Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKI TURIZAM: Vratili se Njemci

Objavljeno prije

na

Na ulcinjskoj rivijeri je dosta njemačkih gostiju. Turistički radnici smatraju da bi nakon više od tri decenije Ulcinj mogao ponovo postati omiljeno odredište za turiste sa najvećeg emitivnog tržišta Evrope. Mnogo Njemaca kupuje u toj opštini i nekretnine

 

,,U dosadašnjem dijelu sezone, ali sudeći i po najavama sa Bookinga, gotovo tri četvrtine gostiju u našem objektu su sa njemačkog govornog područja”, kaže vlasnik eko-turističkog naselja u Ulcinju Hamid Buzuku. Najveći broj gostiju je iz Njemačke, ali ima dosta i Austrijanaca i Švajcaraca.

Ista je situacija na auto-kampovima širom Velike plaže, posebno na Safariju, kao i na nudističkom naselju na Adi Bojani.

Iz lokalne Turističke organizacije (TO) ističu da ove godine bilježe znatno veći broj gostiju sa njemačkog tržišta. „Oni biraju kvalitetne objekte, žele mir i udobnost, ali primjećuju i sve nedostatke. Predstoji nam mnogo posla na poboljšanju kvaliteta ponude, ali i osmišljenog nastupa na tržištu Njemačke ukoliko želimo da broj gostiju iz te najznačajnije emitivne države na starom kontinentu narednih godina ima rast”, kaže direktor TO Ulcinj Gzim Hajdinaga.

Njemački gosti su poznati po tome što dolaze u pred i u postsezoni. „To je ono što nama treba – produžetak sezone.  U julu i u avgustu u Ulcinju nastupa prebukiranost i opšta gužva koju Njemci, kao i većina gostiju iz Zapadne Evrope ne vole“, napominje Hajdinaga.

Za privlačenje takvih gostiju potrebno je obnoviti turističku industriju Ulcinja. Izgraditi bar nekoliko hotela visoke kategorije u užem dijelu grada i na Velikoj plaži.

U novoj lokalnoj upravi tvrde da su u taj veliki posao ušli uz ogromnu podršku Vlade Crne Gore. ,,Taj investicioni talas u Ulcinju je simbolički krenuo prošle jeseni početkom rekonstrukcije Hotela Mediteran. Niz se nastavlja krajem ovog mjeseca potpisivanjem ugovora o gradnji ekskluzivnog hotela na lokaciji bivšeg Galeba, te u julu potpisivanjem ugovora o hotelu na rtu Suka, iznad Male plaže, gdje se nalazio poznati Jadran“, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.

Prema njegovim riječima, primjetno je znatno interesovanje njemačkih investitora za ulaganja u Ulcinj, prije svega na Solani.

Evidentno je  da Njemci, kao ranije Rusi, kupuju nekretnine po Ulcinju, uglavnom stanove, ali i kuće. Očekuje se da će se taj trend još snažnije nastaviti.

,,Njemci, najbolji turisti iz onih zlatnih vremena našeg turizma, se očigledno vraćaju u Crnu Goru i u naš grad. Ovoga puta dolaze da ostatak svojih života provedu u Ulcinju i okolini. Dolaze sa svojim firmama i sa svojom vizijom novog, drugačijeg života u ovoj bajkovitoj ljepoti“, kaže predsjednik Društva prijatelja Starog grada Kaljaja i poznati turistički vodič Ismet Karamanaga.

On smatra da je  prethodnom periodu najviše na promociji Crne Gore na njemačkom tržištu uradio jedan Njemac koji živi od 2005. godine u Utjehi (Bušatu), naselju između Ulcinja i Bara. „Taj neumorni ‘ambasador’ naše zemlje Mihael Bader, poznatiji kao Mihael Montenegro, je više učinio od svih državnih institucija zajedno na odličnom marketingu“, tvrdi Karamanaga.

Kako napominje, do početka ratova na području bivše Jugoslavije Njemci su u objektima Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera ostvarivali preko 90 odsto noćenja. Dolazili su obično u aprilu i bili tu do kraja oktobra. Sezona je tada trajala punih sedam mjeseci.

„Mi smo uvijek lako punili Ulcinj. Imali smo zahtjeva od naših njemačkih partnera da se zakupljuju kapaciteti u tom gradu na čak 220 dana“, kaže dugogodišnji šef filijale državne agencije Jugotours u Frankfurtu Vukašin Ćulafić.

U Ulcinju se u međuvremenu uvriježilo mišljenje da će istinski povratak na stare staze, i zlatno doba turizma,  biti moguć tek kada se ponovo masovno vrate Njemci.

Karamanaga smatra da treba postojati državna strategija nastupa na njemačkom tržištu. Ukazuje da tu treba učiti od Hrvatske, jer tu zemlju svake godine posjećuje gotovo tri miliona gostiju iz Njemačke.

,,Najvažnije je da ne pravimo kikseve, posebno kada je riječ o čistoći, te da se ne igramo sa cijenama. Izuzetno je važno s kakvim će se utiscima iz Crne Gore vratiti ove prve grupe njemačkih gostiju, jer će ove godine Njemci veoma paziti na svoj novac i biće vrlo kritični prema svakoj usluzi koju plaćaju”, kaže on.  ,,Zbog sve veće konkurencije na tržištu naši hotelijeri i ugostitelji moraju biti suzdržani u formiranju cijena usluga, a svako povećanje mora biti praćeno poboljšanjem njihovog kvaliteta”.

Njemci su nakon više od tri decenije ponovo na ulcinjskoj rivijeri i na nama je da ih svojom ljubaznošću, kvalitetom usluge i primjerenim cijenama ugostimo tako da  požele da se vrate. I da to preporuče prijateljima i poznanicima.

                                                                                             Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo