Povežite se sa nama

Izdvojeno

DEKRIMINALIZACIJA MARIHUANE I NJENA LEGALIZACIJA U MEDICINSKE SVRHE: Pitanje od milion dolara

Objavljeno prije

na

Pred crnogorskim poslanicima i poslanicama uskoro će se naći dvije inicijative – za dekriminalizaciju marihuane i za legalizaciju upotrebe ulja kanabisa isključivo u medicinske svrhe. Ljekari pozivaju na oprez, a mišljenja građana su podijeljena

 

„Mislim da je naša javnost uplašena od kanabisa, jer nije upućena u njegove efekte i sastav. Mnogi pominju njegovu zloupotrebu i mogućnost zavisnosti, ali nemaju nijedan dokument ili statistički podatak koji bi ukazao na broj zavisnika koji se liječe od kanabisa. Uz precizirane zakonske okvire, mogli bismo da konzumaciju držimo pod kontrolom“, kaže za Monitor Nikola Banović iz NVO Legalizuj.me o inicijativi koja će se uskoro naći pred crnogorskim poslanicima i poslanicama.

Peticiju da se, osim u medicinske svrhe, legalizuje i „rekreativno” konzumiranje marihuane potpisalo je 6.450 građana. To je dovoljno da predlog bude predat u Skupštinu Crne Gore.

On, prema riječima Banovića, podrazumijeva prvenstveno dekriminalizaciju marihuane, kao i regulisanje tržišta po urugvajskom modelu. „Razlika između dekriminalizacije i legalizacije leži u tome što kada je supstanca dekriminalizovana  više ne podliježete ni krivičnom ni prekršajnom zakonu ukoliko je posjedujete u određenoj količini, dok legalizacija podrazumijeva legalno tržište koje ima tržišne standarde kultivacije, prerade i upotrebe“, objašnjava Banović.

Prema urugvajskom modelu, samo stariji od 18 godina mogu priuštiti kanabis, u kanabis klubu. Mogu ga gajiti i kod kuće – do 4 biljke po domaćinstvu. Konzumacija je u javnosti zabranjena, kao i marketing, kako bi se zaštitili maloljetnici od izloženosti supstanci. ,,Želimo da modifikujemo urugvajski model tako što bismo konzumaciju, osim u kanabis klubovima i domovima, dozvolili i na nekim turističkim lokalitetima, gdje bi ulaz maloljetnicima bio strogo zabranjen“, napominje predstavnik organizacije Legalizuj.me.

To bi država, kako kaže, osigurala tako što bi od kadrovskih viškova iz javne uprave formirala kontrolno tijelo koje bi se bavilo tržištem kanabisa. To kontrolno tijelo bi vršilo inspekcijski nadzor nad kultivacijom, preradom, prodajom i konzumacijom marihuane. ,,Tako bismo u velikom stepenu obezbijedili poštovanje svih postavljenih normi u industriji kanabisa i minimalizovali svaki rizik od zloupotrebe“, smatra Banović. On napominje da bi količina koju bi građani mogli da kupe zavisila isključivo od toga koliko im doktor na recept prepiše, zavisno od zdravstvenog stanja u kojem se nalaze.

Još jedna slična inicijativa će dospjeti u skupštinsku proceduru. Zakon o legalizaciji upotrebe ulja kanabisa isključivo u medicinske svrhe predložila je vladajuća Socijaldemokratska partija (SDP). Kako su saopštili, na to su ih podstakli primjeri brojnih evropskih država koje su na ovaj način omogućile osobama oboljelim od niza teških bolesti, poput kancera, Alchajmera, Parkinsonove bolesti, i drugih fizičkih i psihičkih oboljenja, da ovaj lijek koriste legalno i u kontrolisanim uslovima.

„Razlozi za ovakvu inicijativu višestruko su opravdani. Prije svega, značajno će pomoći osobama oboljelih od teških bolesti u njihovom liječenju, a suzbiće se i crno tržište, na kojem su sada pacijenti prinuđeni da traže lijek. Često ni ne dobijaju ono što im je neophodno, već bivaju prevareni”, kazao je portparol SDP-a Mirko Stanić, i pozvao sve zainteresovane i državne institucije da se uključe u izradu ovog dokumenta.

On je napomenuo da postoji interesovanje za industrijsku proizvodnju konoplje i kanabisa od kojeg bi se pravilo ulje. Za regulisanje te oblasti bili bi potrebni i podzakonski akti.

Podršku ideji za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe najavili su iz Građanskog pokreta (GP) URA i Socijalističke narodne partije. Iz Bošnjačke stranke (BS) ocijenili su da je inicijativa opravdana i pozvali na širi dijalog. Pojedine opozicione partije, poput Pokreta za promjene (PZP), protive se ideji.

Supspecijalista za bolesti zavisnosti Danilo Jokić, gostujući u emisiji Boje jutra na TV Vijesti, pozvao je na oprez. „Ovih dana čuo sam dosta paušalnih ocjena i od dijela političara i shvatio da je to dio ljudi koji apsolutno ne zna problematiku sa kojom se suočava Crna Gora kada je riječ o psihoaktivnim supstancama”.

Prema istraživanju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) iz 2019. godine, koje se bavilo djecom i bolestima zavisnosti u Crnoj Gori i obuhvatilo 37 osnovnih i 25 srednjih škola, marihuanu koristi više od 11 odsto učenika.

„Treba biti jako oprezan i lagano donositi odluke. U inicijativi sam našao dosta nelogičnosti. Donošenje nekih zakonskih uredbi u kratkom roku kasnije može da bude bumerang koji će se vratiti Crnoj Gori. Nemam ništa protiv da se ulje koristi u medicinske svrhe, strogo kontrolisano, pod nadzorom ljekara, ali ovo je ozbiljna, apotekarska priča”, istakao je Jokić.

Nikola Banović kaže da bi se uticaj legalizacije snažno odrazio na poljoprivredu, industriju i turizam. „Sjeverna regija bi faktički oživjela, jer bi se konačno desila intenzivna privredna aktivnost, kroz samozapošljavanje i zapošljavanje na plantažama, pogonima za preradu i transport sirovina i gotovih proizvoda. Bila bi  pojačana turistička ponuda, zbog same prirodne atraktivnosti, prije svega, ali i zbog jedinstvene ponude koju bi naša zemlja pružala“.

Mišljenja građana su podijeljena.

,,Marihuana može biti naš spas od gladi, finansijske krize, nezaposlenosti, neiskorišćenog plodnog zemljišta, kriminala među mladima koji tonu u ilegalne vode od malih nogu ne bi li zaradili pare”, navodi u svom obrazloženju za podršku inicijativi NVO Legalizuj.me jedan od potpisnika peticije na platformi Peticije.online Gorčin Pejović.

S njim je saglasna Budvanka Jovana Topović. „Marihuana može biti veoma učinkovita. Kao uskoro diplomirana psihološkinja smatram da se može koristiti u terapijama protiv stresa i anksioznosti”.

Ima i skeptičnih. „Marihuana je već previše prisutna, i ovakav zakon nam je potreban, jer bi se njime uredila trgovina kanabisom. On se u Crnoj Gori može nabaviti na svakom ćošku, u bilo koje vrijeme, suviše je dostupan, a malo se o njemu zna. I kvalitet je jako problematičan. Ulična trgovina marihuanom je postala neiskorjenjiva, a jako štetna, i zato država mora da uredi ovo pitanje. No, sumnjam u državne kapacitete, koji bi, paralelno, morali da rade i na edukaciji mladih o efektima i štetnostima koje konzumacija droga nosi sa sobom”, navodi Stefan Todorović.

„Država može biti u plusu zbog poreza i akciza na ovaj proizvod, smanjiće se stopa kriminala i marihuana će biti teže dostupna mlađima od 18 godina. Ona utiče na mozak, kao i alkohol, ako se previše konzumira. Jedina je razlika što ima ljekovita svojstva”, piše građanin Nikola Jočić.

Neki su i kategorični. „Ne želim da se omladina još više upropasti”, kaže Amel Pepeljak.

Kanabis je, nakon glasanja na Konferenciji za borbu protiv narkotika, na sjednici Ujedinjenin nacija (UN) u Beču 2020. godine, zvanično skinut sa liste teških droga i svrstan u ljekovito bilje.

Mnoge države u Evropi, kao i našem bližem okruženju, poput Hrvatske i Sjeverne Makedonije, na određeni način legalizovale su upotrebu kanabisa u medicinske svrhe. U Bosni i Hercegovini ovakav zakon trenutno je u parlamentarnoj proceduri. Crnoj Gori predstoji test.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo