Povežite se sa nama

Izdvojeno

DEKRIMINALIZACIJA MARIHUANE I NJENA LEGALIZACIJA U MEDICINSKE SVRHE: Pitanje od milion dolara

Objavljeno prije

na

Pred crnogorskim poslanicima i poslanicama uskoro će se naći dvije inicijative – za dekriminalizaciju marihuane i za legalizaciju upotrebe ulja kanabisa isključivo u medicinske svrhe. Ljekari pozivaju na oprez, a mišljenja građana su podijeljena

 

„Mislim da je naša javnost uplašena od kanabisa, jer nije upućena u njegove efekte i sastav. Mnogi pominju njegovu zloupotrebu i mogućnost zavisnosti, ali nemaju nijedan dokument ili statistički podatak koji bi ukazao na broj zavisnika koji se liječe od kanabisa. Uz precizirane zakonske okvire, mogli bismo da konzumaciju držimo pod kontrolom“, kaže za Monitor Nikola Banović iz NVO Legalizuj.me o inicijativi koja će se uskoro naći pred crnogorskim poslanicima i poslanicama.

Peticiju da se, osim u medicinske svrhe, legalizuje i „rekreativno” konzumiranje marihuane potpisalo je 6.450 građana. To je dovoljno da predlog bude predat u Skupštinu Crne Gore.

On, prema riječima Banovića, podrazumijeva prvenstveno dekriminalizaciju marihuane, kao i regulisanje tržišta po urugvajskom modelu. „Razlika između dekriminalizacije i legalizacije leži u tome što kada je supstanca dekriminalizovana  više ne podliježete ni krivičnom ni prekršajnom zakonu ukoliko je posjedujete u određenoj količini, dok legalizacija podrazumijeva legalno tržište koje ima tržišne standarde kultivacije, prerade i upotrebe“, objašnjava Banović.

Prema urugvajskom modelu, samo stariji od 18 godina mogu priuštiti kanabis, u kanabis klubu. Mogu ga gajiti i kod kuće – do 4 biljke po domaćinstvu. Konzumacija je u javnosti zabranjena, kao i marketing, kako bi se zaštitili maloljetnici od izloženosti supstanci. ,,Želimo da modifikujemo urugvajski model tako što bismo konzumaciju, osim u kanabis klubovima i domovima, dozvolili i na nekim turističkim lokalitetima, gdje bi ulaz maloljetnicima bio strogo zabranjen“, napominje predstavnik organizacije Legalizuj.me.

To bi država, kako kaže, osigurala tako što bi od kadrovskih viškova iz javne uprave formirala kontrolno tijelo koje bi se bavilo tržištem kanabisa. To kontrolno tijelo bi vršilo inspekcijski nadzor nad kultivacijom, preradom, prodajom i konzumacijom marihuane. ,,Tako bismo u velikom stepenu obezbijedili poštovanje svih postavljenih normi u industriji kanabisa i minimalizovali svaki rizik od zloupotrebe“, smatra Banović. On napominje da bi količina koju bi građani mogli da kupe zavisila isključivo od toga koliko im doktor na recept prepiše, zavisno od zdravstvenog stanja u kojem se nalaze.

Još jedna slična inicijativa će dospjeti u skupštinsku proceduru. Zakon o legalizaciji upotrebe ulja kanabisa isključivo u medicinske svrhe predložila je vladajuća Socijaldemokratska partija (SDP). Kako su saopštili, na to su ih podstakli primjeri brojnih evropskih država koje su na ovaj način omogućile osobama oboljelim od niza teških bolesti, poput kancera, Alchajmera, Parkinsonove bolesti, i drugih fizičkih i psihičkih oboljenja, da ovaj lijek koriste legalno i u kontrolisanim uslovima.

„Razlozi za ovakvu inicijativu višestruko su opravdani. Prije svega, značajno će pomoći osobama oboljelih od teških bolesti u njihovom liječenju, a suzbiće se i crno tržište, na kojem su sada pacijenti prinuđeni da traže lijek. Često ni ne dobijaju ono što im je neophodno, već bivaju prevareni”, kazao je portparol SDP-a Mirko Stanić, i pozvao sve zainteresovane i državne institucije da se uključe u izradu ovog dokumenta.

On je napomenuo da postoji interesovanje za industrijsku proizvodnju konoplje i kanabisa od kojeg bi se pravilo ulje. Za regulisanje te oblasti bili bi potrebni i podzakonski akti.

Podršku ideji za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe najavili su iz Građanskog pokreta (GP) URA i Socijalističke narodne partije. Iz Bošnjačke stranke (BS) ocijenili su da je inicijativa opravdana i pozvali na širi dijalog. Pojedine opozicione partije, poput Pokreta za promjene (PZP), protive se ideji.

Supspecijalista za bolesti zavisnosti Danilo Jokić, gostujući u emisiji Boje jutra na TV Vijesti, pozvao je na oprez. „Ovih dana čuo sam dosta paušalnih ocjena i od dijela političara i shvatio da je to dio ljudi koji apsolutno ne zna problematiku sa kojom se suočava Crna Gora kada je riječ o psihoaktivnim supstancama”.

Prema istraživanju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) iz 2019. godine, koje se bavilo djecom i bolestima zavisnosti u Crnoj Gori i obuhvatilo 37 osnovnih i 25 srednjih škola, marihuanu koristi više od 11 odsto učenika.

„Treba biti jako oprezan i lagano donositi odluke. U inicijativi sam našao dosta nelogičnosti. Donošenje nekih zakonskih uredbi u kratkom roku kasnije može da bude bumerang koji će se vratiti Crnoj Gori. Nemam ništa protiv da se ulje koristi u medicinske svrhe, strogo kontrolisano, pod nadzorom ljekara, ali ovo je ozbiljna, apotekarska priča”, istakao je Jokić.

Nikola Banović kaže da bi se uticaj legalizacije snažno odrazio na poljoprivredu, industriju i turizam. „Sjeverna regija bi faktički oživjela, jer bi se konačno desila intenzivna privredna aktivnost, kroz samozapošljavanje i zapošljavanje na plantažama, pogonima za preradu i transport sirovina i gotovih proizvoda. Bila bi  pojačana turistička ponuda, zbog same prirodne atraktivnosti, prije svega, ali i zbog jedinstvene ponude koju bi naša zemlja pružala“.

Mišljenja građana su podijeljena.

,,Marihuana može biti naš spas od gladi, finansijske krize, nezaposlenosti, neiskorišćenog plodnog zemljišta, kriminala među mladima koji tonu u ilegalne vode od malih nogu ne bi li zaradili pare”, navodi u svom obrazloženju za podršku inicijativi NVO Legalizuj.me jedan od potpisnika peticije na platformi Peticije.online Gorčin Pejović.

S njim je saglasna Budvanka Jovana Topović. „Marihuana može biti veoma učinkovita. Kao uskoro diplomirana psihološkinja smatram da se može koristiti u terapijama protiv stresa i anksioznosti”.

Ima i skeptičnih. „Marihuana je već previše prisutna, i ovakav zakon nam je potreban, jer bi se njime uredila trgovina kanabisom. On se u Crnoj Gori može nabaviti na svakom ćošku, u bilo koje vrijeme, suviše je dostupan, a malo se o njemu zna. I kvalitet je jako problematičan. Ulična trgovina marihuanom je postala neiskorjenjiva, a jako štetna, i zato država mora da uredi ovo pitanje. No, sumnjam u državne kapacitete, koji bi, paralelno, morali da rade i na edukaciji mladih o efektima i štetnostima koje konzumacija droga nosi sa sobom”, navodi Stefan Todorović.

„Država može biti u plusu zbog poreza i akciza na ovaj proizvod, smanjiće se stopa kriminala i marihuana će biti teže dostupna mlađima od 18 godina. Ona utiče na mozak, kao i alkohol, ako se previše konzumira. Jedina je razlika što ima ljekovita svojstva”, piše građanin Nikola Jočić.

Neki su i kategorični. „Ne želim da se omladina još više upropasti”, kaže Amel Pepeljak.

Kanabis je, nakon glasanja na Konferenciji za borbu protiv narkotika, na sjednici Ujedinjenin nacija (UN) u Beču 2020. godine, zvanično skinut sa liste teških droga i svrstan u ljekovito bilje.

Mnoge države u Evropi, kao i našem bližem okruženju, poput Hrvatske i Sjeverne Makedonije, na određeni način legalizovale su upotrebu kanabisa u medicinske svrhe. U Bosni i Hercegovini ovakav zakon trenutno je u parlamentarnoj proceduri. Crnoj Gori predstoji test.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera Belivuk, koja se, između ostalog,  stavlja na teret Lazoviću i Katniću  nije samo, kako je svojevremeno o njoj pisao Njujork tajms – „priča o sječenju glava i kokainu“.  To je priča, kako ju je  prezentovao ovaj ugledni amerčki list –  priča o vezama vrha vlasti sa kriminalnim grupama. Suštinsko pitanje danas je, otuda,  po čijem je nalogu i za čije potrebe u Crnoj Gori prljave poslove obavljao kavački klan. Za Lazovića, Katnića, ili nekog iznad njih?

 

 

U nedjelju, 14 aprila, uhapšeni su bivši visoki funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić.  Oni su uhapšeni po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT),  nakon višemjesečne akcije koju su SDT i Specijalno policijsko odeljenje vodili uz saradnju sa Europolom.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Specijalno tužilaštvo tereti Lazovića i Katnića za stvaranje kriminalne organizacije i zlupotrebu službenog položaja. Prema SDT,  Lazović je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi Katnić, bivši zamjenik tužioca Saša Čađenović i Zoranov sin, Petar Lazović, bivši agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Čađenović i Petar Lazović od ranije su u pritvoru. Čađenović, koji je bio zamjenik Milivoja Katnića, uhapšen je u decembru 2022. zbog veza sa kavačkim klanom. Petar Lazović je uhapšen u julu 2022. pod optužbama za  stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Iako SDT nije precizirao šta se Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću tačno stavlja na teret, na osnovu izjava njihovih branioca, te napisa medija, tužilaštvo ih, između ostalog, tereti  za slučaj skidanja zabrana ulaska u Crnu Goru pripadnicima kriminalne grupe iz Srbije, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, iz 2021. godine. Ono što povezuje ovu, kako je tužilaštvo vidi, organizovanu kriminalnu grupu je – kavački klan. I Lazoviću i Katniću određen je pritvor od 30 dana „zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke“. Odluku o pritvoru donio je sudija Goran Šćepanović. Kako nezvanično  saznaju Vijesti, u odluci o pritvoru Zorana Lazovića navodi se da bi mogao da utiče na vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i Milana Vujotića.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo