Povežite se sa nama

Izdvojeno

UOČI SEZONE POŽARA: Opet kasne pripreme   

Objavljeno prije

na

Prema novom izvještaju Državne revizorske institucije (DRI), zaštita od požara nije poboljšana. Većina preporuka koje su iz DRI-a dali nadležnim institucijama prije oko dvije i po godine još nije realizovana

 

Crna Gora nije popravila, ni ojačala zaštitu od šumskih požara. To pokazuje novi izvještaj Državne revizorske institucije (DRI), objavljen sredinom marta ove godine. Većina preporuka koje su iz DRI-a dali nadležnim institucijama prije oko dvije i po godine još nije realizovana.

Od 42 preporuke – 23 nijesu realizovane. Njih 18 jeste djelimično, a 17 je u fazi realizacije. Samo 11 preporuka je ispoštovano. ,,Većina preporuka nije realizovana ili se nije mogao utvrditi njihov status, zbog toga što nije dostavljen Izvještaj o preduzetim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama. Realizacija preporuka nije bila dovoljno efikasna i zato je potrebno da se intenziviraju aktivnosti”, navodi se u izvještaju DRI-a. Sezona požara je tu.

Prema posljednjim dostupnim podacima iz Nacionalne procjene rizika od katastrofa, objavljene krajem 2021. godine, u periodu od 2010. do 2020. godine Crnu Goru je pogodio 1001 šumski požar. Godina 2020. bila je najteža – samo u njoj bilo ih je 220. Prema procjenama Uprave za šume, te je godine ukupna šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila 12 349 833 miliona eura. Prema evropskom modelu procjene štete, kako se navodi u posljednjem izvještaju DRI-a, ta je šteta i desetostruko veća – 124 miliona. ,,Ekološka šteta i izgubljena dobit mnogo je veća od direktne štete jer se one računaju kao desetostruka vrijednost direktnih šteta nastalih zbog šumskih požara”, piše u tom dokumentu.

Najviše su, tokom prethodnih godina, stradale opštine Nikšić, Pljevlja, Žabljak, područje Cetinja i Podgorice, kao i dio primorja. Ove godine, tom se spisku pridružila i opština Kolašin, u čijim su selima (Vlahovići, Jasenova, Bare, Ocka Gora, Osreci, Cerovica…) požari ništili velike površine šume i pašnjaka. Izgorjele su i pojedine, nenastanjene kuće.

,,Nema te Vlade Crne Gore koja može da uradi bilo šta bez strategije. Treba da imamo: dobru opremu, dobrovoljce – vatrogasce, obuke za dobrovoljna vatrogasna društva i volontere, naprtnjača, aviona za gašenje požara… Treba svaka lokalna služba za zaštitu i spasavanje da dobije po dron i treba zaposliti više ljudi, sezonskih vatrogasaca. Sve nam to treba, a para nema”, kaže za Monitor ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.

Kako ističe, za pripremu svega toga – ove godine smo zakasnili. ,,Treba razmišljati za sljedeću godinu, i godine koje predstoje”.

,,Stanje u aviohelikopterskoj jedinici nije na zadovoljavajućem nivou, što je opšte poznato. Vrijeme je izgubljeno. Prošloj Vladi smo predali izvještaj sa preporukama, ali nam nije stigao pozitivan odgovor. Crna Gora ima pet aviona na raspolaganju, a jedan novi ‘air traktor’ košta tri miliona eura”, kazao je vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović na posljednjoj sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje.

On je ukazao na alarmantnu informaciju – piloti nijesu imali ni dovoljan broj letova, zbog čega su izgubili licencu. Kako Monitor saznaje, dovoljan broj letova nijesu ostvarili – jer su avioni neispravni i neosigurani.

Crna Gora još nije nabavila ni specijalizovan helikopter za gašenje požara. Takva letjelica bi državu koštala deset miliona eura. Prema riječima ministra bez portfelja,  bivšeg državnog sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Zorana Miljanića postojala je mogućnost da se takvo vozilo kupi na lizinig ili na grejs period, ali do toga nije došlo. Zbog čega – nije objasnio.

U Nacionalnoj procjeni rizika od katastrofa, analiza klimatskih projekcija za Crnu Goru pokazala je da može doći do povećanja srednjih godišnjih i ekstremnih temperatura, što može dovesti do češćih i dužih toplotnih talasa, više vrućih dana i noći, manje dana s mrazom i manje hladnih dana i noći. ,,Očekuje se i manje padavina, što može da dovede do učestalih suša i povećanja šumskih požara”.

Kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji (EU), Crna Gora mora da isprati Novu šumarsku strategiju EU za 2030. godinu, koja je strateška komponenta za postizanje EU ciljeva biodiverziteta. Jedna od mjera koje ona predviđa je sadnja tri milijarde stabala do pomenutog roka.

Nedavne analize Evropskog informacionog sistema o šumskim poţarima (EFFIS) pokazuju da je preko 95 odsto požara u Evropi izazvano ljudskim faktorom. Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, onaj ,,ko požarom izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu čija vrijednost prelazi iznos od dvadeset hiljada eura, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina”. Ako je to djelo učinjeno na mjestu gdje je okupljeno više ljudi – može dobiti kaznu zatvora od jedne do šest godina. Te su kazne, prema ocjeni ministra Miljanića, preblage.

Među evropskim zemljama, Crna Gora je po stepenu šumovitosti na vrhu – odmah iza Finske (86 odsto), Švedske (67 odsto) i Slovenije (62 odsto).

Prema izvještaju Ujedinjenih nacija (UN) Širi se kao požar: Prijetnja od neobično velikih požara, iz februara ove godine, vjerovatnoća od izbijanja katastrofalnih šumskih požara na globalnom nivou mogla bi da poraste za više od 50 odsto do kraja ovog vijeka. ,,Zagrijevanje planete i promjena načina na koji se obrađuje zemljište znače više šumskih požara koji će sve češće izbijati širom svijeta narednih decenija, što će izazvati zagađenje dimom i druge probleme sa kojima vlade nijesu spremne da se suoče”, navodi se u toj analizi.

Druge države na Mediteranu, koji je posebno izložen negativnom uticaju klimatskih promjena, shvataju ozbiljnost opasnosti od šumskih požara. Šteta koju oni mogu prouzrokovati je proučavana u Španiji, gdje je dat i pregled za procjenu ekonomske štete, s obzirom na gubitak drvne i druge robe na tržištu, gubitak produktivnosti zemljišta, uništavanje imovine, efekte na slivove, gubitak poljoprivredne proizvodnje, uticaje na divlje životinje, pejzaž, rekreativne aktivnosti… U Italiji odnedavno postoji i posebna metodologija za procjenu ekonomske štete od šumskih požara koju je predložila Italijanska akademija šumarskih nauka (AIDF).

Mi ćemo I ove  godine gledati u nebo i čekati kišu.

                                                                                                                                  Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo