Povežite se sa nama

Izdvojeno

ŽENE I NASLJEĐIVANJE: Patrijarhat jači od zakona

Objavljeno prije

na

„U Crnoj Gori običajno pravo odricanja od imovine u korist muških članova porodice je jače od zakona. Žene u Crnoj Gori i dalje se odriču nasljedstva u korist muških članova porodice, iako su zakonom izjednačene sa muškarcima“, saopštili su iz Sigurne ženske kuće

 

Sigurna ženska kuća (SŽK) izradila je spot Ne dijeli djecu, podijeli nasljedstvo, sa ciljem da doprinese mijenjanju običajnog prava u našoj zemlji. Kako je saopšteno iz te organizacije, žene u Crnoj Gori i dalje ne ostvaruju imovinska prava, iako su zakonom izjednačene sa muškarcima. Ovim se pokušava ukazati na neravnopravan položaj djevojčica i žena u crnogorskom društvu kada je u pitanju podjela porodičnog nasljedstva, kako bi mijenjali svijest i uticali na to da što veći broj žena ostvari zakonom zagarantovano pravo na imovinu

„U Crnoj Gori običajno pravo odricanja od imovine u korist muških članova porodice je jače od zakona. Žene u Crnoj Gori i dalje se odriču nasljedstva u korist muških članova porodice, iako su zakonom izjednačene sa muškarcima. Patrijarhalna ideologija je izuzetno jaka, pa žene, bez obzira na ekonomski položaj i stepen obrazovanja, najčešće imaju takav stav da je odricanje od prava na imovinu porodična tradicija. Odricanjem od nasljedstva i neposjedovanjem imovine žene se nalaze u većem riziku od siromaštva u odnosu na muškarce“, saopštili su iz SŽK.

Spot je nastao u okviru projekta I u rod i u dom – snagom zakona protiv imovinskog običajnog prava.

Podsjećaju da je istraživanje koje je ta organizacija sprovela 2019. godine pokazalo da iako većina građana i građanki, njih 82 odsto, smatra da porodična imovina treba da pripadne muškarcima i ženama jednako, ipak samo njih 25 odsto smatra da se to dešava u realnosti.

Kao razlog malog broja žena vlasnica imovine, tri četvrtine građana navodi tradiciju, dok je manje onih koji smatraju da su razlozi strah da imovina postane vlasništvo druge porodice ili nepoštovanje prava žena.

Osim po osnovu nasljeđivanja imovine od roditelja, žene u Crnoj Gori se bore i sa problemima dobijanja imovinskih prava nakon razvoda braka.

Iz Sigurne ženske kuće su tada kazali da praksa pokazuje da nerijetko prilikom razvoda žene ne pokreću postupak za podjelu imovine, iako su je stekle zajedno sa partnerima u toku zajedničkog života, te da često nemaju ni osnovne informacije o pravu na nasljeđivanje i podjeli bračne imovine.

„Odricanjem od nasljedstva i neposjedovanjem imovine žene se nalaze u većem riziku od siromaštva u odnosu na muškarce. Nadalje, naša praksa pokazuje da veliki broj žena ostaje u nasilnom braku ili vanbračnoj zajednici upravo iz razloga ekonomske zavisnosti od partnera, dok su se u isto vrijeme odrekle prava na imovinu u korist brata. Bez imovine, njihove šanse za samozapošljavanje i ekonomsko osnaživanje su na minimumu, zbog nemogućnosti da se obezbijede garancije za otplatu kredita u obliku hipoteke. Nedostatak vlasništva nad imovinom uzrokuje multiplicirajuću diskriminaciju nad ženama“, kazali su za Monitor iz SŽK.

Iz SŽK su najavili da će kampanju sporovoditi na društvenim mrežama, kao i u direktnom kontaktu sa građanima i građankama kroz održavanje info kornera u 16 crnogorskih opština.

„Nadalje, održaćemo sastanke sa svim notarima i notarkama u Crnoj Gori sa ciljem razmjene iskustava, te podsticanjem notara i notarki da prije zaključivanja notarske isprave u vezi sa nasljeđivanjem poduče stranke, i žene i muškarce, o pravima i pravnim posljedicama kada je ova tema u pitanju“, dodaju iz SŽK.

Održani su sastanci sa notarima i notarkama u 10 opština u Crnoj Gori, tokom kojih su građane informisali o njihovim pravima i ohrabrili da budu spremniji da mijenjaju običajno pravo koje ženama uskraćuje pravo na imovinu. „Održani su individualni sastanci sa 26 notara i notarki i njihovim saradinicima i saradnicama. Na sastancima smo informisali notare i notarke o važnosti problema običajnog prava na nasljeđivanje, podstakli ih da prilikom sačinjavanja notarske isprave savjetuju i podučavaju žene i muškarace o jednakom pravu na nasljeđivanje, te razgovarali o njihovim iskustvima i primjerima iz prakse“, navode iz SŽK.

Kažu da su iskustva iz notarskih kancelarija različita, ali zajedničko je da vjeruju da se žene većinski i dalje odriču imovine u korist muških članova porodice, te da pomak postoji, ali da se uglavnom odnosi na imovinu koja je u gradovima, dok porodična imanja žene nikada ne prihvataju da naslede. „Veliki broj notara i notarki se složio da su majke čuvarke tradicije i te koje insistiraju da imovina pripadne sinovima. U pojedinim slučajevima braća, tokom postupka, nisu htjela priznati da imaju sestre ili nevoljno reaguju tokom čitnanja pravne pouke notara i jednakog prava na podjelu imovine. Pored navedenog smatraju da nema značajne razlike u godinama žena koje prihvataju ili se odriču imovine, ali značajniju razliku vide u odnosu na gradsko i ruralno područje“, ističu iz SŽK.

„Jedan od notara sa kojim smo razgovarali saopštava da običajno pravo i dalje živi među nama, a naročito kada je u pitanju „đedovina“, za koju postoji opšteprihvaćen stav, kako od strane muškaraca tako i žena, da ista treba pripasti muškarcu. Međutim, isti ističe, da postoje i pozitivni primjeri, kada sama braća iniciraju ravnomjernu raspodjelu nasljedstva, koja po zakonu pripada svim nasljednicima. Navodi da su ovi slučajevi ređi, ali da ipak postoje“, rekli su nam u SŽK. Izdvojili su primjer notarke koja čvrsto vjeruje da se malo toga promijenilo, te da su patrijarhat i običajno pravo i dalje dominantna struja našeg društva. Ona je navela razne primjere u kojima je mogla primijetiti osjećanje stida i krivice kod žena koje se prihvate jednog dijela svog nasljedstva (čak i kada nije polovina nasljedstva), dok je s druge strane, kod muških nasljednika, prisutna ljutnja zbog ovog čina.

U ranijem istraživanju, skoro tri četvrtine građana i građanki vjeruje da društvo osuđuje žene koje se ne odreknu imovine u korist brata.

Projekat Ne dijeli djecu, podijeli nasljedstvo koji ima za cilj smanjenje stepena rodne diskriminacije, sprovodi Sigurna ženska kuća, a finansira Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava.

 

Imovina kao prepreka biznisu

Od preko 65.000 preduzeća i preduzetnika u Crnoj Gori, tek 26 odsto osnovale su žene ili se nalaze na rukovodećim mjestima. Prema podacima Odsjeka za centralni registar privrednih subjekata 12.804 žene su osnivačice ili direktorice preduzeća, dok je 4.436 preduzetnica, podaci su Uprave prihoda i carina.

Samo 14 odsto žena u Crnoj Gori posjeduje nepokretnosti, i to četiri odsto nekretnine i osam odsto zemljište i sekundarne nekretnine, vikendice i ruševine, dok je u glavnom gradu taj procenat jedan odsto, što u startu smanjuje mogućnost za apliciranje za kredit, podaci su koje je prezentovalo Udruženje preduzetnica. Samo 25 odsto žena su vlasnice mikro, malih i srednjih preduzeća, a ukupno gledano, 22 odsto čine vlasnice preduzeća, a 31 odsto žena su u kategoriji preduzetnica.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo