Povežite se sa nama

Izdvojeno

ŽENE I NASLJEĐIVANJE: Patrijarhat jači od zakona

Objavljeno prije

na

„U Crnoj Gori običajno pravo odricanja od imovine u korist muških članova porodice je jače od zakona. Žene u Crnoj Gori i dalje se odriču nasljedstva u korist muških članova porodice, iako su zakonom izjednačene sa muškarcima“, saopštili su iz Sigurne ženske kuće

 

Sigurna ženska kuća (SŽK) izradila je spot Ne dijeli djecu, podijeli nasljedstvo, sa ciljem da doprinese mijenjanju običajnog prava u našoj zemlji. Kako je saopšteno iz te organizacije, žene u Crnoj Gori i dalje ne ostvaruju imovinska prava, iako su zakonom izjednačene sa muškarcima. Ovim se pokušava ukazati na neravnopravan položaj djevojčica i žena u crnogorskom društvu kada je u pitanju podjela porodičnog nasljedstva, kako bi mijenjali svijest i uticali na to da što veći broj žena ostvari zakonom zagarantovano pravo na imovinu

„U Crnoj Gori običajno pravo odricanja od imovine u korist muških članova porodice je jače od zakona. Žene u Crnoj Gori i dalje se odriču nasljedstva u korist muških članova porodice, iako su zakonom izjednačene sa muškarcima. Patrijarhalna ideologija je izuzetno jaka, pa žene, bez obzira na ekonomski položaj i stepen obrazovanja, najčešće imaju takav stav da je odricanje od prava na imovinu porodična tradicija. Odricanjem od nasljedstva i neposjedovanjem imovine žene se nalaze u većem riziku od siromaštva u odnosu na muškarce“, saopštili su iz SŽK.

Spot je nastao u okviru projekta I u rod i u dom – snagom zakona protiv imovinskog običajnog prava.

Podsjećaju da je istraživanje koje je ta organizacija sprovela 2019. godine pokazalo da iako većina građana i građanki, njih 82 odsto, smatra da porodična imovina treba da pripadne muškarcima i ženama jednako, ipak samo njih 25 odsto smatra da se to dešava u realnosti.

Kao razlog malog broja žena vlasnica imovine, tri četvrtine građana navodi tradiciju, dok je manje onih koji smatraju da su razlozi strah da imovina postane vlasništvo druge porodice ili nepoštovanje prava žena.

Osim po osnovu nasljeđivanja imovine od roditelja, žene u Crnoj Gori se bore i sa problemima dobijanja imovinskih prava nakon razvoda braka.

Iz Sigurne ženske kuće su tada kazali da praksa pokazuje da nerijetko prilikom razvoda žene ne pokreću postupak za podjelu imovine, iako su je stekle zajedno sa partnerima u toku zajedničkog života, te da često nemaju ni osnovne informacije o pravu na nasljeđivanje i podjeli bračne imovine.

„Odricanjem od nasljedstva i neposjedovanjem imovine žene se nalaze u većem riziku od siromaštva u odnosu na muškarce. Nadalje, naša praksa pokazuje da veliki broj žena ostaje u nasilnom braku ili vanbračnoj zajednici upravo iz razloga ekonomske zavisnosti od partnera, dok su se u isto vrijeme odrekle prava na imovinu u korist brata. Bez imovine, njihove šanse za samozapošljavanje i ekonomsko osnaživanje su na minimumu, zbog nemogućnosti da se obezbijede garancije za otplatu kredita u obliku hipoteke. Nedostatak vlasništva nad imovinom uzrokuje multiplicirajuću diskriminaciju nad ženama“, kazali su za Monitor iz SŽK.

Iz SŽK su najavili da će kampanju sporovoditi na društvenim mrežama, kao i u direktnom kontaktu sa građanima i građankama kroz održavanje info kornera u 16 crnogorskih opština.

„Nadalje, održaćemo sastanke sa svim notarima i notarkama u Crnoj Gori sa ciljem razmjene iskustava, te podsticanjem notara i notarki da prije zaključivanja notarske isprave u vezi sa nasljeđivanjem poduče stranke, i žene i muškarce, o pravima i pravnim posljedicama kada je ova tema u pitanju“, dodaju iz SŽK.

Održani su sastanci sa notarima i notarkama u 10 opština u Crnoj Gori, tokom kojih su građane informisali o njihovim pravima i ohrabrili da budu spremniji da mijenjaju običajno pravo koje ženama uskraćuje pravo na imovinu. „Održani su individualni sastanci sa 26 notara i notarki i njihovim saradinicima i saradnicama. Na sastancima smo informisali notare i notarke o važnosti problema običajnog prava na nasljeđivanje, podstakli ih da prilikom sačinjavanja notarske isprave savjetuju i podučavaju žene i muškarace o jednakom pravu na nasljeđivanje, te razgovarali o njihovim iskustvima i primjerima iz prakse“, navode iz SŽK.

Kažu da su iskustva iz notarskih kancelarija različita, ali zajedničko je da vjeruju da se žene većinski i dalje odriču imovine u korist muških članova porodice, te da pomak postoji, ali da se uglavnom odnosi na imovinu koja je u gradovima, dok porodična imanja žene nikada ne prihvataju da naslede. „Veliki broj notara i notarki se složio da su majke čuvarke tradicije i te koje insistiraju da imovina pripadne sinovima. U pojedinim slučajevima braća, tokom postupka, nisu htjela priznati da imaju sestre ili nevoljno reaguju tokom čitnanja pravne pouke notara i jednakog prava na podjelu imovine. Pored navedenog smatraju da nema značajne razlike u godinama žena koje prihvataju ili se odriču imovine, ali značajniju razliku vide u odnosu na gradsko i ruralno područje“, ističu iz SŽK.

„Jedan od notara sa kojim smo razgovarali saopštava da običajno pravo i dalje živi među nama, a naročito kada je u pitanju „đedovina“, za koju postoji opšteprihvaćen stav, kako od strane muškaraca tako i žena, da ista treba pripasti muškarcu. Međutim, isti ističe, da postoje i pozitivni primjeri, kada sama braća iniciraju ravnomjernu raspodjelu nasljedstva, koja po zakonu pripada svim nasljednicima. Navodi da su ovi slučajevi ređi, ali da ipak postoje“, rekli su nam u SŽK. Izdvojili su primjer notarke koja čvrsto vjeruje da se malo toga promijenilo, te da su patrijarhat i običajno pravo i dalje dominantna struja našeg društva. Ona je navela razne primjere u kojima je mogla primijetiti osjećanje stida i krivice kod žena koje se prihvate jednog dijela svog nasljedstva (čak i kada nije polovina nasljedstva), dok je s druge strane, kod muških nasljednika, prisutna ljutnja zbog ovog čina.

U ranijem istraživanju, skoro tri četvrtine građana i građanki vjeruje da društvo osuđuje žene koje se ne odreknu imovine u korist brata.

Projekat Ne dijeli djecu, podijeli nasljedstvo koji ima za cilj smanjenje stepena rodne diskriminacije, sprovodi Sigurna ženska kuća, a finansira Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava.

 

Imovina kao prepreka biznisu

Od preko 65.000 preduzeća i preduzetnika u Crnoj Gori, tek 26 odsto osnovale su žene ili se nalaze na rukovodećim mjestima. Prema podacima Odsjeka za centralni registar privrednih subjekata 12.804 žene su osnivačice ili direktorice preduzeća, dok je 4.436 preduzetnica, podaci su Uprave prihoda i carina.

Samo 14 odsto žena u Crnoj Gori posjeduje nepokretnosti, i to četiri odsto nekretnine i osam odsto zemljište i sekundarne nekretnine, vikendice i ruševine, dok je u glavnom gradu taj procenat jedan odsto, što u startu smanjuje mogućnost za apliciranje za kredit, podaci su koje je prezentovalo Udruženje preduzetnica. Samo 25 odsto žena su vlasnice mikro, malih i srednjih preduzeća, a ukupno gledano, 22 odsto čine vlasnice preduzeća, a 31 odsto žena su u kategoriji preduzetnica.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo