Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPOMEN-KUĆA VOJVODE GAVRA VUKOVIĆA: Zaključana istorija                   

Objavljeno prije

na

Zatvorena za posjetioce, spomen-kuća vojvode Gavra Vukovića u Beranama podsjeća na vrijeme kada je prvi crnogorski ministar inostarnih poslova u vladi kralja Nikole, provodio u njoj posljednje dane i pisao memoare

 

Vojvoda Gavro Vuković je kuću u strogom centru Berana podigao između 1890. i 1900. godine. Koliko se zna, prvi crnogorski diplomata koristio je za tu namjenu kredit skopske Hipotekarne banke, i po tom osnovu se prije Drugog svjetskog rata u njoj  i nalazila filijala te banke. Kuća je površine je 250 kvadrata. Zidana je od kamena.

Turistička tabla ispred kuće onima koji ne znaju previše o vojvodi Gavru, priča priču o njegovom istorijskom značaju, ali i intimne detalje iz vojvodinog privatnog života. Tu je podsjećanje da je vojvoda Gavro Vuković, dugogodišnji ministar inostranih poslova Knjaževine Crne Gore, jedna od najznačajnih ličnosti crnogorske istorije.

„Rođen je 1852. godine u selu Lopate, u Lijevoj Rijeci, u poznatoj vojvodskoj porodici crnogorskog glavara, junaka i senatora Miljana Vukova Vešovića. Školovanje je započeo u manastiru Đurđevi stupovi, a nastavio na Cetinju, Nici i Beogradu gdje je diplomirao pravo na Velikoj školi i tako postao prvi diplomirani pravnik iz Crne Gore. Po povratku u zemlju zauzima visoke položaje i povjeravaju mu se značajni državni poslovi. Na mjestu ministra inostranih poslova bio je šesnaest godina (od 1889. do 1905.). Bio je predsjednik Državnog savjeta od 1906. do 1914. godine. Za svoje zasluge 1892. godine dobija zvanje vojvode, koje je imao i njegov otac“  – prisjeća nas, ili edukuje, promotivni tekst.

Vrijeme u kojem se vojvoda Gavro Vuković bavio diplomatijom, smatra se jednim od najkomlikovanijih u crnogorskoj istoriji. „Poslije višedecenijskog vojevanja i borbi za oslobođenje, sve probleme sada je trebalo rješavati diplomatskim putem. Razgraničiti se sa Turskom, održati dobre odnose sa Rusijom, popraviti odnose sa Srbijom i uklanjati sve izvore konfrontacija sa novim susjedom, Austrougraskom. Najteže je bilo u pregovorima sa Osmanskim carstvom kada je poslije Berlinskog kongresa trebalo izvršiti razgraničenje teritorija. Upravo Gavro Vuković postavljen je za otpravnika poslova Knjaževine Crne Gore u Carigradu, gdje je boravio sa prekidima  od 1879. do 1884. godine“, ostalo je zapisano.

O tom periodu u svojim memoarima vojvoda Gavro piše: „Ni pomoćnika ni dragomana ni kaveza pa ni sluge nijesam imao. A morao sam raditi najteži posao, pregovarati sa nemogućim Turcima dan i noć. Sa očajničkim strpljenjem izdržao sam cijelu godinu dana boreći se i sa materijalnim oskudicama. Sam, takoreći iskrpio sam, pitanje političkih granica“.

Navodi se kako se vojvoda Gavro Vuković posljednjih godina života povukao u ovu kuću u Beranama i potpuno posvetio pisanju svojih memoara. Kroz to obimno štivo, koje u rukopisu broji preko hiljadu strana, želio je da napravi prikaz spoljne politike Crne Gore sa kraja 19. i početka 20. vijeka, utemeljen na originalnim dokumentima iz lične arhive. U Beranama je i umro, 29. jula 1928. godine, a sahranjen je kod manastira Đurđevi stupovi koji je, kažu, pred kraj života svakodnevno posjećivao.

Milovan Đilas u svom djelu Besudna zemlja Gavra Vukovića opisuje iz vremena kada je vojvoda pisao memoare, a Đilas pohađao čuvenu beransku Gimnaziju. „Bio je niskog, srednjeg rasta, već star i oslabio, tih i mio čovjek, kojemu nije bilo, što se kaže, zazorno ni sa djetetom da progovori. Uprkos tom povučenom držanju,  bilo je kod njega utoliko više nečeg dostojanstvenog i na dlaku odmjerenog. Držao je do svakog pokreta i svake riječi. Vidjelo se na njemu da je iz glavarskih kuća“.

Spomen-kuća vojvode Gavra Vukovića, obnovljena je 2001. godine, po projektu arhitekte Slobodana Slovinića i sačuvala je umnogome svoju osobenu arhitekturu sa baroknim elementima. Prema mišljenu stručnjaka,  ova kuća predstavlja i jedini profani spomenik sa odlikama secesije u Gornjem Polimlju. Njen prvobitni arhitekta ostao je nepoznat.

U prizemlju kuće nalazi se galerijski prostor i nekadašnja radna soba sa bibliotekom. Namještena po uzoru na kuće tog vremena, u radnoj sobi se čuvaju lične stvari vovjode Gavra, među kojima i njegova sablja i brojni rukopisi.

Ispred kuće je postavljena vojvodina bista, rad vajara Mitana Vučeljića. U čast najznačajnijeg crnogorskog diplomate, 2003. godine osnovana je Diplomatska akademija Gavro Vuković, koja svakog ljeta započinje u njegovoj Spomen-kući.

Prije nekoliko godina za kuću se zainteresovao i princ Nikola Petrović, kada je posjetio i najavio neke sadržaje u cilju njene bolje kulturno-istorijske pa i turističke valorizacije. Spomen-kuća vojvode Gavra Vukovića je, uostalom, simbol kraljevske porodice u Beranama. Kao relativno mlad grad, Berane u užem jezgru nema previše starih građevinskih zdanja. A ovakvo zdanje, kao što je kuća vojvode Gavra, svaki grad bi poželio da ima.

Ali ne zaključano i nepristupačno, kako Berancima, tako i turistima koji dođu u Berane i traže kulturne znamenitosti kojih nema mnogo. Ova kuća bi morala biti otvorena dvadeset i četiri sata, uz domaćine koji bi dočekivali goste sa pričom o vojvodi, njegovom značaju za istoriju Crne Gore, i njegovom životu u Beranama gdje je proveo staračke dane, napisao memoare i preminuo.

                          Tufik SOFTIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo