Povežite se sa nama

Izdvojeno

ŽENE I NASLJEĐIVANJE: Patrijarhat jači od zakona

Objavljeno prije

na

„U Crnoj Gori običajno pravo odricanja od imovine u korist muških članova porodice je jače od zakona. Žene u Crnoj Gori i dalje se odriču nasljedstva u korist muških članova porodice, iako su zakonom izjednačene sa muškarcima“, saopštili su iz Sigurne ženske kuće

 

Sigurna ženska kuća (SŽK) izradila je spot Ne dijeli djecu, podijeli nasljedstvo, sa ciljem da doprinese mijenjanju običajnog prava u našoj zemlji. Kako je saopšteno iz te organizacije, žene u Crnoj Gori i dalje ne ostvaruju imovinska prava, iako su zakonom izjednačene sa muškarcima. Ovim se pokušava ukazati na neravnopravan položaj djevojčica i žena u crnogorskom društvu kada je u pitanju podjela porodičnog nasljedstva, kako bi mijenjali svijest i uticali na to da što veći broj žena ostvari zakonom zagarantovano pravo na imovinu

„U Crnoj Gori običajno pravo odricanja od imovine u korist muških članova porodice je jače od zakona. Žene u Crnoj Gori i dalje se odriču nasljedstva u korist muških članova porodice, iako su zakonom izjednačene sa muškarcima. Patrijarhalna ideologija je izuzetno jaka, pa žene, bez obzira na ekonomski položaj i stepen obrazovanja, najčešće imaju takav stav da je odricanje od prava na imovinu porodična tradicija. Odricanjem od nasljedstva i neposjedovanjem imovine žene se nalaze u većem riziku od siromaštva u odnosu na muškarce“, saopštili su iz SŽK.

Spot je nastao u okviru projekta I u rod i u dom – snagom zakona protiv imovinskog običajnog prava.

Podsjećaju da je istraživanje koje je ta organizacija sprovela 2019. godine pokazalo da iako većina građana i građanki, njih 82 odsto, smatra da porodična imovina treba da pripadne muškarcima i ženama jednako, ipak samo njih 25 odsto smatra da se to dešava u realnosti.

Kao razlog malog broja žena vlasnica imovine, tri četvrtine građana navodi tradiciju, dok je manje onih koji smatraju da su razlozi strah da imovina postane vlasništvo druge porodice ili nepoštovanje prava žena.

Osim po osnovu nasljeđivanja imovine od roditelja, žene u Crnoj Gori se bore i sa problemima dobijanja imovinskih prava nakon razvoda braka.

Iz Sigurne ženske kuće su tada kazali da praksa pokazuje da nerijetko prilikom razvoda žene ne pokreću postupak za podjelu imovine, iako su je stekle zajedno sa partnerima u toku zajedničkog života, te da često nemaju ni osnovne informacije o pravu na nasljeđivanje i podjeli bračne imovine.

„Odricanjem od nasljedstva i neposjedovanjem imovine žene se nalaze u većem riziku od siromaštva u odnosu na muškarce. Nadalje, naša praksa pokazuje da veliki broj žena ostaje u nasilnom braku ili vanbračnoj zajednici upravo iz razloga ekonomske zavisnosti od partnera, dok su se u isto vrijeme odrekle prava na imovinu u korist brata. Bez imovine, njihove šanse za samozapošljavanje i ekonomsko osnaživanje su na minimumu, zbog nemogućnosti da se obezbijede garancije za otplatu kredita u obliku hipoteke. Nedostatak vlasništva nad imovinom uzrokuje multiplicirajuću diskriminaciju nad ženama“, kazali su za Monitor iz SŽK.

Iz SŽK su najavili da će kampanju sporovoditi na društvenim mrežama, kao i u direktnom kontaktu sa građanima i građankama kroz održavanje info kornera u 16 crnogorskih opština.

„Nadalje, održaćemo sastanke sa svim notarima i notarkama u Crnoj Gori sa ciljem razmjene iskustava, te podsticanjem notara i notarki da prije zaključivanja notarske isprave u vezi sa nasljeđivanjem poduče stranke, i žene i muškarce, o pravima i pravnim posljedicama kada je ova tema u pitanju“, dodaju iz SŽK.

Održani su sastanci sa notarima i notarkama u 10 opština u Crnoj Gori, tokom kojih su građane informisali o njihovim pravima i ohrabrili da budu spremniji da mijenjaju običajno pravo koje ženama uskraćuje pravo na imovinu. „Održani su individualni sastanci sa 26 notara i notarki i njihovim saradinicima i saradnicama. Na sastancima smo informisali notare i notarke o važnosti problema običajnog prava na nasljeđivanje, podstakli ih da prilikom sačinjavanja notarske isprave savjetuju i podučavaju žene i muškarace o jednakom pravu na nasljeđivanje, te razgovarali o njihovim iskustvima i primjerima iz prakse“, navode iz SŽK.

Kažu da su iskustva iz notarskih kancelarija različita, ali zajedničko je da vjeruju da se žene većinski i dalje odriču imovine u korist muških članova porodice, te da pomak postoji, ali da se uglavnom odnosi na imovinu koja je u gradovima, dok porodična imanja žene nikada ne prihvataju da naslede. „Veliki broj notara i notarki se složio da su majke čuvarke tradicije i te koje insistiraju da imovina pripadne sinovima. U pojedinim slučajevima braća, tokom postupka, nisu htjela priznati da imaju sestre ili nevoljno reaguju tokom čitnanja pravne pouke notara i jednakog prava na podjelu imovine. Pored navedenog smatraju da nema značajne razlike u godinama žena koje prihvataju ili se odriču imovine, ali značajniju razliku vide u odnosu na gradsko i ruralno područje“, ističu iz SŽK.

„Jedan od notara sa kojim smo razgovarali saopštava da običajno pravo i dalje živi među nama, a naročito kada je u pitanju „đedovina“, za koju postoji opšteprihvaćen stav, kako od strane muškaraca tako i žena, da ista treba pripasti muškarcu. Međutim, isti ističe, da postoje i pozitivni primjeri, kada sama braća iniciraju ravnomjernu raspodjelu nasljedstva, koja po zakonu pripada svim nasljednicima. Navodi da su ovi slučajevi ređi, ali da ipak postoje“, rekli su nam u SŽK. Izdvojili su primjer notarke koja čvrsto vjeruje da se malo toga promijenilo, te da su patrijarhat i običajno pravo i dalje dominantna struja našeg društva. Ona je navela razne primjere u kojima je mogla primijetiti osjećanje stida i krivice kod žena koje se prihvate jednog dijela svog nasljedstva (čak i kada nije polovina nasljedstva), dok je s druge strane, kod muških nasljednika, prisutna ljutnja zbog ovog čina.

U ranijem istraživanju, skoro tri četvrtine građana i građanki vjeruje da društvo osuđuje žene koje se ne odreknu imovine u korist brata.

Projekat Ne dijeli djecu, podijeli nasljedstvo koji ima za cilj smanjenje stepena rodne diskriminacije, sprovodi Sigurna ženska kuća, a finansira Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava.

 

Imovina kao prepreka biznisu

Od preko 65.000 preduzeća i preduzetnika u Crnoj Gori, tek 26 odsto osnovale su žene ili se nalaze na rukovodećim mjestima. Prema podacima Odsjeka za centralni registar privrednih subjekata 12.804 žene su osnivačice ili direktorice preduzeća, dok je 4.436 preduzetnica, podaci su Uprave prihoda i carina.

Samo 14 odsto žena u Crnoj Gori posjeduje nepokretnosti, i to četiri odsto nekretnine i osam odsto zemljište i sekundarne nekretnine, vikendice i ruševine, dok je u glavnom gradu taj procenat jedan odsto, što u startu smanjuje mogućnost za apliciranje za kredit, podaci su koje je prezentovalo Udruženje preduzetnica. Samo 25 odsto žena su vlasnice mikro, malih i srednjih preduzeća, a ukupno gledano, 22 odsto čine vlasnice preduzeća, a 31 odsto žena su u kategoriji preduzetnica.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SUOČAVANJE SA KRIZOM: Između strahova i obećanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta Vlada do jeseni može da popravi, šta da pokvari, a za šta je već kasno oko urednog snabdijevanja hranom i energentima

 

Red optimizma, talas pesimizma. Po tom principu zvaničnici u region i svjetskim centrima moći iznose očekivanja i prognoze o nastavku globalne krize hrane i energenata. U trendove su se uklopili i naši politički prvaci.

Premijer Dritan Abazović je, neki dan, našao za shodno da sa javnošću podijeli svoje strepnje. „Ne samo da ćemo imati krizu energenata, već i krizu hrane. Jednostavno – sve na svijetu čeka teška godina, i ona neće zaobići ni Crnu Goru. Apelujem i na građane da budu odgovorni, da rade na uštedama električne energije, goriva…”, upozorio je. U istom dahu, dodao da to ipak nije poziv građanima da promijene navike (iako je, možda, trebalo da uradi baš to) nego više apel da „dok je lijepo vrijeme” prihvate zdrave stilove života.

Onda je ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović predočio ljepšu stranu stvarnosti: „Imamo dovoljno energenata, raspoloživost svih prehrambenih proizvoda je dostupna. Tu nemamo problema…”.

Umjereni optimisti su i Monitorovi sagovornici iz Vladine Komisije za ekonomsku politiku. Ministar Đurović im je, kažu, nedavno predočio dio aktivnosti njegovog Ministarstva na planu obezbjeđivanja urednog snabdijevanja osnovnim životnim namirnicama i naftnim derivatima. Pošto je Crna Gora izrazito zavisna od uvoza hrane i benzina, iz Ministarstva su se obratili kolegama iz zemalja naših tradicionalnih dobavljača ali i onima koji bi to, izmijene li se okolnosti, mogli postati. Odgovori su, prenose naši izvori, ohrabrujući. Makar kada je u pitanju dostupnost osnovnih životnih namirnica. Budemo li mogli da platimo – nećemo biti gladni.

Koji detalj više dobili smo od Vladimira Jokovića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Podsjećajući da iz Srbije godišnje uvezemo hranu vrijednu blizu pola milijarde eura (500.000.000, računajući po prošlogodišnjim cijenama, ovogodišnje su za nekih 30 odsto veće, za sada) Joković najavljuje da su proljetošnje blokade i zabrane izvoza iz Srbije prošlost. „Znam da u toj susjednoj zemlji postoji volja da se Crnoj Gori rezervišu osnovni prehrambeni proizvodi za naredni period od šest mjeseci”, rekao je Joković za Radio Crne Gore, najavljujući da će to biti jedna od tema predstojećih razgovora premijera Abazovića i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića.

Treba da se uzdamo, dakle, u „postojanje volje” i dobre lične odnose Abazovića i Vučića, pošto očigledan interes srpske poljoprivrede da zadrži stečene tržišne pozicije u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo ako se na tom putu ispriječi politika. Ista ona koja je Vladu Duška Markovića u ljeto 2020. natjerala da pšenicu kupuje u Francuskoj. A Zdravka Krivokapića i njegove saradnike, zimus, da odu u Bugarsku po brašno. Jer, Srbija je uvela zabranu izvoza osnovnih životnih namirnica, pokazalo se, na štetu svojih proizvođača i prerađivača.

Dugoročno, to je neodrživa pozicija. Toga su, izgleda svjesni i u našoj vladi. „Naredne godine treba izdvojiti što više novca za poljoprivredu kako bi značajno povećali subvencije i omogućili da poljoprivrednici proizvedu više hrane”, rekao je ministar Joković. „Analize i bilansi pokazuju da dovoljno imamo samo domaće lubenice i u jednom momentu mladog krompira”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVA RASPODJELA DUBINE PO PARTIJSKOM KLJUČU: Kao da i nije bilo avgusta

Objavljeno prije

na

Objavio:

DPS-u bi, kako sada stvari stoje, trebalo da pripadne 30 odsto državnih pozicija po „dubini“. Pored Pošte, ta partija  je bacila oko na Investiciono razvojni fond, EPCG, Plantaže, Rudnik uglja, Željeznicu… Ni ostali ne zaostaju. A skoro niko više ne pominje da za zapošljavanje ne smije biti presudna partijska knjižica, već znanje

 

Skupštinska većina mora do kraja mjeseca dogovoriti raspodjelu pozicija u odborima najvećih državnih preduzeća jer mandati članovima tih tijela u većini kompanija ističu na kraju mjeseca.

Pregovori su dugi i mučni ali se „principi“ podjele odavno znaju – sve po partijskom ključu. Rijetko više ko i pominje obećanje da nakon smjene DPS-a neće biti presudna partijska knjižica, već znanje, sposobnosti, pregnuće…

Da se ništa nije promijenilo svjedoče aktuelni članovi Vlade. Potpredsjednik Vlade Vladimir Joković je izjavio da je DPS Vlada nakon što je 30. avgusta 2020. izgubila izbore uspjela da do Nove godine zaposli 4.700 radnika u državnim institucijama i preduzećima.

Iako je decenijska praksa čudo, ni prošla vlast nije imala zanemarljive učinke u ovom segmentu. Čelnici tri državne kompanije su za godinu dana uvećali broj zaposlenih za skoro 20 odsto, po kompaniji, precizirao je Ervin Ibrahimović, ministar kapitalnih investicija. Objasnivši da su Elektroprivreda, Crnogorski elektrodistributivni sistem, Rudnik uglja Pljevlja od kraja 2020. do kraja 2021. godine dobile po skoro 200 novih radnika. I to je bilo malo pa je menadžment CEDIS-a pred smjenu pokušao da zaposli još 300 novih radnika i da časti pojedine u menadžmentu sa po stanom.

Koja je razlika između podgoričkog Vodovoda, tog višedecenijskog pribježišta za DPS-ovsku porodično-umreženu klijentelu i današnjeg CEDIS-a, tog hrama nepotističkih poriva i potreba, pogotovo Demokrata i DF-ovaca, pita se u izjavi za Monitor bloger Duško Kovačević: „Ima li ko da pita direktora Vladimira Čađenovića koliko tisuća on i žena prihoduju mjesečno? A on nije DPS-ovac. Mnoge stvari su čak neuporedivo gore i tragičnije“.

On kaže da kada smo konačno vidjeli bivšu opoziciju na djelu, na ministarskim, direktorskim i svim tim funkcijama „naišli smo na isto zlo, i to, da ironija bude veća, upravo putem koji smo odabrali da bi pobjegli od zla, da parafraziram jednu divnu rečenicu Žana de Lafontena. Nova vlast nam je upriličila istu korupciju, nepotizam i filozofiju partitokratije, pa DPS više nije usamljeni bauk koji kruži Crnom Gorom. Jednu traumu izliječili smo novom došavši na to nihilističko mjesto o kojem su nam uporno govorili oni koji su davno doživjeli ‘promjene’: ne očekujte bolje, sve će ostati po starom i nakaradnom, a oni koji su bili moćni u starom sistemu postaće još moćniji u novom“.

Na nedavnoj sjednici Vlade, njen potpredsjednik Raško Konjević je bio otvoren i izjavio je da su zapošljenja stvar političkog dogovora. Imao je i određenih nedoumica: „Za dogovor jesam, ali mislim da kondukter i ugostitelj ne treba da budu predstavnici državnog kapitala, jer nemaju dovoljno znanja i iskustva“, rekao je Konjević konstatujući da se takvim predlozima pravi velika šteta dignitetu Vlade. Na Konjevićeve primjedbe, premijer Dritan Abazović je konstatovao da „dogovor kuću gradi“ uz ocjenu da to što je neko završio fakultet nije garant znanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo