruko su opravdani. Prije svega, značajno će pomoći osobama oboljelih od teških bolesti u njihovom liječenju, a suzbiće se i crno tržište, na kojem su sada pacijenti prinuđeni da traže lijek. Često ni ne dobijaju ono što im je neophodno, već bivaju prevareni”, kazao je portparol SDP-a Mirko Stanić, i pozvao sve zainteresovane i državne institucije da se uključe u izradu ovog dokumenta.

On je napomenuo da postoji interesovanje za industrijsku proizvodnju konoplje i kanabisa od kojeg bi se pravilo ulje. Za regulisanje te oblasti bili bi potrebni i podzakonski akti.

Podršku ideji za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe najavili su iz Građanskog pokreta (GP) URA i Socijalističke narodne partije. Iz Bošnjačke stranke (BS) ocijenili su da je inicijativa opravdana i pozvali na širi dijalog. Pojedine opozicione partije, poput Pokreta za promjene (PZP), protive se ideji.

Supspecijalista za bolesti zavisnosti Danilo Jokić, gostujući u emisiji Boje jutra na TV Vijesti, pozvao je na oprez. „Ovih dana čuo sam dosta paušalnih ocjena i od dijela političara i shvatio da je to dio ljudi koji apsolutno ne zna problematiku sa kojom se suočava Crna Gora kada je riječ o psihoaktivnim supstancama”.

Prema istraživanju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) iz 2019. godine, koje se bavilo djecom i bolestima zavisnosti u Crnoj Gori i obuhvatilo 37 osnovnih i 25 srednjih škola, marihuanu koristi više od 11 odsto učenika.

„Treba biti jako oprezan i lagano donositi odluke. U inicijativi sam našao dosta nelogičnosti. Donošenje nekih zakonskih uredbi u kratkom roku kasnije može da bude bumerang koji će se vratiti Crnoj Gori. Nemam ništa protiv da se ulje koristi u medicinske svrhe, strogo kontrolisano, pod nadzorom ljekara, ali ovo je ozbiljna, apotekarska priča”, istakao je Jokić.

Nikola Banović kaže da bi se uticaj legalizacije snažno odrazio na poljoprivredu, industriju i turizam. „Sjeverna regija bi faktički oživjela, jer bi se konačno desila intenzivna privredna aktivnost, kroz samozapošljavanje i zapošljavanje na plantažama, pogonima za preradu i transport sirovina i gotovih proizvoda. Bila bi  pojačana turistička ponuda, zbog same prirodne atraktivnosti, prije svega, ali i zbog jedinstvene ponude koju bi naša zemlja pružala“.

Mišljenja građana su podijeljena.

,,Marihuana može biti naš spas od gladi, finansijske krize, nezaposlenosti, neiskorišćenog plodnog zemljišta, kriminala među mladima koji tonu u ilegalne vode od malih nogu ne bi li zaradili pare”, navodi u svom obrazloženju za podršku inicijativi NVO Legalizuj.me jedan od potpisnika peticije na platformi Peticije.online Gorčin Pejović.

S njim je saglasna Budvanka Jovana Topović. „Marihuana može biti veoma učinkovita. Kao uskoro diplomirana psihološkinja smatram da se može koristiti u terapijama protiv stresa i anksioznosti”.

Ima i skeptičnih. „Marihuana je već previše prisutna, i ovakav zakon nam je potreban, jer bi se njime uredila trgovina kanabisom. On se u Crnoj Gori može nabaviti na svakom ćošku, u bilo koje vrijeme, suviše je dostupan, a malo se o njemu zna. I kvalitet je jako problematičan. Ulična trgovina marihuanom je postala neiskorjenjiva, a jako štetna, i zato država mora da uredi ovo pitanje. No, sumnjam u državne kapacitete, koji bi, paralelno, morali da rade i na edukaciji mladih o efektima i štetnostima koje konzumacija droga nosi sa sobom”, navodi Stefan Todorović.

„Država može biti u plusu zbog poreza i akciza na ovaj proizvod, smanjiće se stopa kriminala i marihuana će biti teže dostupna mlađima od 18 godina. Ona utiče na mozak, kao i alkohol, ako se previše konzumira. Jedina je razlika što ima ljekovita svojstva”, piše građanin Nikola Jočić.

Neki su i kategorični. „Ne želim da se omladina još više upropasti”, kaže Amel Pepeljak.

Kanabis je, nakon glasanja na Konferenciji za borbu protiv narkotika, na sjednici Ujedinjenin nacija (UN) u Beču 2020. godine, zvanično skinut sa liste teških droga i svrstan u ljekovito bilje.

Mnoge države u Evropi, kao i našem bližem okruženju, poput Hrvatske i Sjeverne Makedonije, na određeni način legalizovale su upotrebu kanabisa u medicinske svrhe. U Bosni i Hercegovini ovakav zakon trenutno je u parlamentarnoj proceduri. Crnoj Gori predstoji test.

Andrea JELIĆ