INTERVJU
MOMČILO OTAŠEVIĆ, GLUMAC: Sve uloge jednako volim
Mladi i perspektivni glumac Momčilo Otašević veliki glumački korak napravio je tumačeći glavnu rolu u srpskom filmu Led, gdje se našao rame uz rame sa legendarnim glumcima. Publika je njegov talenat mogla da vidi i u filmu As pik Draška Đurovića, kao i u seriji Budva na pjenu od mora. Iako je student već ima izgrađenu bogatu pozorišnu karijeru, a neke od predstava u kojima glumi su Lukrecija iliti Ždero, Četvrta sestra, Ribarske svađe i Egzistencija. A kako kaže, gluma ga je zainteresovala još u osnovnoj školi na Cetinju, kada je sa drugarima napravio predstavu Pokondirena tikva. Dvadesetdvogodišnji glumac živio je u Rimu gdje je upisao studije arhitekture, ali je ljubav prema glumi prevagnula. Vratio se na Cetinje gdje živi i studira.
MONITOR: Nakon mnogobrojnih uloga tokom prošle i ove godine, dobili ste angažman i u Narodnom pozorištu u Beogradu, u predstavi „Antigona”. Kako je došlo do te saradnje?
OTAŠEVIĆ: Prije tačno godinu dana radio sam sa rediteljem Jagošem Markovićem u predstavi Lukrecija iliti Ždero.Vjerujem da se reditelju svidjelo moje angažovanje na tom projektu i pozvao me je na kasting. Par dana sam proveo na probama – kastingu i Jagoš Marković se odlučio da mi povjeri ulogu Hemona. Zadovoljan sam ulogom, a zadovoljstvo je raditi sa Jagošem i glumcima koji su takođe u projektu – sa Mišom Janketićem, Draganom Mićanovićem, Vanjom Ejdus… Kao uvijek do sada imam punu podršku od svojih profesora i maksimalno tolerišu moje odsustvo.
MONITOR: Po regionu se prikazuje srpski film „Led” u režiji Jelene Bajić – Jočić, a u produkciji njenog oca – poznatog glumca Radoša Bajića. Snimali ste film dok ste bili na drugoj godini fakulteta. U filmu glumite sa poznatim glumcima Batom Živojinovićem, Nenadom Jezdićem, Emirom Hadžihafizbegovićem. Kako sada sa distance gledate na ovu ulogu, snimanje i šansu koja vam se ukazala kao mladom glumcu da zaigrate na ovako značajnom projektu?
OTAŠEVIĆ: Često kažem da je moj dosadašnji angažman posljedica velikog rada, ali i velike sreće. Dodajući uz to talenat, za koji kažu da posjedujem, dobio sam premiju, a to je da sam već radio sa, mogu reći, velikim imenima jugoslovenske kinematografije, pozorišta i televizije. Trebalo je da iznesem ulogu u filmu Led, da se izborim sa akcentom, opravdam povjerenje koje mi je ukazano. Dao sam svoj maksimum i osjećam se dobro kada znam da se za film tražila karta više. Iskusni glumci su me tretirali kao sebi ravnima, savjetovali, bodrili. Bio sam miljenik ekipe Kontrast studija. Ovaj film mi je pored svega donio i trajna prijateljstva na šta sam ponosan.
MONITOR: Tumačite glavne uloge i u dva crnogorska filma – ,,As pik”, čija je premijera bila ljetos i u filmu čije je nedavno snimanje završeno ,,Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa”.
OTAŠEVIĆ: U oba filma priča se vrti oko likova koje ja tumačim, ali ih ne doživljavam kao glavne uloge. As pik mi je donio ulogu mladića koji se dovija da preživi u teškim vremenima i koji se suočava sa istinom o svom starijem bratu koja nije nimalo lijepa. Ljubav koja se Kenti, liku koji tumačim, dešava oplemenjuje jezivi vremenski period koji je prikazan, a to su devedesete. To su, ujedno i godine mog rođenja i najranijeg djetinjstva, a trebalo je da ih odigram kao formiran i punoljetan momak. Volim kada me uloga povede u totalnu nepoznanicu, tada je veći izazov.
Ulogu Stanka, koju mi je dodijelio Nikola Vukčević, neobično volim. Sa tom ulogom sam otkrio dosta onoga što nijesam znao da nosim u sebi. Radnja filma, kada se radi o mojoj ulozi, locirana je u Titogradu. Stanko je pubertetlija, roker, srećan, okružen svom ljepotom skladnog porodičnog života sve do momenta dok se suoči sa tragičnim zlodjelom u kome gubi oca. Želja za osvetom mijenja njegov um iz korijena. Uživao sam radeći, a opet potpomognut nesebičnošću svih oko sebe.
MONITOR: Iako vas šira publika poznaje po filmovima, mnogo glumite i u pozorištu. Nedavno su bile premijere ,,Ribarskih svađa” i ,,Egzistencije”, a publiku ste osvojili ulogama u predstavama ,,Lukrecija iliti Ždero”, ,,Četvrta sestra”… Koju biste ulogu posebno izdvojili jer ste se u njoj najviše pronašli ili je bila najteža?
OTAŠEVIĆ: Valjda ja imam sreće kada dobijam uloge , u stvari reditelji koji su majstori svog zanata potrefe kada mi je dodjele. Sve dosadašnje uloge jednako volim, a mogao bih izdvojiti ulogu Kolje dječaka, odnosno Sonje djevojke koja biva gurnuta u prostituciju, u predstavi Četvrta sestra kao onu koja je bila najteža jer je bila najizazovnija.
MONITOR: Tumačite jednu od glavnih uloga u seriji ,,Budva na pjenu od mora”. Koliko vas privlači da glumite u televizijskim serijama?
OTAŠEVIĆ: Ne pravim razliku među ulogama u zavisnosti gdje glumim mada najviše volim da radim u pozorištu gdje na sceni nema ponovljenog kadra. Ulogu Luke sam radio veoma opušten, uživao sam prenoseći emociju, karakter … jer sam mu dosta sličan. Imao sam priliku da kroz tu ulogu probam da promijenim nešto kod sebe jer mi nedostaje ta smirenost koju Luka posjeduje.
MONITOR: Završili ste treću godinu glume na Cetinju. Da li Vam je teško da uskladite sve obaveze?
OTAŠEVIĆ: Prethodni trogodišnji period je bio veoma naporan jer sam uz redovno ispunjavanje svih obaveza na fakultetu dosta radio. Znam samo da bez podrške koju sam imao kako na fakultetu, tako i od ukućana i kolega sa kojima sam radio, ne bih uspio.Veoma sam im zahvalan i cijenim sve što su uradili za mene.
Miroslav MINIĆ
Komentari
INTERVJU
DEJAN MILOVAC, MANS: Zabrinjava što će Knežević pred nereformisane sudove
Biće posebno zanimljivo vidjeti kakve će političke implikacije imati ponovno otvaranje predmeta Koverta, i da li će tužilaštvo ovog puta u istrazi ići dalje od Slavoljuba Stijepovića, za koga se sigurno ne može reći da je bio „mozak operacije“
MONITOR: Kako komentarišete ekstradiciju Duška Kneževića Crnoj Gori, te njegove tvrdnje da je došao dobrovoljno, uz ponovno pominjanje plave torbe?
MILOVAC: Knežević je izgubio proces pred Visokim sudom u Londonu kada je odbijena njegova žalba na odluku da bude izručen i to bi trebao da bude početak procesa pred crnogorskim pravosudnim organima koji bi do kraja trebalo da rasvijetli ulogu Kneževića u poslovima čiju zakonitost naše tužilaštvo dovodi u pitanje.
Dakle, ne radi se o dobrovoljnoj odluci Kneževića da se vrati u Crnu Goru, a još manje treba na njegov dolazak gledati kao na zaslugu ovdašnjih političara koji već počinju da presuđuju i za to sebi pripisuju zasluge.
Pred crnogorskim tužilaštvom se nalaze zaista kompleksni predmeti koji će zahtijevati značajne kapacitete kada su u pitanju prije svega finansijske istrage, naročito za onaj dio imovine i poslove Kneževića koji se odvijao na offshore destinacijama i van granica Crne Gore.
MONITOR: Ima li crnogorsko pravosuđe kapacitete da te procese izvede do kraja?
MILOVAC: Nažalost, ti kapaciteti su ujedno i najslabija karika u istragama, na što je više puta ukazivano i iz Evropske komisije u njenim izvještajima o napretku Crne Gore.
Posebno zabrinjava to što će kompletan postupak biti sproveden pred sudovima koji nisu reformisani i gdje nije do kraja otkrivena mreža korumpiranih sudija koji su radili po političkom diktatu, a ne slovu Ustava i zakona. Postupak protiv Kneževića je samo jedan od mnogih koji tek treba da epilog dobiju na sudu. Zbog toga se MANS snažno zalaže za proces vetinga u pravosuđu koji bi trebalo da rezultira zdravim osnovama za vođenje ovako kompleksnih predmeta.
Za sada ne ohrabruju najave iz Vlade Crne Gore, a prije svega iz Ministarstva pravde, da bi mogli u skorom roku da očekujemo takozvanu katarzu u pravosuđu, iako su javno data brojna obećanja koja su uključivala i značajno unaprijeđen zakonski okvir.
Ovo je posebno važno za predmete kao što je predmet Duška Kneževića gdje će tužilaštvu biti potrebna svaka moguća pomoć u, prije svega, finansijskoj istrazi. Nažalost, za očekivati je da će kod predmeta koji uključjuju veliki broj aktera, međunarodnu istragu i značajan protok vremena, postati bolno očigledan nedostatak takozvanog „italijanskog modela“ koji bi značajno olakšao posao tužilaštvu i ubrzao kompletnu finansijsku istragu.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
IVANA MIHAJLOVIĆ, UNIJA SLOBODNIH SINDIKATA CRNE GORE: Uslovi rada još daleko od dostojanstvenih
Potrebno je uložiti još puno napora da stvorimo ambijent za dostojanstven život i rad zaposlenih u Crnoj Gori
MONITOR: U kakvim uslovima radnici u Crnoj Gori dočekuju svoj praznik?
MIHAJLOVIĆ: U Uniji slobodnih sindikata Crne Gore vjerujemo da uslovi rada u Crnoj Gori još uvijek nijesu na zadovoljavajućem nivou i daleko su od dostojanstvenih, posebno za zaposlene u određenim sektorima i zaposlene koji pripadaju vulnerabilnim grupama. Zanemarljiv broj otvaranja novih radnih mjesta, visoka stopa nezaposlenosti, gotovo 60000 zaposlenih koji primaju iznos minimalne zarade i još toliko onih koji primaju između minimalne i prosječne zarade, nepostojanje sistema odgovornosti, nepoštovanje prava na ograničeno radno vrijeme, pristup tržištu rada partijski podobnim, a ne kvalifikovanim radnicima, sveprisutna antisindikalna diskriminacija, nizak nivo kulture socijalnog dijaloga, porast broja prekarnih ili nesigurnih oblika rada i neznatan broj zaključenih kolektivnih ugovora na svim nivoima, samo su neki od razloga koji potvrđuju naš stav da je potrebno uložiti još puno napora da stvorimo ambijent za dostojanstven život i rad zapoelsnih u Crnoj Gori.
Kao primjer nedovoljne demokratizacije društva i pokazatelj stepena radnih i sindikalnih prava može poslužiti činjenica da zaposleni u medijima, u trgovini i u bankarskom sektoru godinama nijesu zaštićeni granskim kolektivnim ugovorima, a da je zanemarljiv broj kolektivnih ugovora na nivou poslodavca.
MONITOR: USSCG je reagovala na dosta nejasne navode iz Vlade oko reforme penzionog sistema, ističući da se reforma priprema bez uključivanja socijalnih partnera. Kakav je vaš stav o najavljenim promjenama?
MIHAJLOVIĆ: Stav Unije jasan je – niti jedna reforma na tržištu rada, reforma penzione i ukupne socijalne politike ne može i ne smije biti rezultat jednostranih odluka Vlade, već isključivo rezultat konsenzusa na nivou socijalnih partnera ali i šireg društvenog konsezusa. Do danas, i pored reagovanja, nemamo bliže informacije o planiranim reformama i sa punim pravom možemo da sumnjamo da će se obaveza uključivanja socijalnih partnera ogledati u formalnom upoznavanju članova Socijalnog savjeta sa već definisanim reformama. Takav pristup bio bi krajnje neprihvatljiv, što je USSCG jasno istakla, posebno u slučaju penzione reforme koja se odnosi na sadašnje i buduće penzionere, sadašnje i buduće zaposlene i kao takva nužno zahtijeva transparentan i pažljiv proces, vrijeme i dijalog.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR ZORAN STOJILJKOVIĆ, PROFESOR FPN BEOGRADSKOG UNIVERZITETA: Vrijeme političke infantilizacije je još u zenitu
Vučić je velemajstor proizvođenja kvazidogađaja i dramatizacija u kojima stvari može preokrenuti samo njegova odluka, donijeta – naravno u posljednji čas
MONITOR: Da li je neslaganje naših prodemokratskih stranaka stvar njihove demokratičnosti ili nečeg drugog?
STOJILJKOVIĆ: Tamo gde nema ni savesti ni moralne odgovornosti, niti je moguće stvari dovesti do eventualne krivične, ostaje samo politička odgovornost. Ona se demokratski utvrđuje na izborima koji nose rizik gubitka vlasti. Čude li zato nastojanja da se torpeduje i minimalna, izborna demokratija? Uz kontrolu nad svim resursima moći vlasti poput Vučićeve, koriste još dva oprobana sredstva. Prvo, šire svoj front tako što nakon svakih izbora neko ko je ”zanoćio u opoziciji ne odoli da se probudi u klupama vlasti”. Drugo, tako što kombinovanjem izbornih mućki sa datim delimičnim ustupcima uvek oko izbornog nastupa podeli opoziciju. Dakle, ne radi se o višku demokratije u opozicionim redovima, jer se vidi da su i ove stranke spremne da isključuju nedisiplinovane odbore, već o nedovoljnoj moći očuvanja bar strateškog jedinstva u situaciji decenijske neravnopravnosti i posledične frustriranosti. Na kraju, kad se, uz jedinstvo, sklope gubitak podrške spoljnih veto igrača i masovni izlazak nezadovoljnih građana na ulice, ipak dođe do promena.
MONITOR: Oni koji u Srbiji bojkotuju dio ovih izbora, kao glavni argument pominju da su u pregovorima sa vlašću došli do toga da je „imaju u šaci“, a da je izlazak na izbore 2.juna velika greška. Da li je mogućnost izbora na jesen bio samo „golub na grani“, kako komentarišu neki od protivnika bojkota?
STOJILJKOVIĆ: Izborni uslovi su daleko od prihvatljivih ali takvi neće biti ni posle leta. Mali pomak je ipak napravljen ali je plaćena cena podela opozicije. Pri tome, nije lako objasnti da, pod istim uslovima, na neke izbore hoćeš a na druge nećeš. Ostaje nada da će se nešto promenti do krajnog roka za prijavu izbornih lista. Ili bar da se neće razoriti strateško opoziciono jedinstvo koje se raspada međusobnim sumnjama i optužbama.
Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
DRUŠTVO2 sedmice
AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu
-
DRUŠTVO4 sedmice
EUROPOL IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Teror
-
FOKUS2 sedmice
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
-
FOKUS4 sedmice
BESKONAČNO TRAJANJE SUDSKIH PROCESA: Dok nas smrt ne rastavi
-
DRUŠTVO2 sedmice
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
-
Izdvojeno4 sedmice
EKONOMIJA VLASTI: Državna preduzeća – partijsko vlasništvo
-
HORIZONTI4 sedmice
SRBIJA I RUSKO/BJELORUSKA OPOZICIJA: Kritičari Putina i Lukašenka nisu dobrodošli