Povežite se sa nama

Izdvojeno

DEKRIMINALIZACIJA MARIHUANE I NJENA LEGALIZACIJA U MEDICINSKE SVRHE: Pitanje od milion dolara

Objavljeno prije

na

Pred crnogorskim poslanicima i poslanicama uskoro će se naći dvije inicijative – za dekriminalizaciju marihuane i za legalizaciju upotrebe ulja kanabisa isključivo u medicinske svrhe. Ljekari pozivaju na oprez, a mišljenja građana su podijeljena

 

„Mislim da je naša javnost uplašena od kanabisa, jer nije upućena u njegove efekte i sastav. Mnogi pominju njegovu zloupotrebu i mogućnost zavisnosti, ali nemaju nijedan dokument ili statistički podatak koji bi ukazao na broj zavisnika koji se liječe od kanabisa. Uz precizirane zakonske okvire, mogli bismo da konzumaciju držimo pod kontrolom“, kaže za Monitor Nikola Banović iz NVO Legalizuj.me o inicijativi koja će se uskoro naći pred crnogorskim poslanicima i poslanicama.

Peticiju da se, osim u medicinske svrhe, legalizuje i „rekreativno” konzumiranje marihuane potpisalo je 6.450 građana. To je dovoljno da predlog bude predat u Skupštinu Crne Gore.

On, prema riječima Banovića, podrazumijeva prvenstveno dekriminalizaciju marihuane, kao i regulisanje tržišta po urugvajskom modelu. „Razlika između dekriminalizacije i legalizacije leži u tome što kada je supstanca dekriminalizovana  više ne podliježete ni krivičnom ni prekršajnom zakonu ukoliko je posjedujete u određenoj količini, dok legalizacija podrazumijeva legalno tržište koje ima tržišne standarde kultivacije, prerade i upotrebe“, objašnjava Banović.

Prema urugvajskom modelu, samo stariji od 18 godina mogu priuštiti kanabis, u kanabis klubu. Mogu ga gajiti i kod kuće – do 4 biljke po domaćinstvu. Konzumacija je u javnosti zabranjena, kao i marketing, kako bi se zaštitili maloljetnici od izloženosti supstanci. ,,Želimo da modifikujemo urugvajski model tako što bismo konzumaciju, osim u kanabis klubovima i domovima, dozvolili i na nekim turističkim lokalitetima, gdje bi ulaz maloljetnicima bio strogo zabranjen“, napominje predstavnik organizacije Legalizuj.me.

To bi država, kako kaže, osigurala tako što bi od kadrovskih viškova iz javne uprave formirala kontrolno tijelo koje bi se bavilo tržištem kanabisa. To kontrolno tijelo bi vršilo inspekcijski nadzor nad kultivacijom, preradom, prodajom i konzumacijom marihuane. ,,Tako bismo u velikom stepenu obezbijedili poštovanje svih postavljenih normi u industriji kanabisa i minimalizovali svaki rizik od zloupotrebe“, smatra Banović. On napominje da bi količina koju bi građani mogli da kupe zavisila isključivo od toga koliko im doktor na recept prepiše, zavisno od zdravstvenog stanja u kojem se nalaze.

Još jedna slična inicijativa će dospjeti u skupštinsku proceduru. Zakon o legalizaciji upotrebe ulja kanabisa isključivo u medicinske svrhe predložila je vladajuća Socijaldemokratska partija (SDP). Kako su saopštili, na to su ih podstakli primjeri brojnih evropskih država koje su na ovaj način omogućile osobama oboljelim od niza teških bolesti, poput kancera, Alchajmera, Parkinsonove bolesti, i drugih fizičkih i psihičkih oboljenja, da ovaj lijek koriste legalno i u kontrolisanim uslovima.

„Razlozi za ovakvu inicijativu višestruko su opravdani. Prije svega, značajno će pomoći osobama oboljelih od teških bolesti u njihovom liječenju, a suzbiće se i crno tržište, na kojem su sada pacijenti prinuđeni da traže lijek. Često ni ne dobijaju ono što im je neophodno, već bivaju prevareni”, kazao je portparol SDP-a Mirko Stanić, i pozvao sve zainteresovane i državne institucije da se uključe u izradu ovog dokumenta.

On je napomenuo da postoji interesovanje za industrijsku proizvodnju konoplje i kanabisa od kojeg bi se pravilo ulje. Za regulisanje te oblasti bili bi potrebni i podzakonski akti.

Podršku ideji za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe najavili su iz Građanskog pokreta (GP) URA i Socijalističke narodne partije. Iz Bošnjačke stranke (BS) ocijenili su da je inicijativa opravdana i pozvali na širi dijalog. Pojedine opozicione partije, poput Pokreta za promjene (PZP), protive se ideji.

Supspecijalista za bolesti zavisnosti Danilo Jokić, gostujući u emisiji Boje jutra na TV Vijesti, pozvao je na oprez. „Ovih dana čuo sam dosta paušalnih ocjena i od dijela političara i shvatio da je to dio ljudi koji apsolutno ne zna problematiku sa kojom se suočava Crna Gora kada je riječ o psihoaktivnim supstancama”.

Prema istraživanju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) iz 2019. godine, koje se bavilo djecom i bolestima zavisnosti u Crnoj Gori i obuhvatilo 37 osnovnih i 25 srednjih škola, marihuanu koristi više od 11 odsto učenika.

„Treba biti jako oprezan i lagano donositi odluke. U inicijativi sam našao dosta nelogičnosti. Donošenje nekih zakonskih uredbi u kratkom roku kasnije može da bude bumerang koji će se vratiti Crnoj Gori. Nemam ništa protiv da se ulje koristi u medicinske svrhe, strogo kontrolisano, pod nadzorom ljekara, ali ovo je ozbiljna, apotekarska priča”, istakao je Jokić.

Nikola Banović kaže da bi se uticaj legalizacije snažno odrazio na poljoprivredu, industriju i turizam. „Sjeverna regija bi faktički oživjela, jer bi se konačno desila intenzivna privredna aktivnost, kroz samozapošljavanje i zapošljavanje na plantažama, pogonima za preradu i transport sirovina i gotovih proizvoda. Bila bi  pojačana turistička ponuda, zbog same prirodne atraktivnosti, prije svega, ali i zbog jedinstvene ponude koju bi naša zemlja pružala“.

Mišljenja građana su podijeljena.

,,Marihuana može biti naš spas od gladi, finansijske krize, nezaposlenosti, neiskorišćenog plodnog zemljišta, kriminala među mladima koji tonu u ilegalne vode od malih nogu ne bi li zaradili pare”, navodi u svom obrazloženju za podršku inicijativi NVO Legalizuj.me jedan od potpisnika peticije na platformi Peticije.online Gorčin Pejović.

S njim je saglasna Budvanka Jovana Topović. „Marihuana može biti veoma učinkovita. Kao uskoro diplomirana psihološkinja smatram da se može koristiti u terapijama protiv stresa i anksioznosti”.

Ima i skeptičnih. „Marihuana je već previše prisutna, i ovakav zakon nam je potreban, jer bi se njime uredila trgovina kanabisom. On se u Crnoj Gori može nabaviti na svakom ćošku, u bilo koje vrijeme, suviše je dostupan, a malo se o njemu zna. I kvalitet je jako problematičan. Ulična trgovina marihuanom je postala neiskorjenjiva, a jako štetna, i zato država mora da uredi ovo pitanje. No, sumnjam u državne kapacitete, koji bi, paralelno, morali da rade i na edukaciji mladih o efektima i štetnostima koje konzumacija droga nosi sa sobom”, navodi Stefan Todorović.

„Država može biti u plusu zbog poreza i akciza na ovaj proizvod, smanjiće se stopa kriminala i marihuana će biti teže dostupna mlađima od 18 godina. Ona utiče na mozak, kao i alkohol, ako se previše konzumira. Jedina je razlika što ima ljekovita svojstva”, piše građanin Nikola Jočić.

Neki su i kategorični. „Ne želim da se omladina još više upropasti”, kaže Amel Pepeljak.

Kanabis je, nakon glasanja na Konferenciji za borbu protiv narkotika, na sjednici Ujedinjenin nacija (UN) u Beču 2020. godine, zvanično skinut sa liste teških droga i svrstan u ljekovito bilje.

Mnoge države u Evropi, kao i našem bližem okruženju, poput Hrvatske i Sjeverne Makedonije, na određeni način legalizovale su upotrebu kanabisa u medicinske svrhe. U Bosni i Hercegovini ovakav zakon trenutno je u parlamentarnoj proceduri. Crnoj Gori predstoji test.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

SUOČAVANJE SA KRIZOM: Između strahova i obećanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta Vlada do jeseni može da popravi, šta da pokvari, a za šta je već kasno oko urednog snabdijevanja hranom i energentima

 

Red optimizma, talas pesimizma. Po tom principu zvaničnici u region i svjetskim centrima moći iznose očekivanja i prognoze o nastavku globalne krize hrane i energenata. U trendove su se uklopili i naši politički prvaci.

Premijer Dritan Abazović je, neki dan, našao za shodno da sa javnošću podijeli svoje strepnje. „Ne samo da ćemo imati krizu energenata, već i krizu hrane. Jednostavno – sve na svijetu čeka teška godina, i ona neće zaobići ni Crnu Goru. Apelujem i na građane da budu odgovorni, da rade na uštedama električne energije, goriva…”, upozorio je. U istom dahu, dodao da to ipak nije poziv građanima da promijene navike (iako je, možda, trebalo da uradi baš to) nego više apel da „dok je lijepo vrijeme” prihvate zdrave stilove života.

Onda je ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović predočio ljepšu stranu stvarnosti: „Imamo dovoljno energenata, raspoloživost svih prehrambenih proizvoda je dostupna. Tu nemamo problema…”.

Umjereni optimisti su i Monitorovi sagovornici iz Vladine Komisije za ekonomsku politiku. Ministar Đurović im je, kažu, nedavno predočio dio aktivnosti njegovog Ministarstva na planu obezbjeđivanja urednog snabdijevanja osnovnim životnim namirnicama i naftnim derivatima. Pošto je Crna Gora izrazito zavisna od uvoza hrane i benzina, iz Ministarstva su se obratili kolegama iz zemalja naših tradicionalnih dobavljača ali i onima koji bi to, izmijene li se okolnosti, mogli postati. Odgovori su, prenose naši izvori, ohrabrujući. Makar kada je u pitanju dostupnost osnovnih životnih namirnica. Budemo li mogli da platimo – nećemo biti gladni.

Koji detalj više dobili smo od Vladimira Jokovića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Podsjećajući da iz Srbije godišnje uvezemo hranu vrijednu blizu pola milijarde eura (500.000.000, računajući po prošlogodišnjim cijenama, ovogodišnje su za nekih 30 odsto veće, za sada) Joković najavljuje da su proljetošnje blokade i zabrane izvoza iz Srbije prošlost. „Znam da u toj susjednoj zemlji postoji volja da se Crnoj Gori rezervišu osnovni prehrambeni proizvodi za naredni period od šest mjeseci”, rekao je Joković za Radio Crne Gore, najavljujući da će to biti jedna od tema predstojećih razgovora premijera Abazovića i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića.

Treba da se uzdamo, dakle, u „postojanje volje” i dobre lične odnose Abazovića i Vučića, pošto očigledan interes srpske poljoprivrede da zadrži stečene tržišne pozicije u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo ako se na tom putu ispriječi politika. Ista ona koja je Vladu Duška Markovića u ljeto 2020. natjerala da pšenicu kupuje u Francuskoj. A Zdravka Krivokapića i njegove saradnike, zimus, da odu u Bugarsku po brašno. Jer, Srbija je uvela zabranu izvoza osnovnih životnih namirnica, pokazalo se, na štetu svojih proizvođača i prerađivača.

Dugoročno, to je neodrživa pozicija. Toga su, izgleda svjesni i u našoj vladi. „Naredne godine treba izdvojiti što više novca za poljoprivredu kako bi značajno povećali subvencije i omogućili da poljoprivrednici proizvedu više hrane”, rekao je ministar Joković. „Analize i bilansi pokazuju da dovoljno imamo samo domaće lubenice i u jednom momentu mladog krompira”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVA RASPODJELA DUBINE PO PARTIJSKOM KLJUČU: Kao da i nije bilo avgusta

Objavljeno prije

na

Objavio:

DPS-u bi, kako sada stvari stoje, trebalo da pripadne 30 odsto državnih pozicija po „dubini“. Pored Pošte, ta partija  je bacila oko na Investiciono razvojni fond, EPCG, Plantaže, Rudnik uglja, Željeznicu… Ni ostali ne zaostaju. A skoro niko više ne pominje da za zapošljavanje ne smije biti presudna partijska knjižica, već znanje

 

Skupštinska većina mora do kraja mjeseca dogovoriti raspodjelu pozicija u odborima najvećih državnih preduzeća jer mandati članovima tih tijela u većini kompanija ističu na kraju mjeseca.

Pregovori su dugi i mučni ali se „principi“ podjele odavno znaju – sve po partijskom ključu. Rijetko više ko i pominje obećanje da nakon smjene DPS-a neće biti presudna partijska knjižica, već znanje, sposobnosti, pregnuće…

Da se ništa nije promijenilo svjedoče aktuelni članovi Vlade. Potpredsjednik Vlade Vladimir Joković je izjavio da je DPS Vlada nakon što je 30. avgusta 2020. izgubila izbore uspjela da do Nove godine zaposli 4.700 radnika u državnim institucijama i preduzećima.

Iako je decenijska praksa čudo, ni prošla vlast nije imala zanemarljive učinke u ovom segmentu. Čelnici tri državne kompanije su za godinu dana uvećali broj zaposlenih za skoro 20 odsto, po kompaniji, precizirao je Ervin Ibrahimović, ministar kapitalnih investicija. Objasnivši da su Elektroprivreda, Crnogorski elektrodistributivni sistem, Rudnik uglja Pljevlja od kraja 2020. do kraja 2021. godine dobile po skoro 200 novih radnika. I to je bilo malo pa je menadžment CEDIS-a pred smjenu pokušao da zaposli još 300 novih radnika i da časti pojedine u menadžmentu sa po stanom.

Koja je razlika između podgoričkog Vodovoda, tog višedecenijskog pribježišta za DPS-ovsku porodično-umreženu klijentelu i današnjeg CEDIS-a, tog hrama nepotističkih poriva i potreba, pogotovo Demokrata i DF-ovaca, pita se u izjavi za Monitor bloger Duško Kovačević: „Ima li ko da pita direktora Vladimira Čađenovića koliko tisuća on i žena prihoduju mjesečno? A on nije DPS-ovac. Mnoge stvari su čak neuporedivo gore i tragičnije“.

On kaže da kada smo konačno vidjeli bivšu opoziciju na djelu, na ministarskim, direktorskim i svim tim funkcijama „naišli smo na isto zlo, i to, da ironija bude veća, upravo putem koji smo odabrali da bi pobjegli od zla, da parafraziram jednu divnu rečenicu Žana de Lafontena. Nova vlast nam je upriličila istu korupciju, nepotizam i filozofiju partitokratije, pa DPS više nije usamljeni bauk koji kruži Crnom Gorom. Jednu traumu izliječili smo novom došavši na to nihilističko mjesto o kojem su nam uporno govorili oni koji su davno doživjeli ‘promjene’: ne očekujte bolje, sve će ostati po starom i nakaradnom, a oni koji su bili moćni u starom sistemu postaće još moćniji u novom“.

Na nedavnoj sjednici Vlade, njen potpredsjednik Raško Konjević je bio otvoren i izjavio je da su zapošljenja stvar političkog dogovora. Imao je i određenih nedoumica: „Za dogovor jesam, ali mislim da kondukter i ugostitelj ne treba da budu predstavnici državnog kapitala, jer nemaju dovoljno znanja i iskustva“, rekao je Konjević konstatujući da se takvim predlozima pravi velika šteta dignitetu Vlade. Na Konjevićeve primjedbe, premijer Dritan Abazović je konstatovao da „dogovor kuću gradi“ uz ocjenu da to što je neko završio fakultet nije garant znanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo